Tusi ma Lesona
Mataupu 17: O Le Ekalesia a Iesu Keriso i Ona Po Nei


Mataupu 17

O Le Ekalesia A Iesu Keriso i Ona Po Nei

Ata
Painting of a young boy kneeling looking up at a grove of trees. At the center of the painting is a young boy (age 14) kneeling. His hands are resting on his thighs and he looks up at a light source above his head. The boy wears grey trousers (with suspenders) and grey vest and an off-white shirt. The shirt has a collar and two button placket at the front and the sleeves are rolled. The young boy had blond hair that is slightly rumpled. The background his a grove of trees, almost all with no leaves. There are some low saplings immediately behind the boy. The foreground has rocks, twings and small plants sprouting. "Walter Rane 04" appears in the lower right corner in red.

O Le Ekalesia A Iesu Keriso i Ona Po Nei

  • Aisea na aveesea ai le Ekalesia A Iesu Keriso mai le lalolagi ao lei umi ona mavae le maliu ma le Toetu o le Faaola?

Ao soifua Iesu i le lalolagi, sa Ia faatuina Lana Ekalesia, le Ekalesia moni e tasi. Sa Ia faatuina Lana Ekalesia ina ia mafai ona aoao atu upu moni o le talalelei i tagata uma, ma ia faia sao sauniga o le talalelei i le pule e tatau ai. E ala mai i lenei faatulagaga, ua mafai ai e Keriso ona aumai faamanuiaga o le olataga i tagata.

Ina ua afio le Faaola i le lagi, sa suia e tagata sauniga ma mataupu o le talalelei sa faatuina e Ia ma Ana Aposetolo. Ona o le liliuese, sa le toe maua ai ni faaaliga mai le Atua. Sa le toe i ai foi le Ekalesia moni i le lalolagi. Sa faatutuina e tagata ni lotu eseese ma fai mai e moni a latou tapuaiga, ae sa eseese a latou mataupu na aoao atu. Sa tele fenumiaiga ma fefinauaiga ona o mataupu faalelotu. Sa silafia e le Alii nei tulaga o le a oo mai, ma sa Ia fetalai mai, ‘o le a oo mai se oge i le nuu, e le o se oge i mea e ai, po o se galala i le fia inu vai, a o le oge i le faalogologo i afioga a Ieova. … Latou te feoai … e sailiili atu ai le afioga a Ieova, a e le maua” (Amosa 8:11–12).

  • E faapefea e le oge o loo ta’ua i le Amosa 8:11–12 ona aafia ai tagata?

Sa Folafola Mai E Le Alii e Toefuatai Mai Lana Ekalesia Moni

  • O a nisi o tulaga i le lalolagi na sauniaina le ala mo le Toefuataiga o le talalelei?

Sa folafola mai e le Faaola e toefuatai mai Lana Ekalesia i aso e gata ai. Sa Ia fetalai mai, “O le a ou faia le vavega i lenei nuu, o le vavega lava, o le mea foi e ofo ai” (Isaia 29:14).

E tele tausaga sa ola ai tagata i le pogisa faaleagaga. E tusa ma le 1700 tausaga talu ona mavae Keriso, na amata ai ona naunau tagata e fia iloa le mea moni e uiga i le Atua ma mea tau lotu. E i ai nisi o i latou sa latou iloa ua le o toe i ai i le lalolagi le talalelei sa aoaoina e Iesu. Sa iloa e nisi ua leai ni faaaliga ma ua leai se pule moni, ma ua le i ai i le lalolagi le Ekalesia na faatuina e Keriso. Ma sa oo mai le taimi e toefuatai ai le Ekalesia a Iesu Keriso i le lalolagi.

  • O a ni auala ua avea ai le Toefuataiga o le atoatoaga o le talalelei o se “vavega” [po o se “galuega ofoofogia”]?

Faaaliga Fou Mai Le Atua

  • Ina ua talia e Iosefa Samita lana Uluai Faaaliga, o a mea na ia aoao mai ai e uiga i le Atua?

I le tautotogo o le 1820, na tupu ai se mea e silisili ona taua i le talafaasolopito o le lalolagi. Ua oo mai le taimi e faataunuu ai le galuega ofoofogia na fetalai i ai le Alii. Ao talavou lava Iosefa Samita, sa ia fia iloa po o le fea o nei lotu uma o le Ekalesia moni a Keriso. Sa ia alu atu i le togavao e latalata ane i lona aiga ma tatalo ai faatauanau ma le lotomaulalo i lona Tama Faalelagi, e fesili atu po o le fea lotu e tatau ona ia auai. O lena lava taeao, na tupu mai ai se mea ofoofogia. Sa afifio mai le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ia Iosefa Samita. Sa fetalai mai le Faaola ia te ia, ia aua nei auai o ia i se tasi o ia lotu, aua sa lei i ai le Ekalesia moni i le lalolagi. Sa Ia fetalai mai foi, o aoaoga a lotu sa i ai i le taimi lena, o ni “mea inosia i Ona luma” (Iosefa Samita — 2:19; tagai foi fuaiupu 7–18, 20). Sa amata mai i lenei mea na tupu, ona toe oo mai faaaliga mai le lagi. Sa filifilia e le Alii se perofeta fou. Talu mai lena taimi e lei toe tapunia le lagi. O loo maua mai pea faaaliga e oo mai i le asō, e ala mai i Ana perofeta filifilia. Sa filifilia Iosefa e fesoasoani e toefuatai mai le talalelei moni a Iesu Keriso.

  • Aisea ua avea ai le Uluai Faaaliga o se tasi o taualumaga sili ona taua i le talafaasolopito o le lalolagi?

Ua Toefuatai Mai Le Pule Mai Le Atua

  • Aisea na tatau ai ona toefuatai mai le Perisitua Arona ma le Perisitua Mekisateko?

Ina ua toefuatai mai le talalelei, na toe tuuina mai ai e le Atua le perisitua i alii. Sa oo mai Ioane le Papatiso i le 1829 e faauuina Iosefa Samita ma Oliva Kaotui i le Perisitua Arona (tagai i le MFF 13; 27:8). Ona o mai ai lea mulimuli ane o Peteru, Iakopo, ma Ioane, le au peresitene o le Ekalesia i ona po anamua, ma tuu mai ia Iosefa ma Oliva le Perisitua Mekisateko ma ki o le malo o le Atua (tagai i le MFF 27:12–13). Sa toefuatai mai foi i se taimi mulimuli ane isi ki o le perisitua, e ni avefeau mai le lagi e pei o Mose, Elaia, ma Elia (tagai i le MFF 110:11–16). Na ala mai i le Toefuataiga, ua toe aumai ai le perisitua i le lalolagi. O e ua umia le perisitua i ona po nei, ua i ai le pule e fai ai sauniga e pei o le papatisoga. Ua i ai foi ia i latou le pule e taitaia ai galuega o le malo o le Alii i le lalolagi.

Ua Toe Faatulagaina Le Ekalesia A Keriso

  • O a mea na tutupu na agai atu ai i le toe faatulagaina o le Ekalesia i le lalolagi?

I le aso 6 o Aperila, 1830, na faatonutonu ai e le Faaola le toe faatulagaina o Lana Ekalesia i le lalolagi (tagai i le MFF 20:1). Ua ta’ua Lana Ekalesia, O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai (tagai i le MFF 115:4). O Iesu Keriso o le ao lea o Lana Ekalesia i ona po nei, e pei ona avea o Ia ma ao o Lana Ekalesia i ona po anamua. Ua fetalai mai le Alii o le “Ekalesia ola [lea] e tasi ma le faamaoni i luga o le fogaeleele atoa ua fiafia i ai a’u, o le Alii” (MFF 1:30).

Sa lagolagoina Iosefa Samita e avea ma perofeta ma “uluai toeaina” o le Ekalesia (tagai i le MFF 20:2–4). O se taimi mulimuli ane na faatulagaina ai le Au Peresitene Sili, ma lagolagoina ai o ia e avea ma Peresitene. Ina ua faatulagaina le Ekalesia i le taimi muamua lava, na o le faavaa sa faatuina. O le a atiina ae pea le faatulagaga a o faaauau ona tupu le Ekalesia.

Sa faatulagaina le Ekalesia faatasi ai ma tofiga lava sa i ai i le Ekalesia anamua. O lena faatulagaga sa i ai aposetolo, perofeta, fitugafulu, latou o e folafola le talalelei (peteriaka), leoleo (taitai pulefaamalumalu), faitaulaga sili, toeaina, epikopo, ositaulaga, aoao, ma tiakono. Ua i ai ia lava tofiga uma i Lana Ekalesia i ona po nei (tagai i le Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:6).

O se perofeta, e galue i lalo o le taitaiga a le Alii, e taitaia le Ekalesia. O le perofeta o le Peresitene foi lea o le Ekalesia. Ua ia umia le pule atoa e tatau ai mo le taitaiga o le galuega a le Alii i le lalolagi (tagai i le MFF 107:65, 91). E toalua fesoasoani e lagolagoina le Peresitene. Ua i ai Aposetolo e Toasefululua, e molimau faapitoa ia Iesu Keriso, ma aoao atu le talalelei i vaega uma o le lalolagi. O isi taitai aoao o le Ekalesia ua i ai ni tofiga faapitoa, e aofia ai le Au Epikopo Pulefaamalumalu, ma Korama a Fitugafulu.

O tofiga o le perisitua e aofia ai aposestolo, fitugafulu, peteriaka, faitaulaga sili, epikopo, toeaina, ositaulaga, aoao, ma tiakono. O tofiga lava ia sa i ai i le uluai Ekalesia.

Ua sili atu le toatele o le Ekalesia i le taimi nei nai lo ona po o Iesu. Ao tupu pea le Ekalesia, ua faaali mai e le Alii nisi iunite faaopoopo o le faatulagaga i totonu o le Ekalesia. A oo ina atoatoa le faatulagaina o le Ekalesia i se eria, e i ai ona vaega e faatutuina i le lotoifale e ta’u o siteki. O le peresitene o le siteki ma ona fesoasoani e toalua e pulefaamalumalu i siteki taitasi. E i ai i le siteki ni fautua maualuga e 12 e fesoasoani i le faia o le galuega a le Alii i le siteki. O korama o le Perisitua Mekisateko, e faatutuina i le siteki i lalo o le taitaiga a le peresitene o le siteki (tagai i le mataupu e 14 i le tusi lenei). E vaevaeina siteki taitasi i ni eria laiti e ta’ua o uarota. O se epikopo ma ona fesoasoani e toalua e pulefaamalumalu i uarota taitasi.

I eria o le lalolagi o loo tau atiina ae ai le Ekalesia, ua i ai ni itu, e pei o ni siteki. E vaevaeina itu i ni iunite laiti ifo ua ta’ua o paranesi, ia e pei o ni uarota.

Sa Toefuatai Mai Upu Moni Taua

  • O a ni upu moni taua ua toe aumaia faatasi ma le Toefuataiga o le Ekalesia.

Ua aoao mai ma faia e le Ekalesia i ona po nei mataupu ma sauniga uma lava sa faia i ona po o Iesu. O uluai mataupu faavae ma sauniga o le talalelei o le faatuatua i le Alii o Iesu Keriso, salamo, papatisoga i le faatofuina, ma le faaee atu o lima mo le mea foaifua o le Agaga Paia (tagai i le Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:4). Sa toe faafoi mai ia upu moni taua i lo latou atoatoa, ina ua toefuatai mai le Ekalesia.

Na faaliliuina e Iosefa Samita i le meaalofa ma le mana o le Atua le Tusi a Mamona, ua i ai upu moni manino ma le taua o le talalelei. E tele isi faaaliga na tuuina mai mulimuli ane, ma ua tusia o ni tusitusiga paia, i le Mataupu Faavae ma Feagaiga ma le Penina Tau Tele (tagai i le mataupu 10 i le tusi lenei).

O isi upu moni taua na toefuatai mai e le Alii e aofia ai mataupu nei:

  1. O lo tatou Tama Faalelagi o se tagata moni lava ua i ai se tino atoatoa moni lava o aano ma ivi, ma e faapena foi Iesu Keriso. O Le Agaga Paia o se peresona agaga.

  2. Sa tatou ola i le muai olaga o ni fanau agaga a le Atua.

  3. E tatau ona i ai le perisitua e fai ai sauniga o le talalelei.

  4. O le a faasalaina tagata uma mo a latou lava agasala, ae le o le solitulafono a Atamu.

  5. O tamaiti e le tatau ona papatisoina seia oo i tausaga e malamalama ai (valu tausaga le matutua).

  6. Ua i ai tikeri e tolu o le mamalu i le lagi, ma e ala i le alofa tunoa o le Alii o Iesu Keriso, o le a tauia tagata e tusa ma galuega sa latou faia i le lalolagi faapea ma faanaunauga o o latou loto.

  7. E mafai ona faavavau sootaga faaleaiga e ala i le mana o le faamauga o le perisitua.

  8. E manaomia le faia o sauniga ma le osia o feagaiga mo le faaolataga ma o loo mafai ona faia mo e o loo soifua faapea e ua maliliu.

  • E faapefea ona uunaia oe ma isi e nei upu moni?

E Le Toe Faaumatiaina Lava Le Ekalesia a Iesu Keriso

  • O le a le misiona a le Ekalesia?

Talu mai lona toefuataiga i le 1830, ua vave lava le faatoateleina o tagata o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Ua toeitiiti soo atunuu uma o le lalolagi ma tagata o le Ekalesia ua i ai. O le a tupu tele pea le Ekalesia. E pei ona fetalai Keriso, “O le a talai atu lenei Talalelei o le Malo i le lalolagi uma, e avea ma molimau i nuu uma” (Joseph Smith—Matthew 1:31). O le a le toe aveesea lava le Ekalesia mai le lalolagi. O lana misiona, o le avatu o le upu moni i tagata uma. Na fetalai mai le Alii i le afe ma afe o tausaga ua mavae, o le a Ia “faatuina … le malo e le faaumatia e faavavau; o le malo foi e le tuuina atu i se nuu, … ma e tumau ia e faavavau” (Tanielu 2:44).

  • O faapefea ona e fesoasoani i le galuega o le malo o le Atua? O le a se mea e mafai ona e faia e faaauau ai pea lenei galuega?

Mau Faaopoopo