Inisitituti
Lesona 14 Anomea a le Faiaoga: Iloaina o Vavega a le Faaola


“Lesona 14 Anomea a le Faiaoga: Iloaina o Vavega a le Faaola,” O Iesu Keriso ma Lana Talalelei e Faavavau Anomea a le Faiaoga (2023)

“Lesona 14 Anomea a le Faiaoga,” O Iesu Keriso ma Lana Talalelei e Faavavau Anomea a le Faiaoga

Lesona 14 Anomea a le Faiaoga

Iloaina o Vavega a le Faaola

Na folafola mai e Iesu Keriso, “O A’u o se Atua o vavega” (2 Nifae 27:23). I lenei lesona, o le a maua ai e tagata aoga le avanoa e faasoa mai ai mea ua latou aoaoina e uiga ia Iesu Keriso e ala i vavega sa Ia faia i le taimi o Lana galuega i le olaga nei. O le a mafaufau foi tagata aoga i mea e mafai ona latou faia e maua ai vavega a le Alii i o latou lava olaga ma faailoa mai vavega ua uma ona latou mauaina.

Fautuaga mo le Aoao Atu

E faamaloloina e Iesu Keriso tagata faaletino ma le faaleagaga.

Mafaufau e faaali atu a o lei amataina le vasega ia ata nei o vavega e fetaui ma le gaoioiga o le “Tusi Faamaumau Ou Manatu” i le vaega 1 o anomea mo sauniuniga. A o amata le vasega, tatai atu mafaufau o tagata aoga i ata, ma valaaulia se tagata aoga se toatasi pe toalua e faasoa faapupuu mai o latou lagona uunaia e uiga i vavega a Iesu.

Liliuina o le vai i le uaina

Ata
Marriage at Cana (O Le Faaipoipoga i Kana), saunia e Carl H. Bloch

Vavaoina o le matagi

Ata
Stilling the Storm (Faatoafilemuina o le Afa), saunia e Ted Henninger

Faatutuina o e ua oti

Ata
toe faatuina le tagata mai le oti

Fafagaina le 5,000

Ata
fafagaina o le 5,000

Toefaapupulaina

Ata
Ua toe faapupulaina e Iesu le tagata tauaso

E mafai ona e valaaulia tagata aoga e o i le gaoioiga “Tusifaamaumau Ou Manatu” i le vaega 1 o anomea mo sauniuniga ma toe iloilo le vavega sa latou suesueina i le sauniuniga mo le vasega. Afai latou te lei saunia, valaaulia i latou e filifili se vavega e suesue ai. Tuu atu i tagata aoga ni nai minute e iloilo ai pe suesue ai le vavega sa latou filifilia ma tomanatu ai i a latou tali i fesili e lua mai le gaoioiga.

A uma ua lava se taimi o le iloiloga a tagata aoga, valaaulia i latou e fai ni vaega toalaiti ma isi tagata aoga o e sa suesueina se vavega e ese mai ai. E tatau ona tuu atu i tagata taitoatasi o le vaega se avanoa e aotele faapuupuu ai le vavega sa ia suesueina ma talanoaina lana tali i se tasi o fesili e lua o loo tuuina atu faatasi ai.

Ata
Ua faamalolo e Iesu se alii

Atonu foi e te manao e valaaulia se tagata aoga e aotele mai le tala i le faamaloloina e le Alii o le tagata supa, o loo tusia i le Mareko 2:5–12, lea na talanoaina i le vaega 1 o anomea mo sauniuniga. Pe e mafai foi ona e matamata i le tala lenei i le “Jesus Forgives Sins and Heals a Man Stricken with Palsy” (2:57).

Ona mafai lea ona e fesoasoani e faaloloto le malamalama o tagata aoga e ala i le fai atu o se tasi po o fesili uma nei e lua:

  • O le a se mea ua tatou aoaoina e uiga i le mana faamalolo o le Faaola mai lenei vavega? (Fesoasoani i tagata aoga e faailoa mai se upumoni e pei o Iesu Keriso o loo i ai le mana e faamalolo ai i tatou faaleagaga ma faaletino.)

  • O a ni auala na e oo i ai po o se tasi e te iloa a le o le faamalologa faaleagaga po o le faaletino? (Mafaufau e valaaulia se tagata aoga se toatasi pe toalua a o lei amataina le vasega e o mai saunia e faasoa mai a latou tali i lenei fesili. Faamanatu ia i latou e le tatau ona latou lagonaina se uunaiga e faasoa atu soo se mea e patino tele.)

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu ma le Aoaoina

Valaaulia ni tagata aooga a o lei amataina le vasega e o mai saunia e faasoa atu. E mafai ona faaleleia le aoaoina i le potuaoga pe a tatou valaaulia ni nai tagata aoga e o mai saunia ma a latou tali i fesili patino mai le lesona, e faasoa atu ni aafiaga talafeagai, pe tuu atu se molimau i ni mataupu faavae patino. O lenei ituaiga o sauniuniga e mafai ona fesoasoani e uunaia ai talanoaga, faaloloto ai le aoaoina, ma maua ai avanoa taua mo i latou o e lagonaina le toafimalie e faasoa atu pe a lava le taimi e saunia ai o latou manatu.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga a Peresitene Dallin H. Oaks i le vaega 1 o anomea mo sauniuniga, ma mafaufau e fai atu se tasi pe sili atu o fesili nei e fesoasoani ai i au tagata aoga ia loloto atili ai le aoaoina:

  • Aisea e te manatu ai o se suiga tele o le loto e mafai ona avea o se vavega sili atu nai lo vavega faaletino? Aisea e taua ai lo tatou vaavaai atu i le Faaola mo lenei vavega?

  • E faapefea ona e faamatalaina le vavega o se loto ua suia i se tasi ua le mautonu i le uiga o lena mea?

  • O a mea e mafai e tagata ona fai e faaali atu ai i le Alii latou te mananao i lenei vavega? O le a se faatinoga patino e mafai ona e faia e faaali atu ai i le Alii e te manao ia suia atili lou loto? (Atonu e manaomia ona e faamanatu atu i tagata aoga o se suiga o le loto o se faagasologa, ae le o se mea e tupu. Atonu e aoga le tuu atu i tagata aoga o se taimi e mafaufau loloto ai ma tusi faamaumau o latou manatu ma lagona.)

E tutupu vavega e tusa ai ma lo tatou faatuatua ma le finagalo o le Atua.

Faamanatu i le vasega o se tasi o vavega na faia e le Faaola i le taimi o Lana galuega i le olaga nei o le faamaloloina lea o se lepela. Valaaulia se tagata aoga e faasoa faapuupuu mai pe mata na faapei le olaga o se lepela i taimi o le Feagaiga Fou ma pe faapefea e le faamaloloina ona suia lona olaga.

Faitau faatasi le Mareko 1:40–42, ma valaaulia le vasega e vaavaai pe na faapefea ona alu atu le lepela i le Alii mo se vavega.

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai i lenei tala e uiga i le auala e o atu ai i le Alii pe a sailia se vavega? (Atonu e te manao e toe iloilo le saunoaga a Elder Jorge F. Zeballos i le vaega 2 o le anomea mo sauniuniga. Fesoasoani i tagata aoga e faailoa mai se mataupu faavae faapenei: A o tatou faatinoina lo tatou faatuatua ia Iesu Keriso, e mafai ona Ia faia vavega i o tatou olaga e tusa ai ma Lona finagalo.)

  • E faapefea ona tatou atiina ae le faatuatua e faalagolago ai i le finagalo o le Alii pe a sailia se vavega? (Mafaufau e iloilo le saunoaga a taitai o le Ekalesia i le vaega 2 o anomea mo sauniuniga.)

Atonu e fesoasoani le valaaulia o ni nai tagata aoga a o lei amataina le vasega e toe iloilo ia tala na faasoa mai e Peresitene Oaks po o Elder David A. Bednar o loo maua i lalo o le fesili “E faapefea ona ou atiina ae le faatuatua e faalagolago ai i le finagalo o le Alii pe a sailia se vavega?” i le vaega o le “E Te Fia Aoao Atili?” i anomea mo sauniuniga. I le taimi o le vasega, e mafai ona e valaaulia nei tagata aoga e faasoa mai se tasi o tala ma mea sa latou aoaoina mai ai e uiga i vavega ma le faatuatuaina o le finagalo o le Alii.

Mafaufau e faitau le saunoaga a Peresitene Ronald A. Rasband i le vaega 3 o le anomea mo sauniuniga. Valaaulia tagata aoga e faasoa mai ni faataitaiga o vavega laiti ma faatauvaa na latou molimauina. (Atonu e ta’ua e tagata aoga ia vavega e pei o le mauaina o faaaliga, faatoilaloina o se mausa leaga, mauaina o le mana e faamagalo ai se tasi, faamalosia pe a feagai ma faigata, lagonaina o le faateleina o le tomai e faamaea ai se galuega faigata, ma isi mea faapena.)

  • O le a se mea o faaalia mai i le taatele o nei “vavega laiti” e uiga i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso?

Ina ia fesoasoani i tagata aoga e faaaoga mea sa latou aoaoina mai lenei lesona, mafaufau e tuu atu ia i latou se taimi e mafaufau loloto ai ma tusi faamaumau o latou manatu ma lagona e uiga i le fesili lenei:

  • O le a se mea e mafai ona ou faia ina ia ou nofouta atili ai ma gauai atu i vavega a le Alii i lo’u olaga?

Mafaufau e faasoa atu le molimau o Iesu Keriso o se Atua o vavega, pe e mafai foi ona e valaaulia se tasi pe sili atu foi o tagata aoga e faia.

Mo Le Isi Taimi

Ina ia uunaia tagata aoga e sauni mo le isi vasega e sosoo ai, mafaufau e auina atu le ata ma le savali lenei: Na faapei lau aafiaga aupito lata mai o le faamanatuga? A o e suesue i anomea mo sauniuniga mo le lesona 15, mafaufau pe aisea e finagalo ai Iesu Keriso ia e auai i vaiaso taitasi i lenei sauniga paia.

Ata
o se tamai fasi falaoa ma se tamai ipu vai