Tusi ma Lesona
Mataupu 36: E Mafai Ona Faavavau Le Aiga


Mataupu 36

E Mafai Ona Faavavau Le Aiga

Ata
A Korean couple standing in front of the Seoul Korea Temple. The father is holding their young daughter.

O Le Taua o Aiga

  • Aisea na auina mai ai i tatou e lo tatou Tama Faalelagi i le lalolagi o ni tagata o ni aiga?

“O le faaipoipoga i le va o le alii ma le tamaitai, ua faauuina e le Atua. … O le aiga o le totonugalemu lea o le fuafuaga a Le Foafoa, mo le taunuuga e faavavau o Lana fanau” (“O Le Aiga: O se Folafolaga i le Lalolagi,” O Le Liahona, Iuni 1996, 10).

Ina ua maea ona tuufaatasia Atamu ma Eva e le Tama Faalelagi i le faaipoipoga, na Ia poloaia i latou ina ia uluuluola (tagai i le Kenese 1:28). Ua Ia faailoa mai o se tasi o faamoemoega o le faaipoipoga, o le faia lea o tino faaletino mo Ana fanau agaga. Ua avea matua ma soa a lo tatou Tama Faalelagi. E finagalo o Ia ia maua e Ana fanau agaga taitoatasi se tino faaletino, ma ia latou maua le poto masani o le olaga faalelalolagi. A tatou aumai ni fanau i le lalolagi lenei, ua tatou fesoasoani i lo tatou Tama Faalelagi e faataunuu Lana fuafuaga.

E tatau ona talia lelei ma le fiafia i le aiga fanau fou taitasi e fananau mai. O i latou taitoatasi o fanau a le Atua. E tatau ona tatou faaaoga le taimi tatou te fiafia ai ia tatou fanau, ma taaalo ma i latou, ma aoaoina i latou.

Na saunoa mai Peresitene Tavita O. MaKei, “Ou te talitonu ma lo’u loto atoa, o le nofoaga sili ona lelei e saunia ai mo… le ola e faavavau, o totonu lea o le aiga” (“Blueprint for Family Living,” Improvement Era, Aperila 1963, 252). E mafai ona tatou aoaoina i o tatou fale faatasi ma o tatou aiga le loto pulea, taulaga, faamaoni, ma le taua o le galue. E mafai ona tatou aoao e alofa atu, ma fesoasoani atu, ma auauna atu i le tasi i le tasi.

Ua i ai i tama ma tina le tiute o le aoao atu ia latou fanau e uiga i le Tama Faalelagi. E tatau ona latou faaali atu e ala i faataitaiga, latou te alolofa ia te ia aua latou te tausia Ana poloaiga. E tatau foi i matua ona aoao a latou fanau e tatalo ma usiusitai i poloaiga (tagai i le Faataoto 22:6).

  • Aisea ua avea ai le aiga ma nofoaga sili ona lelei e saunia ai mo le olaga e faavavau?

  • E faapefea ona tatou fesoasoani i le autalavou o le Ekalesia ia malamalama i le paia o le aiga ma feagaiga o le faaipoipoga?

O Le Aiga E Faavavau

E mafai ona mafuta faatasi aiga e faavavau. Ina ia tatou maua lena faamanuiaga, e ao ina tatou faaipoipo i le malumalu. A faaipoipo tagata i fafo atu o le malumalu, e muta le faaipoipoga pe a maliu se tasi o le ulugalii. A tatou faaipoipo i le malumalu e ala i le pule o le Perisitua Mekisateko, tatou te faaipoipo mo le olaga nei ma le faavavau. Afai tatou te tausia a tatou feagaiga ma le Alii, o le a faatasia o tatou aiga e faavavau o tane, ava, ma fanau. E le mafai e le oti ona tuueseese i tatou.

O Fegalegaleaiga Alofa Faaleaiga

  • E faapefea ona tatou atiina ae le lotogatasi silisili atu i totonu o o tatou aiga?

E tatau i tane ma ava ona manatu alofa ma agalelei le tasi i le isi. E le tatau ona la faia se mea pe fai se upu e faatiga ai e le tasi lagona o le isi. E tatau foi ona la taumafai e fai mea uma e mafai ona la faia e faafiafia ai le tasi i le isi.

Ao faasolo ina iloa e matua le Atua ma taumafai ia faapei o Ia, o le a latou aoao foi a latou fanau ina ia fealofani . Ua faamatala mai e le Tupu o Peniamina i le Tusi a Mamona:

“Tou te le tuu atu ia outou fanau ia … tau ma femisa’i. …

“Ae peitai, tou te aoao atu ia te i latou ia savavali i le ala o le upu moni ma le faautauta; tou te aoao atu foi ia te i latou ia fealofani, ma auauna le tasi i le isi” (Mosaea 4:14–15).

E mafai ona tatou fesoasoani le tasi i le isi ia maua le lagona mautinoa i le tuuina atu o faamalosiauga ma le faamalo faamaoni. E tatau i fanau taitasi ona lagona e taua o ia. E tatau ona faaali atu e matua lo latou fiafia i mea e faia e a latou fanau ma faaali atu le alofa ma le popole mo a latou fanau. E tatau foi i le fanau ona faaali atu lo latou alolofa i o latou matua. E tatau i fanau ona usiusitai i latou ma taumafai e ola i ni olaga e aumai ai le mamalu i o latou matua ma igoa o lo latou aiga.

  • O a ni mea e mafai ona faia e matua e faamalosiau ai i o latou atalii ma afafine ia avea le tasi ma le isi o ni uo lelei? O a ni mea e mafai ona faia e tuagane ma tuafafine e fafagaina ai pea a lo latou fefaauoa’i?

  • O a mea e mafai ona faia e tane ma ava e fesoasoani ai le tasi i le isi ina ia fiafia?

O Le Ala E Maua Ai Se Aiga Manuia

  • O a ni mea o e faia e fesoasoani ai e faamalosi ma faamanuiaina ai lou aiga?

Sa aoao mai Peresitene Harold B. Lee, “O le galuega sili ona taua a le Alii o le a e faia, o le galuega lea e te faia i totonu o puipui o lou lava fale” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Harold B. Lee [2000], 134).

Ua iloa e Satani le taua o aiga i le fuafuaga a lo tatou Tama Faalelagi. Ua ia taumafai e lepetia aiga e ala i le taofia o i tatou mai le faalatalata atu i le Alii. O le a ia faaosooso i tatou e fai mea uma e lepetia ai o tatou aiga.

Ua folafola mai e le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua, “O faaipoipoga ma aiga manuia e faavaeina ma tumau i mataupu faavae o le faatuatua, tatalo, salamo, faamagaloga, faaaloalo, alofa, agalelei, galuega, ma gaoioiga faafiafia tuufaatasi” (O Le Liahona, Iuni 1996, 10).

O tatou uma lava e mananao ia maua ni aiga fiafia ma faamanuiaina. E fesoasoani mea nei ia i tatou ia tatou ausia lena faamoemoe:

  1. Ia faia tatalo faaleaiga i taeao ma afiafi uma (tagai i le 3 Nifae 18:21). Ia tatalo faatasi o le tane ma le ava.

  2. Ia aoao i fanau le talalelei i vaiaso taitasi i afiafi faaleaiga.

  3. Suesue i tusitusiga paia i aso uma o se aiga.

  4. Ia faifai mea faatasi o se aiga, e pei o galuega, tafaoga, ma le faia o tonu faaleaiga.

  5. Aoao ia agalelei, onosai, lē faaitaitagofie, ma ia alofa moni (tagai i le Moronae 7:45–48).

  6. Ia auai e le aunoa i sauniga Lotu (tagai i le MFF 59:9–10).

  7. Ia usiusitai i le lapataiga a le Alii i le MFF 88:119: “Ia outou faatulagaina; ia saunia mea tatau uma; ma faatuina se fale, o se fale tatalo lea, o se fale o le anapogi, o se fale o le faatuatua, o se fale o le aoaoga, o se fale o le mamalu, o se fale o le tulaga maopoopo atoatoa, o se fale o le Atua.”

  8. Tausi se talafaasolopito o le aiga, faia faatasi galuega faalemalumalu, ma faia sauniga o faamauga i le malumalu.

O le aiga o le iunite silisili lea ona taua i le Ekalesia a Iesu Keirso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Ua i ai le Ekalesia e fesoasoani i aiga ia latou maua faamanuiaga e faavavau ma le faaeaga. O faalapotopotoga ma polokalama ua i totonu o le Ekalesia, ua faia e faamalolosia ai i tatou taitoatasi, ma fesoasoani ina ia tatou ola o ni aiga e faavavau.

  • O a mea e mafai ona faia e aiga ia gafataulimaina ai taimi faigata?

  • O a ni faailoga ua e iloa ai se eseesega e ala i taumafaiga e faia tatalo faaleaiga, suesue i tusitusiga paia o se aiga, faia fonotaga faaleaiga, taimi e talisua ai o se aiga, ma afiafi faaleaiga?

Mau Faaopoopo ma Isi Tusi

  • Mose 2:27–28 (ua faia ma faamanuiaina le tane ma le fafine)

  • Kenese 2:24 (ia pipii atu le tane i lana ava)

  • MFF 49:15–16 (ua faauuina e le Atua le faaipoipoga)

  • Efeso 6:4 (aoaoina fanau i le amiotonu)

  • MFF 132:15–21 (faaipoipoga e faavavau)

  • MFF 88:119–26 (faatonuga mo se aiga faamanuiaina)

  • MFF 93:40–50 (ua poloaiina e le Alii matua ina ia aoao a latou fanau i le malamalama ma le upu moni)

  • “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi” (o loo maua i le LDS.org ma le tele o tusitusiga lomia a le Ekalesia, e aofia ai le O Le Liahona, Iuni 1996, 10; Mo Le Malosiaga o le Autalavou: O Lo Tatou Tiute i le Atua [aitema numera 36550], itulau 44; ma le Faamaoni i le Faatuatua: O Se Tusitaiala o le Talalelei [aitema numera 36863], itulau 59–61)