“Ko Hono Fakamatalaʻi ʻEku Pisinisí: Ako,” Ko Hono Kamata mo Hono Fakatupulaki ʻEku Pisinisí ke Moʻui Fakafalala pē Kiate Aú (2017)
“Ko Hono Fakamatalaʻi ʻo ʻEku Pisinisí: Ako”
1. Ko e Hoko Atu ʻo ʻEku Kulupu Moʻui Fakafalala Pē Kiate Kitá
Ka hili hono fakakakato ʻa e kalasi Ko Hono Kamata mo Hono Fakatupulaki ‘Eku Pisinisí ke Moʻui Fakafalala pē Kiate Aú, ʻe fili ha ngaahi kulupu ke nau kei fakataha pē kae tuʻo siʻi ange. ʻOku nau ʻilo hono mahuʻinga ʻo e ako fakataha maʻu peé, fepoupouaki ʻi hono fakatupulaki ʻo ʻenau pisinisí, mo e feinga ke ikunaʻi e ngaahi faingataʻá.
Kapau te mou fili ke kei fakataha, fili ha taki fakakulupu pea fokotuʻu ha taimi tēpile fakataha. ʻOku ʻikai fie maʻu e fai fakahinohino lolotongá ke hoko ko e taki ʻo e kulupú. ʻE feituʻutaki e takí mo e kulupú pea mo ngāue ke fakapapauʻi ʻoku fokotuʻutuʻu lelei ʻa e ngaahi fakatahá pea mo ʻaonga ki he mēmipa takitaha. ʻOku totonu ke palani ʻe he takí ha ngaahi tefito pea mo faʻu ha ʻasenita ki he fakataha takitaha ʻo fakatatau mo e fokotuʻu mei he kulupú. ʻE ala kau ʻi he ʻasenitá ha ngaahi ʻekitivitī hangē ko e fanongo ki ha taha lea ʻoku fakaafeʻi, aleaʻi ha tohi fekauʻaki mo e pisinisí kuo tomuʻa lau ʻe he kau mēmipa ʻo e kulupú, pe ngāue fakataha ke fakatupulaki ha ngaahi pōtoʻi fakapisinisi.
ʻOku fokotuʻutuʻu ʻe ha ngaahi kulupu ʻe niʻihi ha ngaahi fetuʻutaki (texts) fakakulupu ke nau lava ʻo fetuʻutaki maʻu pē. ʻOku nau fai ha fakalotolahi; fevahevaheʻaki ha ngaahi fakamatala, vitiō, mo ha ngaahi to e meʻa kehe; mo fokotuʻu ha ngaahi fetuʻutaki mo ha ngaahi maʻuʻanga tokoni fakapisinisi. Mahalo naʻa fie maʻu ke ke fakafekauʻaki mo hoʻo mataotao fakasitieki ʻi he moʻui fakafalala pē kiate kitá, ke aleaʻi ha fakataha mo e kau mēmipa hoʻo kulupú pea mo ha niʻihi ʻi he siteikí kuo nau ʻosi fakahoko e kalasí, ke maʻu ha ngaahi aʻusia lahi ange.
Te mou loto kei hoko atu hoʻomou fakataha fakakulupú? Kapau ʻoku ʻio, aleaʻi e founga te mou lava ai ʻo kei fetuʻutaki ke fepoupouaki ʻi hono fakatupulaki hoʻomou pisinisí.
2. Ko Hoku Hala ki he Moʻui Fakafalala pē Kiate Kitá
Ne mou fokotuʻu ʻi he uike ʻe 12 kuo hilí ha ngaahi tōʻonga moʻui foʻou mo hoko ʻo moʻui fakafalala lahi ange pē kiate kimoutolu. ʻOku finangalo e ʻEikí ke ke hoko atu hono tanumaki ʻo e ngaahi meʻa ko ʻeni ʻokú ke malavá mo fakatupulaki ha meʻa foʻou. ʻE lava ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻi hoʻo lotu mo fakafanongó, ʻo tokoni ke ke ʻilo pe ko e hā e ngaahi meʻa ʻi hoʻo moʻuí ʻoku fie maʻu ke ke fakaleleiʻí.
Ko e hā ha ngaahi liliu kuó ke fakatokangaʻi ʻi hoʻo moʻuí he lolotonga ʻo e uike ʻe 12 kuo hilí, ʻi hoʻo ʻalu ki he ngaahi fakataha fakakulupú, tauhi e ngaahi tukupaá, mo ngāue ke ke moʻui fakafalala lahi ange ai kiate koé?
ʻOku lahi ha ngaahi founga te ke lava ai ʻo kei ngāue ke ke hoko ʻo moʻui fakafalala lahi ange kiate koe. Te ke lava ʻo:
Ako mo hokohoko atu ke moʻui ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi tōʻonga moʻui ʻe 12 ʻo e moʻui fakafalala pē kiate kitá ʻi he “Ko Hoku Fakavaʻé.”
Hoko atu ʻi hono tokoniʻi ʻo e kau mēmipa ʻo hoʻo kulupú.
Vahevahe mo ha niʻihi ʻi he siasí mo homou koló ʻa e meʻa kuó ke akó pea mo hoʻo fakamoʻoni ki he moʻui fakafalala pē kiate kitá.
Hoko ko ha taha fai fakahinohino ki ha kulupu foʻou ʻi he moʻui fakafalala pē kiate kitá.
Langa ʻi he ngaahi meʻa ʻokú ke lavá ʻaki haʻo kau ʻi ha taha ʻo e ngaahi kulupu kehe ʻo e moʻui fakafalala pē kitá.
Ako ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakatokāteline ʻo e moʻui fakafalala pē kiate kitá ʻi laló.
Ko e hā te ke lava ʻo fai ke hokohoko atu hoʻo fakalakalaka ʻi ho hala ki he moʻui fakafalala pē kiate kitá?
Ko e hā te ke lava ʻo fai ke teke ʻa e moʻui fakafalala pē kiate kitá ʻi homou siteikí mo e koló?
Hiki fakafoʻituitui hoʻo tali ki he fehuʻi ko ʻení: Ko e hā ha ngaahi meʻa te u lava ʻo fai ʻi he ngaahi uike ka hokó ke tokoni kiate au mo hoku fāmilí ke mau moʻui fakafalala lahi ange kiate kimautolu?
Faʻu ha Fakamatala
ʻI hoʻo hoku atu ʻi ho hala ki he moʻui fakafalala pē kiate koé, manatuʻi e faleʻi ko ʻeni meia ʻEletā Māvini J. ʻEsitoní: “ʻOku feʻunga e tokanga ʻa e ʻEikí kiate kitautolú ke ne ʻomi ai ha fakahinohino ke tokoni pea mo ha faingamālie ke fakatupulaki ʻa e moʻui fakafalala pē kiate kitá. Ko ʻene ngaahi tefitoʻi moʻoní ʻoku tatau maʻu pē mo ʻikai feliuliuaki” (“Give with Wisdom That They May Recieve with Dignity,” Ensign , Nov. 1981, 91 ).
Naʻe faleʻi ʻe he palōfita ko Nīfaí: “Pea ko ʻeni, ʻe hoku kāinga ʻofeina, ʻo ka hili hoʻomou hū ki he hala … , ʻoku ou fie fehuʻi kiate kimoutolu kuo mou fai ʻa e meʻa kotoa pē? Vakai, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu: ʻIkai; he kuo ʻikai te mou aʻusia ki he potu ko iá kā ne taʻeʻoua ʻa e folofola ʻa Kalaisí mo e tui taʻe-fakaʻaloʻalongaua kiate ia, ʻo falala kakato ki he ngaahi lelei ʻaʻana ʻa ia ʻokú ne māfimafi ke fakamoʻuí. … Kuo pau ke mou vivili atu ki muʻa ʻi he tui málohi kia Kalaisi”(2 Nīfai 31:19–20 ).
3. Ko hono Fakamatalaʻi (presenting) ʻo ʻEku Pisinisí
Fakahinohino ki he tokotaha tokoní: Kapau kuo teʻeki ai ke ke fakahoko, fakafeʻiloaki ʻa e kau ʻaʻahi ko ia te nau ʻoatu ʻa e fakamatala (feedback) ʻi he lolotonga ʻo e ngaahi fakamatalá (presentations).
Ko e taha ʻo hotau tefitoʻi poto fakapisinisí ko e fakatau atú. ʻOku talanoa ʻa e kau maʻu pisinisí he ʻaho kotoa mo e kakai ʻe hoko ko e kau kasitomaá—ʻi ha founga maau pe fakafaingofua fakatouʻosi—ke vahevahe ʻenau pōpoaki fakapisinisí, ke maʻu ha fakamatala, pea ko e taupotu tahá ke fakatupu ha ngaahi fakatau. Te tau fakahoko he ʻahó ni ha ngaahi fakamatala fakapisinisi ki he kau mēmipa ʻo ʻetau kulupú pea mo e kau fakaafe ne kau maí.
Ko e taumuʻa ʻo ʻetau fakamatala fakapisinisí ke fakahaaʻi mahino e meʻa mahuʻinga ʻoku lava ke ʻoatu ʻe hoʻo pisinisí. ʻOku ʻikai totonu ke fakafuofuaʻi ʻe he taha tokoní, kau fakaafé, mo e kau mēmipa ʻo e kulupú hoʻo pōtoʻi fakamatalá, ka ʻoku totonu ke nau ʻoatu ha ngaahi fakakaukau ki hono fakatupulaki pe fakaleleiʻi e ngaahi ʻelemēniti kehekehe ʻo hoʻo pisinisí. ʻI hoʻo hoko atú, ʻoku ngali te ke maʻu ha ngaahi faingamālie kehe ke tuʻuaki ai hoʻo pisinisí ʻi hoʻo fakatau atu, fakalahi e fetuʻutakí, fakaafeʻi ha kau hoa ngāue pe kau ʻinivesitoa, pe kumi ha tokoni fakapaʻanga.
ʻOku totonu ke kau ʻi hoʻo fakamatalá ha fakamatala fekauʻaki mo e:
Fie maʻu ko ia ʻe he kasitomaá hoʻo pisinisí.
Ngāue pe koloa te ke fakatau atú.
Lelei ange hoʻo tuʻunga feʻauʻauhí.
Kau kasitomā ʻokú ke fakataumuʻa ki aí.
Hoʻo palani ke maʻu hoʻo kau kasitomā paú.
Ngaahi maʻuʻanga tokoni te ke fie maʻu ki hoʻo pisinisí.
Fakamoʻoni ʻe lava ke tupu hoʻo pisinisí.
Ngaahi sitepu hoko te ke fai ke laka ki muʻa hoʻo pisinisí.
ʻOku totonu ke fai ʻa e ngaahi fakamatalá ʻo fakatatau mo e ngaahi fakahinohino ko ʻení.
Kimuʻa ʻi he Ngaahi Fakamatalá
ʻĪmisi
Fakaʻilonga ʻo e Uasi sioʻatá (hourglass)
Vahe ha tokotaha tauhi taimi.
Lolotonga ʻo e Fakamatala Takitaha
ʻĪmisi
Fakaʻilonga ʻo e uasí
ʻOku totonu ke miniti pē ʻe nima ʻa e fakamatalá pe nounou ange ai.
ʻĪmisi
Fakaʻilonga ʻo e fōmú
ʻE fakafonu ʻe he taha tokoní mo e kau fakaafé ha foomu fakamatala ki he meʻa naʻe fakamatalaʻí (vakai ki he konga ki he “Tukupaá” ʻi he vahe 12)
Hili e Fakamatala Takitaha
ʻĪmisi
Fakaʻilonga ʻo e fehuʻí
ʻE fakaʻaongaʻi ʻe he taha tokoní mo e kau fakaafé ha miniti ʻe nima ke fai ha ngaahi fehuʻi mo ha fakamatala. Kapau ʻe kei toe ha taimi, ʻe lava ke kau mo e kau mēmipa ʻo e kulupú.
ʻĪmisi
Fakaʻilonga ʻo e fehuʻí
Fakafoki ʻe he taha tokoní mo e kau fakaafé ʻa e ngaahi foomu fakamatalá (feedback) ki he taha fai fakamatalá (presentation).