Inisitituti
Lesona 20 Anomea a le Faiaoga: Mauaina o Lo’u Nofoaga i le Lafu a le Leoleo Mamoe Lelei


“Lesona 20 Anomea a le Faiaoga: Mauaina o Lo’u Nofoaga i le Lafu a le Leoleo Mamoe Lelei,” O Iesu Keriso ma Lana Talalelei e Faavavau Anomea a le Faiaoga (2023)

“Lesona 20 Anomea a le Faiaoga,” O Iesu Keriso ma Lana Talalelei e Faavavau Anomea a le Faiaoga

Lesona 20 Anomea a le Faiaoga

Mauaina o Lo’u Nofoaga i le Lafu a le Leoleo Mamoe Lelei

Na aoao mai Elder Gerrit W. Gong e faapea o le Leoleo Mamoe Lelei e “saili ma faapotopoto i tatou” ma “aoao i tatou i le ala e auauna atu ai i le alofa” (“Leoleo Mamoe Lelei, Tamai Mamoe a le Atua,” Liahona, Me 2019, 97). I lenei lesona, o le a talanoaina ai e tamaiti aoga le tāua o le iloaina e popole le Leoleo Mamoe Lelei mo tagata uma. O le a aoaoina foi e tamaiti aoga le tāua o le atiina ae o le loto o se leoleo mamoe ina ia mafai ai ona latou sailia ma fesoasoani e toe aumai mamoe na leiloa a le Alii.

Fautuaga mo le Aoao Atu

O Iesu Keriso o le Leoleo Mamoe Lelei.

E mafai ona e amataina le vasega i le faaali atu o ata o leoleo mamoe ma mamoe o loo avatu faatasi ai.

Ata
o se leoleo mamoe o loo taitaia lana lafu
Ata
leoleo mamoe ma se tamai mamoe
Ata
leoleo mamoe i le lotoa mamoe

Talanoa puupuu i le eseesega i le va o se leoleo mamoe ma se auauna (tagai i le vaega 1 o anomea mo sauniuniga). Pe e mafai foi ona e matamata ma talanoaina le “Lesona 16: O Agaifanua o le Feagaiga Fou—Leoleo Mamoe ma le Lafu Mamoe” (1:20).

Atonu e aoga foi le faaali atu o le ata o Iesu Keriso o loo faaalia o le Leoleo Mamoe Lelei mai le amataga o anomea mo sauniuniga a le vasega ma tusi i luga o le laupapa le faamatalaga lē uma lenei: O le Leoleo Mamoe Lelei …

Valaaulia le vasega e iloilo ma se paga po o ni vaega toalaiti Ioane 10:11, 14–16; Salamo 23:1–4; 3 Nifae 18:28–31 ma vaavaai mo auala e faauma ai le faamatalaga o loo i luga o le laupapa. A uma ona tuuina atu se taimi mo talanoaga faavaega toalaiti, e mafai ona e tuu atu i nisi o tamaiti aoga e tusi a latou faamatalaga ua maea i luga o le laupapa. O a latou faamatalaga e mafai ona aofia ai upumoni e talitutusa ma lenei: E tuuina mai e le Leoleo Mamoe Lelei Lona soifua mo Ana mamoe. E silafia e le Leoleo Mamoe Lelei ma faitaulia Ana mamoe uma. E faafailele, taiala, ma puipuia e le Leoleo Mamoe Lelei Ana mamoe.

A o faailoa mai e tagata aoga upumoni e uiga i le Leoleo Mamoe Lelei, mafaufau po o fea o fesili nei e mafai ona e fai atu e fesoasoani e faalolotoina ai lo latou alolofa ma le talisapaia o Ia:

  • Aisea e ono tāua ai le malamalama e silafia ma faitaulia e le Faaola Ona soo? O a ni mafaufauga ma ni lagona ua oo mai ia te oe a o e mafaufau loloto ua ofo mai e le Leoleo Mamoe Lelei Lona soifua mo i tatou taitoatasi?

E mafai ona e fai atu i tamaiti aoga e filifili se tasi o fasifuaitau i le Salamo 23:1–4 (e pei o “vao mu’a,” “vai e tafe lemu,” “faafoisia mai lo’u agaga,” “ala o e amiotonu,” po o “lau laau ma lou tootoo e faamafanafanaina ai a’u”) ma valaaulia i latou e faasoa mai mea e ono aoao mai e nei fasifuaitau ia i tatou e uiga i le Leoleo Mamoe Lelei.

  • O a nisi o auala ua e lagonaina ai le alofa ma le popole o le Leoleo Mamoe Lelei mo oe? Na faapefea ona Ia fesoasoani ia te oe i se taimi faigata?

E mafai ona e faitau, usu, pe faalogologo i se fatuga o le viiga “O Ie Alii o Lo’u Leoleo Mamoe” (Viiga, nu. 60). (Mafaufau e faaali atu upu.) Valaaulia tagata aoga e mafaufau e uiga i taimi na leoleoina ai i latou e le Alii.

E valaaulia e le Leoleo Mamoe Lelei tagata uma i Lana lafu.

Mafaufau e faaali atu se ata o Peteru ma le Faaola (tagai i le vaega 2 o anomea mo sauniuniga) i le apitāogalu o le Sami o Kalilaia ma valaaulia se tamaitiiti aoga e faamatala mai le mea o loo tupu. E ono fesoasoani le faitau o le Ioane 21:15–17 ma talanoaina le fesili lenei:

  • O le a se mea e tāua ia te oe e uiga i le sāvali a le Faaola ia Peteru? (E mafai ona e tusia le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa: Tatou te faaalia lo tatou alolofa mo le Faaola e ala i le fafagaina o Ana mamoe.)

Mafaufau e iloilo faatasi ma tamaiti aoga le saunoaga a Peresitene Bonnie H. Cordon i le vaega 2 o anomea mo sauniuniga.

  • O le a sou manatu i le uiga o le i ai o se “loto o le leoleo mamoe”?

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu ma le Aoaoina

Saili e faaaofia ai tamaiti aoga uma. Ina ia faapei o le Faaola e manaomia ona tatou aapa atu i tamaiti aoga uma, e tusa lava po o le a lo latou toaaga i le Ekalesia, maualuga o le faatuatua, filifiliga o le olaga, foliga vaaia, po o le malamalama i le talalelei. A o e taitaia ni talanoaga, taumafai e fatu se siosiomaga o le alofa ma faatuatuaina ina ia lagona e tamaiti aoga taitasi e manaomia i latou ma e mafai ona faasoa mai o latou manatu, lagona, ma malamalamaaga tulaga ese.

Fuafua e faasoa le tala faataitai lea po o sau lava tala e uunaia ai se talanoaga a le vasega:

Ua talosagaina oe e auauna atu ia Jake. E te faafesoota’ia o ia i luga o ala o faasalalauga faaagafesootai, ma talosagaina e feiloai ia te ia. E tali mai o ia i le sāvali lenei: “E lē manaomia ona asiasi mai ia te a’u. Sa ou taumafai e sau i le uarota i le tausaga ua te’a ma lagona le lē toafimalie. Ou te lē fetaui pe lagona foi ou te auai i le lotu. E te lē tau faama’umauina lou taimi ia te a’u.”

Valaaulia nisi o tamaiti aoga e faasoa mai pe faapefea ona latou tali atu ia Jake. I le avea ai ma se vaega o le talanoaga, e mafai ona e fai atu nisi o fesili nei:

  • Mata o le a le uiga i lenei tulaga o le i ai o le loto o se leoleo mamoe?

  • E mafai faapefea ona fesootai le faataoto i le mamoe na leiloa i lenei tala faataitai? (Mafaufau e toe faamanatu le Luka 15:4–7 ma le saunoaga a Elder Gary E. Stevenson i le vaega 2 o anomea mo sauniuniga.)

  • O a ni auala e mafai ai ona avea i tatou ma “mamoe ua leiloa”? Afai na e lagona le leiloa, o le a se mea na fai e isi e fesoasoani ai ia te oe e toe foi mai? Afai ua e lagona le leiloa i le taimi nei, o le a se mea e sili ona e manao i ai mai isi tagata o le Ekalesia? (Afai o le a fesoasoani i au tamaiti aoga, e mafai ona e fai atu ia i latou e fai ni vaega toalaiti ma tuu atu ia i latou e suesue le vaega 3 o anomea mo sauniuniga mo mataupu faavae e mafai ona fesoasoani i se tasi ia lagonaina se lagona sili atu o le auai i la latou uarota po o le paranesi.)

  • O le a se mea ua e aoaoina e uiga i le Faaola a o e aapa atu ia i latou o e ua leiloloa po o e ua lagona latou te lē auai?

Tuu atu i tagata aoga ni nai minute e mafaufau loloto ai i mea e mafai ona latou faia e fesoasoani ai i se tasi ia lagona le faatauaina, manaomiaina, ma le faaaofiaina i le lafu a le Alii. Faamalosiau i tamaiti aoga e tusifaamaumau ma faatino o latou lagona.

Ina ia faaiu, atonu e te manao e faasoa atu ou lagona mo le Leoleo Mamoe Lelei pe valaaulia se tagata aoga e faasoa mai ona lagona mo Ia.

Mo Le Isi Taimi

I le āluga o le vaiaso e mafai ona e auina atu le sāvali lenei, po o sau lava sāvali, i le vasega: Mafaufau e matamata i le “Faalogo ia te Ia: Faalogo i le Siufofoga o Iesu Keriso” (1:47). A o e suesueina le lesona 21, mafaufau e uiga i mea o loo e faia pe e mafai ona e faia i aso taitasi e faalogo ai i le siufofoga o le Alii.