Inisitituti
Lesona 13 Anomea mo le Sauniuniga o le Vasega: O Le Meaalofa Paia ma le Tiutetauave Paia o le Sootaga Vavalalata Faalefeusuaiga


“Lesona 13 Anomea mo le Sauniuniga o le Vasega: O Le Meaalofa Paia ma le Tiutetauave Paia o le Sootaga Vavalalata Faalefeusuaiga,” Anomea a le Faiaoga O Le Aiga e Faavavau (2022)

“Lesona 13 Anomea mo le Sauniuniga o le Vasega,” Anomea a le Faiaoga O Le Aiga e Faavavau

Ata
o se ulugalii talavou o loo saofafai felatai

Lesona 13 Anomea mo le Sauniuniga o le Vasega

O Le Meaalofa Paia ma le Tiutetauave Paia o le Sootaga Vavalalata Faalefeusuaiga

O feusuaiga faaletagata o se meaalofa paia e totonugalemu i le ata o le faaolataga. Peitai, i se lalolagi ua faatumulia i ata feusuai ma savali feteenai, e mafai ona faigofie ona lagona le le mautonu po o le le mautinoa e uiga i le uiga ma le faamoemoega o feusuaiga. A o e suesue, saili ia malamalama atili i le matafaioi paia ma le taua o le sootaga vavalalata faalefeusuaiga i le fuafuaga o le fiafia a le Tama Faalelagi ma mafaufau pe mafai faapefea e lenei malamalama ona faamanuia ai lou olaga.

Vaega 1

E mafai faapefea ona faamanuiaina au i le malamalama o le sootaga vavalalata faalefeusuaiga e mafai ona avea o se vaega matagofie ma paia o le faaipoipoga?

Ua tuuina mai e lo tatou Tama Faalelagi ia i tatou manaoga feusuai ma le mana o le foafoaina o fanau. Sa faamalamalama mai e Peresitene Dallin H. Oaks o le Au Peresitene Sili, “O le mana e foafoa ai le ola faitino o le mana aupito faaeaina lea ua tuuina mai e le Atua i ana fanau” (“O Le Fuafuaga Sili o le Fiafia,” Ensign, Nov. 1993, 74). Na aoao mai Elder Dale G. Renlund o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ma Sister Ruth Lybbert Renlund, “O lo tatou faailoaga tatau o tulaga feusuai ua mafai ai ona fofola mai le fuafuaga a le Atua i le lalolagi ma i le faavavau, e faaagavaa ai i tatou ina ia avea e faapei o lo tatou Tama Faalelagi” (“O Faamoemoega Paia o le Sootaga Vavalalata Faalefeusuaiga,” Ensign, Aug. 2020, 16).

I le fuafuaga o le fiafia a le Tama Faalelagi, “o sootaga vavalalata faaletino i le va o le tane ma le ava ua faamoemoe ia matagofie ma paia. Ua faauuina e le Atua mo le foafoaina o fanau ma mo le faaalia o le alofa i le va o le tane ma le ava” (Tusitaulima Aoao: Auauna atu i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, 38.6.5, ChurchofJesusChrist.org). Na faamalamalama mai foi e Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, “O sootaga vavalalata e … o se tasi o faailoaga tupito o lo tatou natura paia ma gafatia ma se auala e faamalolosia ai sootaga faalelagona ma faaleagaga i le va o le tane ma le ava” (“Matou te Talitonu i le Nofomama,” Ensign po o le Liahona, Me 2013, 42).

O le sootaga vavalalata faalefeusuaiga o se auala taua lea e fusia vavalalata atili ai le ava ma le tane. O le sootaga vavalalata e mafai foi ona faasino i le vavalalata faaleatamai, faalelagona, ma faaleagaga.

I le faatoaga o Etena, na amata ai e Atamu ma Eva ona aoao e uiga i le taua o le sootaga vavalalata i le faaipoipoga.

Ata
Atamu ma Eva, saunia e Jay Bryant Ward
Ata
aikona, suesue

Suesue e Sauniuni ai mo le Vasega

Faitau le Kenese 2:18, 21–24, ma mafaufau pe faapefea ona faamoemoe le faaipoipoga e tuufaatasia se tane ma se ava faaleatamai, faalelagona, faaleagaga, ma faaletino. (Manatua: I le matalalaga lenei, o le ivi asoaso e mafai ona faatusa i le felata‘i ma le faipaaga; faatasi o lona uiga o le pipii po o le faalatalata atu i ai; ma le “tino e tasi” [fuaiupu 24] e mafai ona faailoa mai ai se faatasiga faaleatamai, faalelagona, faaleagaga, ma faalefeusuaiga.)

Na aoao mai e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua tulaga nei e uiga i le avea ma “tino e tasi” i le faaipoipoga:

Ata
Elder Jeffrey R. Holland

O le alofa molitino mo se ulugalii faaipoipoina aua o le faailoga sili lea o le tuufaatasiga, o se atoatoa ma se tuufaatasiga ua faauuina ma faauigaina e le Atua. Mai le Faatoaga o Etena agai mai i luma, o le faaipoipoga na faamoemoe e faaatoaina ai le faatasiga o se alii ma se tamaitai---o o laua loto, o faamoemoega, o olaga, o le alofa, o le aiga, o le lumanai, ma mea uma. Na fai mai Atamu e uiga ia Eva o ia o le ivi mai ona ivi ma le aano mai lona aano, ma ua tatau ona “tino e tasi” i o la olaga tuufaatasi [tagai Kenese 2:23–24]. (“Mama Faaletagata Lava Ia,” Ensign, Nov. 1998, 76)

Ata
o lima o se ulugalii o loo fatuina se fatu
Ata
aikona, mafaufau loloto

Mafaufau Loloto e Sauniuni ai mo le Vasega

E mafai faapefea ona faamanuiaina se tane ma se ava e ala i le vaai atu i sootaga vavalalata faalefeusuaiga o se faatusa o le tuufaatasia “o o laua loto, faamoemoega, olaga, alofa, aiga, lumanai, mea uma”?

Vaega 2

E mafai faapefea e le vaai atu i le tino faaletino e pei ona faia e le Atua ona faateleina ai lou manao ma le tautinoga e ola i le tulafono o le ola mama?

Ona o le matafaioi matagofie ma le paia ua faauuina ai e le Atua le sootaga vavalalata faalefeusuaiga e faia i le faaipoipoga, “[Ua Ia] poloai mai o mana paia o le foafoaina o fanau ua na o le va lava o le alii ma le tamaitai ua faaipoipoina faaletulafono o se tane ma se ava e tatau ona faaaogaina ai” (“O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” ChurchofJesusChrist.org). Ua poloaiina i tatou e le Alii ina ia ola mama i o tatou mafaufauga, manaoga, ma faatinoga. E aofia ai le taofia mai gaoioiga faalefeusuaiga a o lei faaipoipo ma le faamaoni atoatoa i totonu o le faaipoipoga (tagai Esoto 20:14; Alema 39:3–5; Mataupu Faavae ma Feagaiga 59:6). O lenei poloaiga ua ta’ua o le tulafono o le ola mama.

E taua le manatua o o tatou tino e le tutoatasi mai o tatou agaga. Na aoao mai e le Alii e faapea “o le agaga ma le tino o le tagata lea” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:15). E tusa ai ma le sootaga i le va o le tino ma le agaga, na aoao mai Elder Holland:

Ata
Elder Jeffrey R. Holland

O le tino o se vaega taua o le tagata. O lea aoaoga taua ma tulaga ese a le Au Paia o Aso e Gata Ai e faamamafaina ai le mafuaaga e matuai ogaoga ai le agasala faalefeusuai. Matou te tautino atu o se tasi e faaaogaina le tino na tuuina mai e le Atua o se isi tagata e aunoa ma le faatagaga faalelagi ua na sauaina le agaga tonu o lena tagata, ua na sauaina le faamoemoega tutotonu ma le faagasologa o le olaga. (“Mama Faaletagata Lava Ia,” 76)

Na tuuina mai e le Aposetolo o Paulo se faamalamalamaga faaopoopo o le sootaga paia i le va o le tino ma le agaga ina ua ia aoao mai e faapea “e le tatau le tino i le faitaaga [gaoioiga feusuai i fafo atu o le faaipoipoga], ae e tatau i le Alii; e tatau foi le Alii i le tino” (1 Korinito 6:13).

Ata
aikona, suesue

Suesue e Sauniuni ai mo le Vasega

Faitau le 1 Korinito 6:19–20, ma vaavaai pe faapefea ona silasila le Alii i o tatou tino faaletino.

Ata
aikona, mafaufau loloto

Mafaufau Loloto e Sauniuni ai mo le Vasega

Aisea e taufaasese ai le vaai atu i sootaga vavalalata faalefeusuaiga ua na o se aafiaga faaletino ua faamoemoe e tuuina atu ai le fiafia faaletino?

Vaega 3

O le a se mea e mafai ona ou faia e faateleina ai lo‘u gafatia e ola ai i le tulafono o le ola mama?

E pei lava o poloaiga uma a le Atua, o le tulafono o le ola mama ua faamoemoe e aumaia ia i tatou le filemu ma le fiafia sili atu. Mo se faataitaiga, e fesoasoani tusitusiga paia tatou te malamalama ai o le ola ai i le tulafono o le legavia e mafai ona faateleina ai lo tatou talitonuga i le afioaga o le Atua, puipuia ai i tatou mai mafatiaga faalelagona ma sootaga ua faaleagaina, ma taofia ai le aveesea o le Agaga (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:45; Iakopo 2:31–35; Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:23; 63:16). O le tausia o le tulafono o le ola mama e mafai foi ona puipuia ai i tatou mai le mauaina o faamai faataumaoi ma faamautinoa ai ua fananau mai fanau i totonu o noataga o le faaipoipoga.

O le lagonaina o lagona feusuai o se mea masani. E taua le aoao pe faapefea ona faaalatonu nei lagona i auala e faamaonia ai e le Alii. E tusa lava pe i ai ni ou faamoemoega sili ona lelei, atonu e i ai taimi e te lagona ai le faaosoosoina e gauai atu ma le le talafeagai i ou manaoga faalefeusuai. Pe a e lagona le faaosoosoina, liliu atu i le Alii ma o le a Ia “sauni … se mea e sao ai, ina ia outou lavā oono” (1 Korinito 10:13; tagai foi i le Alema 13:28)).

Ata
Ata o Keriso, saunia e Heinrich Hofmann

Manatua, “O Iesu Keriso … ua silafia vaivaiga o le tagata ma le ala e fesoasoani ai ia i latou o e ua faaosoosoina” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 62:1). A o e liliu atu i le Alii mo se fesoasoani, saili mo Lana taitaiga e tusa ai ma laasaga moni e mafai ona e faia ia “pulea ou tuinanau uma, ina ia mafai ona faatumuina oe i le alofa” (Alema 38:12).

Na aoao mai Sister Wendy W. Nelson, o le faletua o Russell M. Nelson:

Ata
Sister Wendy W. Nelson

O le mamā faaletagata lava ia o le ki lea i le alofa moni. O le faateleina lava o le mamā o ou mafaufauga ma lagona, o au upu ma amioga, o le faateleina foi lena o lou gafatia e avatu ai ma talia le alofa moni. …

… Fai soo se mea e manaomia e tausisia ai le mama o ou mafaufauga, lagona, upu, ma amioga. Valaaulia le Agaga e taiala oe. O le a Ia fesoasoani ia te oe! …

… O le mea moni, o le tele foi lena o lou mama, o le tele foi lena o le ofoofogia o lou sootaga vavalalata faalefaaipoipoga. (“Alofa ma le Faaioipoga” [worldwide devotional for young adults, Jan. 8, 2017], ChurchofJesusChrist.org)

Na tuuina mai e Elder Neil L. Andersen o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le fautuaga lenei i tagata taitoatasi o a latou sootaga ua atili matuia:

Ata
Elder Neil L. Andersen

Ua e iloa o loo ia te oe ni lagona malolosi faaletino ma ni faananauga e tatau ona puleaina ma puleaina ma le faaeteete. … Seti ou tapulaa. Toto na tapulaa i mea uma tou te faia faatasi, ina ia le mafai ai ona taufetuli ese pe aveesea foi a o e lagonaina le malosi o lagona mo le tasi ma le isi. (“Complete Honesty, Unselfish Humility” [Brigham Young University–Idaho devotional, Feb. 14, 2017], byui.edu)

Ata
o se ulugalii o loo talanoa

Afai ua e solia le tulafono o le ola mama, ia manatua e ala i lou faatuatua ia Iesu Keriso ma le salamo faamaoni, e mafai ai e le Alii ona faamagalo oe ma toe faamamaina oe (tagai Isaia 1:16–18; Mataupu Faavae ma Feagaiga 58:42–43). O le a manaomia foi ona e asiasi atu i lou epikopo po o le peresitene o le paranesi. Ua faatagaina o ia e fesoasoani ia te oe e foia faatasi ma le Alii le agasala, ma e mafai ona ia tuuina atu ia te oe le fesoasoani faaopoopo ma le lagolago.

Ata
aikona, tusi faamaumau

Faamaumau Ou Manatu

Faamaumau i se api po o le polokalama mo tusigamanatu ia tapulaa po o tuaoi ua e setiina, pe manaomia ona seti, e fesoasoani ai e faatumauina le mama a‘ia’i faalefeusuaiga mo oe lava ia ma i latou e te tafao faamasani i ai. Afai ua e faaipoipo, o a tuaoi ua e setiina e faamautinoa ai o loo e tumau faamaoni atoatoa i lou toalua?