Tusi ma Lesona
Mataupu 10: Tusitusiga Paia


Mataupu 10

Tusitusiga Paia

Ata
A Chinese woman sitting at a table with scriptures open in front of her. She is using a highlighter to mark them.

O Loo I Ai Tusitusiga Paia Mo I Tatou I Ona Po Nei

  • O a nisi o faamanuiaga ua tatou sapi ai i ona po nei ona o loo maua gofie tusitusiga paia?

A saunoa pe tusitusi auauna a le Alii i le uunaiga a le Agaga Paia, o a latou upu, e avea ma tusitusiga paia (tagai i le MFF 68:4). Talu mai le amataga, ua poloaiina pea e le Alii Ana perofeta e fai ma tausia se tusi o Ana faaaliga ma Ana fesootaiga ma Ana fanau. Ua fetalai mai o Ia: “Aua ua ou poloai atu i tagata uma i sasae atoa ma sisifo, i le itu i matu atoa ma le itu i saute, atoa ma motu o le moana, ia latou tusia upu ou te fai atu ai ia te i latou, aua ou te faamasino atu i le lalolagi i tusi ua tusia, o tagata uma e tusa ma a latou lava galuega, e tusa ma mea ua tusia” (2 Nifae 29:11).

Ua talia e le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai tusi e fa, o ni tusitusiga paia: o le Tusi Paia, o le Tusi a Mamona, o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, ma le Penina Tau Tele. O ia tusi ua ta’ua o tusi faavae o le Ekalesia. Ua talia foi upu musuia a o tatou perofeta soifua, o ni tusitusiga paia.

O Le Tusi Paia

O le Tusi Paia o se tuufaatasiga lea o tusitusiga paia ua i ai faaaliga a le Atua i tagata. E tele seneturi ua aofia ai i ia tusitusiga, mai le taimi o Atamu seia oo mai i le taimi na soifua ai i le lalolagi ia Aposetolo a Iesu Keriso. Sa tusia ia tusitusiga e le toatele o perofeta sa soifua i vaitaimi eseese o le talafaasolopito o le lalolagi.

Ua vaevaeina le Tusi Paia i ni vaega se lua: o le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou. E tele valoaga o loo i le Feagaiga Tuai ua valoia ai le afio mai o le Faaola ma le Togiola. O le Feagaiga Fou ua faamatala mai ai le soifuaga o le Faaola ma le Togiola, o Iesu Keriso. Ua faamatala mai ai foi le faatuina o Lana Ekalesia i ona po na. “Matou te talitonu o le Tusi Paia o le afioga a le Atua i mea uma ua tonu ona faaliliuina” (Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:8).

Ua faalauteleina mai e le Alii lo tatou malamalamaaga e uiga i nisi o tusitusiga i totonu o le Tusi Paia e ala mai i le Perofeta o Iosefa Samita. Na musuia e le Alii le Perofeta o Iosefa Samita e toefuataiina upumoni i tusitusiga o i le Tusi Paia ia na leiloa pe na suia talu mai le tusiga o uluai upu. O nei faasa’oga musuia ua taua o le Faaliliuga a Iosefa Samita o le Tusi Paia. I le lomiga a le Au Paia o Aso e Gata Ai o le Tusi Paia a King James, o loo maua ai mau filifilia mai le Joseph Smith Translation o loo maua i itulau 797–813 ma i le tele o vaefaamatalaga [footnotes].

O Le Tusi A Mamona

O le Tusi a Mamona o se talafaamaumau paia o nisi o tagata sa ola i le konetineta o Amerika i le va o le 2000 T.L.M. ma le T.A. 400. Ua i ai i lea tusi le atoatoaga o le talalelei a Iesu Keriso (tagai i le MFF 20:9; 42:12; 135:3). Ua faamatala mai i le Tusi a Mamona le afio atu o Iesu Keriso i tagata sa nonofo i Amerika, ina ua mavae Lona Toetu mai.

Sa faaliliuina e Iosefa Samita le Tusi a Mamona i le gagana Peretania, e ala i le meaalofa ma le mana o le Atua. Ua ia fai mai o le tusi lea “ua sili atu ona sa’o nai lo soo se tusi o i ai i le lalolagi, ma o le ma’a’au’au lea o la tatou tapuaiga, ma e sili ona latalata atu ai se tasi i le Atua i lona usiusitai i ona mataupu, nai lo so o se isi lava tusi” (faatomuaga i le Tusi a Mamona).

Ua fesoasoani mai Peresitene Ezra Taft Benson ina ia tatou malamalama i le ala ua avea ai le Tusi a Mamona ma maaauau o la tatou tapuaiga. Na ia saunoa mai:

“O loo i ai ala e tolu ua avea ai le Tusi a Mamona ma maaauau o la tatou tapuaiga. O le Tusi a Mamona o le maaauau o la tatou molimau ia Keriso. O le Tusi a Mamona o le maaauau o la tatou aoaoga faavae. O le Tusi a Mamona o le maaauau o la tatou molimau.

“O le Tusi a Mamona o le maaauau o la tatou molimau ia Iesu Keriso, o Ia lava o le maatulimanu o mea uma tatou te faia. O le Tusi a Mamona e molimau i Lona moni ma le mana ma le manino. …

“O le Tusi a Mamona ua faalauteleina lo tatou malamalama i mataupu o le faaolataga. … O le Tusi a Mamona … na tusia mo o tatou aso. …O le Tusi a Mamona ua tatou maua ai le ala e saunia ai mo le Afio Mai Faalua. …

“… O le Tusi a Mamona ua aoao mai ia i tatou upu moni [ma] molimau mai e uiga ia Keriso. … Peitai o loo i ai se isi mea e sili atu. O loo i ai se mana i lea tusi e amata ona oo mai i o outou olaga i le taimi lava e amata ai ona suesue i ai ma le faamaoni. O le a maua ai e outou le mana e sili atu ona malosi e tetee atu i faaosoosoga. O le a maua ai e outou le mana e aloese ai i mea sese. O le a maua ai e outou le mana e tumau ai i le ala lauitiiti ma le vaapiapi. O tusitusiga paia ua taua o ‘upu o le ola,’ ma e leai se isi mea e sili atu ai ona moni lena faaupuga nai lo o le Tusi a Mamona. … ‘E tatau i tagata uma o le Au Paia o Aso e Gata Ai ona avea ma galuega tumau o le olaga atoa le suesue i lenei tusi’” (in Conference Report, Oketopa 1986, 4–7; po o le Ensign, Novema 1986, 5–7; upusii mai a Marion G. Romney, in Conference Report, Aperila 1980, 90; po o le Ensign, Me 1980, 67).

O Le Mataupu Faavae ma Feagaiga

O le Mataupu Faavae ma Feagaiga o se tuufaatasiga o faaaliga o ona po nei. I le mataupu 1 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, ua faailoa mai ai e le Alii ua faasalalauina atu lenei tusi i tagata o le lalolagi, e saunia ai i latou mo Lona afio mai:

“O le mea lea ua oo ai le siufofoga o le Alii i tuluiga o le lalolagi, ina ia mafai ona lagona e i latou uma o e fia faalogo:

“Ina sauni ia outou, sauni ia outou, mo mea a oo mai, aua ua latalata mai le Alii” (MFF 1:11–12).

Ua i lenei tusi ia faaaliga e faatatau i le Ekalesia a Iesu Keriso e pei ona toefuatai mai i aso nei e gata ai. E tele mataupu o le tusi ua faamatala mai ai le faatulagaga o le Ekalesia, ma faamalamalama mai ai tofiga o le perisitua ma o latou tiute. O isi vaega, e pei o le vaega e 76 ma le 88, ua i ai upu moni mamalu sa aveesea mai le lalolagi mo le selau ma selau o tausaga. A o isi mataupu, e pei o le mataupu 29 ma le 93, ua faamalamalama mai ai aoaoga ua i ai i le Tusi Paia. E le gata i lea, o isi mataupu, e pei o le vaega 133, ua i ai valoaga e uiga i mea o le a oo mai. Ua poloai mai le Atua ia i tatou ia tatou suesue i Ana faaaliga ua i ai i lenei tusi: “Ina sailia nei poloaiga, aua ua moni ma faamaoni lava, ma o valoaga uma ma folafolaga o i ai, o le a faataunuuina” (MFF 1:37).

O Le Penina Tau Tele

O le Penina Tau Tele, ua i ai le Tusi a Mose, le Tusi a Aperaamo, ma nisi o tusitusiga musuia a Iosefa Samita. O le Tusi a Mose ua i ai se tala e uiga i nisi o faaaliga ma tusitusiga a Mose, e pei ona faaalia i le Perofeta o Iosefa Samita ia Iuni ma Tesema o le 1830. Ua faamalamalama mai ai mataupu ma aoaoga sa aveesea mai le Tusi Paia, ma ua tuuina mai ai ni faamatalaga faaopoopo e uiga i le foafoaga o le lalolagi.

O le tusi a Aperaamo sa faaliliu e le Perofeta o Iosefa Samita mai tusi taai sa faia i pa’u o laau na maua mai i loa po o tiasa o Aikupito. O lenei tusi, ua i ai faamatalaga taua e uiga i le Foafoaga, le talalelei, le natura o le Atua, ma le perisitua.

O tusitusiga a Iosefa Samita, ua aofia ai se vaega o faaliliuga musuia a Iosefa Samita o le Tusi Paia, se vaega filifilia mai le Talafaasolopito o le Ekalesia, Mataupu Faavae o le Faatuatua.

  • O a ni tala mai tusitusiga paia o loo musuia ai oe? O a ni aoaoga mai ia tusitusiga paia o loo fesoasoani ia te oe?

Upu a o Tatou Perofeta Soifua

I le faaopoopo atu i nei tusi e fa o tusitusiga paia, ua avea foi upu a o tatou perofeta soifua ma tusitusiga paia ia i tatou. E tuuina mai ia i tatou a latou upu e ala mai i konafesi, o le Liahona po o le mekasini o le Ensign, ma faatonuga i taitai o le perisitua i iunite. “Matou te talitonu i mea uma ua faaalia mai e le Atua, ma mea uma o loo Ia faaalia mai nei, ma matou te talitonu o le a Ia faaalia mai le tele o mea silisili ma le taua tau le Malo o le Atua” (Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:9).

  • O fea e mafai ona tatou maua ai upu a o tatou perofeta soifua?

O Le Suesueina O Tusitusiga Paia

  • O a faamanuiaga e mafai ona tatou maua pe a tatou suesue i tusitusiga paia?

E tatau ia i i tatou ona suesue i tusitusiga paia i aso uma. E tatau ona tatou faailoa atu nei upu moni ia tatou fanau. E tatau ona tatou faitauina faatasi ma a tatou fanau ia tusitusiga faavae ina ia latou aoao e fiafia i ai ma faaaoga upu moni ua i ai i nei tusi.

Afai tatou te fia aloese mai mea leaga o le lalolagi, e tatau ona tatou fafaga o tatou mafaufau i upu moni ma le amiotonu o loo maua i tusitusiga paia. O le a tatou latalata atili atu i le Atua ma le tasi i le isi pe a tatou faitau ma manatunatu loloto faatasi i tusitusiga paia.

A tatou faitau, manatunatu loloto, ma tatalo e uiga i tusitusiga paia ma ole atu i le Atua mo se malamalamaaga, o le a molimau mai e le Agaga Paia ia i tatou le moni o nei mea. O le a tatou iloa mo i tatou lava le moni o ia mea. O le a le faaseseina lava i tatou (tagai i le Joseph Smith—Matthew 1:37). O le a mafai ona tatou maua lagona na oo ia Nifae ina ua ia faapea mai, “Ua fiafia lo’u agaga i mea a le Atua, e mafaufau pea lo’u loto i mea ua ou vaaia ma faalogoina” (2 Nifae 4:16).

  • E mafai faapefea ona tatou tausisi i a tatou tautinoga e suesue i tusitusiga paia i aso taitasi? Mafaufau e fuafua se taimi ma se nofoaga e suesue ai tusitusiga paia i aso taitasi.

Mau Faaopoopo