Tusi ma Lesona
Mataupu 37: Tiutetauave Faaleaiga


Mataupu 37

Tiutetauave Faaleaiga

Ata
An Asian family gathered for scripture study. They are sitting on sofas and the floor.

Tiutetauave o Matua

  • O a tiutetauave fai faatasi o tane ma ava i le tausiga o a latou fanau?

E tofu le tagata ma se tulaga taua i lona aiga. Ua faaali mai e le Alii e ala mai i Ana perofeta, amioga ma lagona e tatau i tama, tina, ma fanau ona faia e le tasi i le isi. E tatau ia i tatou o tane, ava, ma fanau, ona iloa mea ua finagalo le Alii ia tatou faia, ina ia faataunuuina ai lo tatou faamoemoe faaleaiga. Afai tatou te faia o tatou tiute, o le a mafai ona tatou nonofo faatasi o se aiga e faavavau.

I tiutetauave paia o le avea ma matua, “e ao i tama ma tina ona fesoasoani le tasi i le isi o se paaga tutusa” (“O Le Aiga: O se Folafolaga i le Lalolagi,” O Le Liahona, Iuni 1996, 10). E tatau ona galulue faatasi i le saunia o manaoga faaleagaga, faalelagona, faalemafaufau, ma faaletino o le aiga.

E i ai nisi tiute e tatau ona tauaveina faatasi e le tane ma le ava. E tatau i matua ona aoao atu le talalelei ia latou fanau. Ua fetalai mai le Alii afai e le aoao atu e matua ia latou fanau e uiga i le faatuatua, salamo, papatisoga, ma le meaalofa o le Agaga Paia, e pau le agasala i luga o ulu o matua. E tatau foi i matua ona aoaoina a latou fanau ia tatalo ma usiusitai i poloaiga a le Alii. (Tagai i le MFF 68:25, 28.)

O se tasi o ala sili e mafai e matua ona aoao ai a latou fanau, o faataitaiga. E tatau i tane ma ava ona faaali atu le alofa ma le faaaloalo o le tasi i le isi ma a latou fanau, e ala i amioga ma upu. E taua ona manatua o tagata taitoatasi o le aiga, o se afafine po o se atalii o le Atua. E tatau i matua ona fai a latou fanau i le alofa ma le faaaloalo, ia maua’i ae ia agalelei ia i latou.

E tatau i matua ona malamalama e faia e fanau i nisi taimi filifiliga sese, e tusa pe ua uma ona aoaoina i le mea sa’o. A tupu mai mea faapena, e le tatau i matua ona fiu pe loto vaivai ai. E tatau ona latou aoao pea a latou fanau, ma ta’u atu lo latou alolofa ia i latou, ma avea ma faataitaiga lelei ia i latou, ma tatalo ma anapopogi mo i latou.

Ua faamatala mai e le Tusi a Mamona ia i tatou le ala na fesoasoani ai talosaga a se tama e toe aumai se atalii fouvale i ala o le Alii. Sa liliu ese Alema le Itiiti mai aoaoga a lona tama amiotonu, o Alema, ma sa ia taumafai e faataumaoi le Ekalesia. Sa tatalo ma le faatuatua le tama mo lona atalii. Sa oo ina afio mai se agelu ia Alema le Itiiti ma ua salamo ai mai ona ala leaga na ola ai. Sa oo ina avea o ia ma taitai malosi ma tautaua o le Ekalesia. (Tagai i le Mosaea 27:8–32.)

E mafai e matua ona faatuina le agaga o le ava ma le faaaloalo i totonu o le aiga, pe afai la te aoao ma taitai a laua fanau i le alofa. E tatau foi ona la faatupuina ni aafiaga fiafia mo a latou fanau.

  • E faapefea ona felagolagomai tane ma ava ia latou matafaioi? O fea e mafai ona liliu atu i ai matua nofotoatasi mo se lagolagosua?

Tiutetauave o le Tama

  • O a ni faataitaiga lelei ua e vaaia i tama ao tausia a latou fanau?

“I le fuafuaga paia, e tatau ona pulefaamalumalu tama i o latou aiga i le alofa ma le amiotonu ma o i latou e tuuina atu mea e manaomia o le olaga ma le puipuiga mo o latou aiga” (O Le Liahona, Iuni 1996, 10). O se tama agavaa o sē ua auai i le Ekalesia ua i ai le avanoa e umia ai le perisitua, ma avea ai o ia o le taitai perisitua i lona aiga. E tatau ona ia taitaia lona aiga i le lotomaualalo ma le agalelei ae le o le faamalosi po o le faasaua. Ua aoao mai e tusitusiga paia, o i latou o e ua umia le perisitua, e tatau ona latou taitai isi i le faatauanau, agamalu, alofa, ma le agalelei (tagai i le MFF 121:41–44; Efeso 6:4).

E faasoa atu e le tama faamanuiaga o le perisitua i tagata o lona aiga. Pe a umia e se tama le Perisitua Mekisateko, e mafai ona ia faasoa atu faamanuiaga i le faaigoaina ma le faamanuiaina o pepe, i le faauuina o e mamai, papatisoina o fanau, ma le tuuina atu o faamanuiaga faapitoa o le perisitua ma faauuga i le perisitua. I lalo o le taitaiga a taitai perisitua pulefaamalumalu, e mafai ona ia faamanuia pepe, papatiso, faamau, ma faia faauuga faaleperisitua. E tatau ona ia faia se faataitaiga lelei mo lona aiga i lona tausia o poloaiga. E tatau ona ia mautinoa e tatalo faatasi le aiga faalua i le aso ma faia afiafi faaleaiga.

E tatau i le tama ona faaalu se taimi e faatasi ai ma tamaiti taitasi o lana fanau. E tatau ona ia aoao atu i lana fanau mataupu faavae sa’o, talanoa ma i latou e uiga i o latou faafitauli ma atugaluga, ma fautuaina i latou i le alofa. O nisi faataitaiga lelei o loo maua i le Tusi a Mamona (tagai i le 2 Nifae 1:14–3:25; Alema 36–42).

O le tiute foi o le tama o le saunia lea o manaoga faaletino o lona aiga, ia mautinoa ua latou maua meaai e tatau ai, fale, lavalava, ma le aoaoga. E tusa lava pe le mafai e ia ona saunia mea uma mo le tausiga o lona aiga, e le tatau lava ona ia faavaivai ai i le tiute o le tausiga o lona aiga.

Tiutetautave o le Tina

  • O a faataitaiga lelei ua e vaaia i tina i le tausiga o latou fanau?

Na saunoa mai Peresitene Tavita O. MaKei o le avea o se tina o se valaauga paia (tagai i le Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Tavita O. MaKei [2003], 173). O le avea o se tina o se valaauga paia, e faapaaga ma le Atua i le aumaia o Ana fanau agaga i le lalolagi. O le fanauina o fanau, o se tasi lea o faamanuiaga silisili o faamanuiaga uma. Afai e leai se tama i le aiga, o le tina e pulefaamalumalu i le aiga.

Sa viia e Peresitene Boyd K. Packer tuafafine ua le mafai ona maua ni a latou lava fanau, ae ua latou saili atu e tausia fanau a isi. Na ia saunoa mai: “A ou tautala e uiga i tina, ou te le tautala na o tina ua fanauina fanau, ae faapea foi i latou ua tausia fanau sa fanauina e isi, ma le toatele o tamaitai ua leai ni a latou lava fanau, ae ua avea ma tina o fanau a isi” (Mothers [1977], 8).

Ua aoao mai perofeta o aso e gata ai, “O le uluai matafaoi a tina o le faafaileleina lea o a latou fanau” (O Le Liahona, Iuni 1996, 10). E tatau i le tina ona faaalu sona taimi e faatasi ai ma le fanau ma aoaoina i latou i le talalelei. E tatau ona ia taaalo ma galulue faatasi ma i latou ina ia latou malamalama ai i le lalolagi o loo siomia ai i latou. E tatau foi ona fesoasoani atu o ia i lona aiga ina ia latou iloa ona faia le aiga ia avea o se nofoaga fiafia e nonofo ai. Afai e agalelei ma alofa o ia, ua fesoasoani atu o ia i lana fanau ia latou maua le lagona lelei e uiga ia i latou lava.

Ua faamatala mai i le Tusi a Mamona e uiga i ni tama talavou e 2,000 o e sa tautaua ona o aoaoga a o latou tina (tagai i le Alema 53:16–23) Sa taitaia i latou e le perofeta o Helamana, i se taua ma o latou fili. Sa latou aoaoina foi mai o latou tina le faamaoni, lototele, ma le faatuatua. Sa aoaoina foi i latou e o latou tina, afai latou te le masalosalo, o le a laveaiina i latou e le Atua (tagai i le Alema 56:47). Sa latou sao uma mai le taua. Sa latou faaali mai lo latou faatuatua i aoaoga a o latou tina, ma faapea mai, “Matou te le masalosalo lava na iloa e o matou tina” (Alema 56:48). Soo se tina ua i ai se molimau, e mafai ona i ai se aafiaga tele i lana fanau.

Tiutetauave o le Fanau

  • E faapefea ona fesoasoani fanau i o latou matua e fausia se aiga fiafia?

Ua tauave faatasi e fanau ma o latou matua le tiutetauave o le fausiaina o se aiga fiafia. E tatau ona latou usiusitai i poloaiga ma galulue faatasi ma isi tagata o le aiga. E le fiafia le Alii pe a tauaimisa fanau (tagai i le Mosaea 4:14).

Ua poloaiina e le Alii fanau ia ava i o latou matua. Ua ia fetalai mai, “Ia e ava i lou tama ma lou tina, ina ia faalevaleva ai ou aso i le nuu o le a foaiina mai e Ieova lou Atua ia te oe” (Esoto 20:12). O le uiga o le ava i matua, o le alofa ma faaaloalo ia i latou. O lona uiga foi o le usiusitai ia i latou. Ua fai mai tusitusiga paia i fanau, ia “outou faalogo i o outou matua i le Alii: aua o le mea tonu lava lea” (Efeso 6:1).

Na saunoa mai foi Peresitene Spencer W. Kimball e tatau i fanau ona aoao e galulue ma faasoa ia tiutetauave i le fale ma le fanua. E tatau ona tuu atu ia i latou ni tofiga e tausi le fale ia manaia ma mama. (Tagai i le Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Spencer W. Kimball [2006], 136.)

  • O a mea e tatau i fanau ona faia e ava ma faamamalu ai i o latou matua?

  • O a ni mea na faia e ou matua na iu ai ina e faamamalu ma faaaloalo ia i laua?

O Le Talia o Tiutetauave e Maua Ai Faamanuiaga

  • O a ni mea e mafai ona faia e tagata taitasi o le aiga e avea ai le fale o se nofoaga fiafia?

E le tupu fua mai se aiga alofa ma fiafia. E tatau i tagata taitoatasi o le aiga ona faia lana vaega. Ua tuuina mai e le Alii i matua ma fanau ni tiutetauave. Ua aoao mai tusitusiga paia e tatau ona tatou manatu, fiafia, ma mafaufau alofa i isi. Pe a tatou talatalanoa, tatalo, pepese, pe galulue faatasi, o le a tatou maua faamanuiaga o le lotogatasi i totonu o o tatou aiga. (Tagai i le Kolose 3.)

  • O a nisi o tu ma aga e mafai ona avea ai le fale ma nofoaga fiafia?

Mau Faaopoopo ma Isi Tusi

  • Faataoto 22:6 (aoao le tama i ona ala)

  • Efeso 6:1–3 (ia usitai fanau i matua)

  • MFF 68:25–28; Efeso 6:4 (tiutetauave o matua)

  • “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi” (o loo maua i le LDS.org ma le tele o lomiga a le Ekalesia, e aofia ai le O Le Liahona, Iuni 1996, itulau 10; Mo Le Malosi o le Autalavou [aitema numera 36550], itulau e 44; ma le Faamaoni i le Faatuatua [aitema numera 36863], itulau 59–61)

  • Tusitaiala a le Aiga (aitema numera 31180)