Inisitituti
Mataupu 8: 2 Nifae 4–8


Mataupu 8

2 Nifae 4–8

Folasaga

Ina ua latalata i le faaiuga o lona soifuaga, sa faamanuia e Liae lana fanau i se folafolaga e faapea afai latou te tausia poloaiga, o le a manuia i latou, a e afai latou te le usitai, o le a aveesea mai i latou mai le afioaga o le Alii (tagai i le 2 Nifae 4:4). Na tuuina atu e le Alii lea lava folafolaga e tasi ia Nifae i le amataga o lana galuega, ina ua folafola atu e le Alii ia Nifae e faapea afai na te tausia poloaiga a le Atua o le a manuia o ia ma “e taitaiina foi oe i le nuu ua folafolaina; … o le nuu ua sili ona lelei i nuu ese uma lava” (1 Nifae 2:20). Faaopoopo atu i lea, na faapea mai le Alii, afai e fouvale uso o Nifae ia te ia, o le a “vavaeeseina i latou ai luma o le Atua.” (1 Nifae 2:21). O lenei folafolaga na faataunuuina ina ua o ese mai tagata o Nifae mai le au fouvale a Lamana ma Lemuelu.

E tatau ia i tatou ona filifili i le va o le lelei ma le leaga. O le taua o le faia o ni filifiliga lelei o loo faailoa mai i le 2 Nifae 4–8: (1) ina ua faamanuia e Liae fanau a ana fanau, (2) i manatunatuga o Nifae ma le faaalia i le salamo o ona lagona loloto, (3) i le taimi o le tuueseeseina o le au sa Nifae ma le au sa Lamana, ma i (4) aoaoga a Iakopo e uiga i le faataapeapeina ma le faapotopotoina o Isaraelu.

Faamatalaga

2 Nifae 4:3–11. Ua Faamanuia e Liae Lona Aiga

  • E oo atu lava i le faaiuga o lona soifuaga, o aoao atu lava e Liae i lana fanau le Talalelei. O loo faaauau pea e auauna a le Alii i aso nei le faamamafa atu o tiutetauave a matua i le aoaoina lea o a latou fanau. Na folafola mai e le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea, “Matou te lapatai atu o tagata taitoatasi … o e ua faatalale i le faataunuuina o tiutetauave faaleaiga o le a i ai se aso tou te tutu atu ai ma tali atu i luma o le Atua” (“O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Liahona, Iun. 1996, 10; tagai foi i leMFF 68:25–29).

    Faapei o Liae, o le toatele lava o matua o le Au Paia o Aso E Gata Ai e faamamaluina lenei tiutetauave ogaoga. Na faamalamalama mai e Elder M. Russell Ballard o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le ala e tatau ona taulai atu ai la tatou vaai i le taua o aiga lea e tatau ona aafia ai la tatou tiute faamatua: “O la tatou vaaiga e faaautu i le aiga e tatau ai ona tauivi le Au Paia o Aso e Gata Ai ina ia avea ma matua sili ona lelei i le lalolagi. E tatau ona maua ai e i tatou se faaaloalo sili atu mo a tatou fanau o e moni lava o o tatou tei faaleagaga ma e tatau ona faaoso ai tatou e tuuina atu soo se taimi e moomia ina ia faamalosia ai o tatou aiga. O le mea moni lava, e leai se mea e sili atu ona fesootai i le fiafia —e le gata mo tatou a e faapea ia tatou fanau —nai lo le lelei ona tatou alolofa ma felagolagomai i totonu o le aiga” (i le Conference Report, Oke. 2005, 44; po o le Liahona, Nov. 2005, 42).

2 Nifae 4:7–10. Fanau a Lamana ma Lemuelu

  • Ua faataunuuina e le Atua ma o loo Ia faaauau pea ona faataunuuina le folafolaga a Liae o le alofa tunoa i fanau a Lamana ma Lemuelu. E i ai faataitaiga o mea na tutupu o loo i le Tusi a Mamona o loo faataunuuina ai le folafolaga a Liae i le fanau a Lamana ma Lemuelu (tagai i le Alema 17–26; Helamana 5–6; 13–15). I aso e gata ai, o loo faaauau pea e le Atua le faataunuuina o le folafolaga o le alofa tunoa o Liae i fanau a Lamana ma Lemuelu. Na faamalamalama mai e Peresitene Henry B. Eyring o le Au Peresitene Sili e faapea:

    Ata
    O Loo Aoao e Liae lona Aiga

    Jerry Thompson, © IRI

    “I a tatou taumafaiga faamaoni e tuuina atu i o tatou aiga le molimau ua tatou maua o le upu moni o le a faateleina i le mana ma faalauteleina i le gasologa o taimi.

    “Ua tatou iloa uma lava le moni o lena mea i aiga ua tatou iloa. Sa ou vaaia lena mea i Amerika i Saute a o ou vaai atu i mata o faifeautalai e selau ma selau o i latou na ui mai i ou tafatafa ma faatalofa mai ia te au ma pulatoa mai i ou mata. Sa matua lofituina lava au i se faamaoniga e faapea o nei fanau a Tama o Liae ma Sarai sa i ai iina i le galuega a le Alii aua na faamamaluina e lo tatou Tama Faalelagi Ana folafolaga i aiga. Toeitiiti lava oo atu i lana manava mulimuli, na aoao ma molimau atu ai Liae ma taumafai ia faamanuia lana fanau. Na oo mai mala matautia i ana fanau ina ua latou teena lana molimau ma molimau a isi perofeta ma molimau a tusitusiga paia. Ae ona o mata ma fofoga o na faifeautalai na ou lagona ai le faamaoniga ua tausia e le Atua Ana folafolaga e aapa atu i fanau a Liae o le feagaiga ma o le a ia aapa mai foi ia tatou fanau” (i le Conference Report, Ape. 1996, 88; po o le Liahona, Iul. 1996, 75).

2 Nifae 4:15–16. “E Fiafia Lo’u Agaga i Tusi Paia”

  • Na talanoaina e Sister Cheryl C. Lant, o le Peresitene Aoao o le Peraimeri ni ala o loo i le 2 Nifae 4:15 o loo faailoa mai ai ala e tolu e mafai ai ona aoga lo tatou faitauina o tusitusiga paia: Muamua, fiafia i tusitusiga paia; lona lua, mafaufau loloto i tusitusiga paia; ma le lona tolu, ia tusia tusitusiga paia i o tatou olaga:

    “O lenei mau o loo aoao mai ai tatou i le ala e mafai ona tatou faitauina ai le Tusi a Mamona. O loo ta’ua ai ni manatu taua se tolu.

    “Muamua, ‘E fiafia lo’u agaga.’ E ese lo’u fiafia i le fuaitau lenei! Sa ou mafaufau i le matelaina ma le galala i le fia maua o le malamalama a o ou faitauina ia tusitusiga paia, peitai, o le fiafia i ai o se isi itu lea. Na ou iloaina o mea ou te maua mai tusitusiga paia e iloa lava i au sauniuniga e fai. O taimi uma lava ou te faitauina ai i so’u lava lagona, ou te aumaia ai se tagata fou ma se vaaiga fou i lo’u iloa. O le tulaga ua i ai lou olaga o le poto masani ua ou maua ma ou uiga faaalia e aafia uma ai mea ou te aoaoina mai. Ou te fiafia i tusitusiga paia. Ou te teufatuina ia upumoni ou te maua i lau faitauga. E tumu lou loto i le olioli pe a ou maua faamalosiauga, taitaiga, faamafanafanaga, malosiaga, ma tali i ou manaoga. E lelei le olaga ma e matala mai avanoa i ou luma. E faamautinoa mai ai ia te au le alofa ma le popole o lou Tama Faalelagi mo au i taimi uma lava ou te faitau ai. E moni lava o se mea fiafia lea ia te au. E pei ona faaupuina e se tasi tamaitiiti o le vasega o le Aveolela, ‘Ou te fiafia i tusitusiga paia!’

    “Lua, ‘E mafaufau foi i ai lou loto.’ Ou te fiafia tele e feaveai tusitusiga paia i totonu o lou loto! O le agaga o mea sa ou faitauina, e nofo ai iina e aumaia ia te au le toafilemu ma le mafanafana. Ua ou maua ai le malamalama taiala ma faatonutonu ai au. Ua ou mautinoa ai o le taunuuga lena o le usiusitai. …

    “[Tolu] e moni ou te le tusia ni tusitusiga paia e pei ona faia e Nifae, ae a ou faitau i ai ma ola i mataupu faavae ua ou aoaoina, e tusia na tusitusiga paia i lou olaga. E faafoe ai au amioga ae tusi ai iina ia vaai i ai lau fanau ma mulimuli ai. E mafai ona ou tusia se talatuu o se tu ma aga o le ola amiotonu, e faavae i mataupu faavae ou te aoaoina i tusitusiga paia.” (i le Conference Report, Oke. 2005, 78–79; po o le Liahona, Nov. 2005, 76–77).

2 Nifae 4:15–35. O Le Salamo a Nifae

  • O le salamo o “se solo po o se viiga musuia” (Guide to the Scriptures, “Psalm”). E oo lava ia i latou e le o i ai se malamalamaaga i solo faa-Eperu anamua e mafai ona latou iloa ma fesootai atu i le augani o se loto ua aafia i le salamo a Nifae o loo i le 2 Nifae 4. O salamo e tatau ona faitauina leotele. Taumafai e faitau leotele le salamo a Nifae mo se lagona o le agaga na tusia ai.

2 Nifae 4:17–18. Faatoilaloina o a Tatou Agasala ma Vaivaiga

  • I le Tusi a Mamona atoa, tatou te matauina le amiotonu o Nifae, o lona faatuatua i taimi o puapuaga, ma lona faamaoni i le Atua, ae sa ia alaga atu pea, “Aue, o a’u o le tagata malaia! … Ua siomia au ona o tofotofoga ma agasala ua faigofie ona taumaileia ai a’u” (2 Nifae 4:17–18). Na aoao mai le Perofeta o Iosefa Samita (1805–44) e faapea “o le latalata atili o le tagata i le atoatoa, o le manino tele foi lea o ona manatu, ma faateleina foi lona fiafia, seia oo ina ia faatoilaloina le leaga o lona olaga ma aveesea uma naunauga i le agasala” (History of the Church, 2:8). Atonu na lagona e Nifae le mamafa o mea ia tatou te ta’ua o vaivaiga le taua ma iu ai lava ina oo ia te ia le faanoanoa, ma saili ai ina ia saoloto mai soo se mea e iloa ai sina faailoga o le agasala.

    O talosaga mai le loto o Nifae mo le Alii ina ia fesoasoani ia te ia e faatoilalo ona vaivaiga e fesoasoani ia i tatou ia malamalama i le ala e manumalo ai i o tatou lava vaivaiga. I o tatou lava aafiaga faaletagata, ua tatou aoao mai ai, le manaomia ona tatou faia foi faapea. Na faamanatu mai e Elder Richard G. Scott o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le mafuaaga ua poloaiina ai i tatou ina ia salamo ma lapataiina i tatou ina ia faaaoga le mana togiola o le Alii:

    “Aisea ua poloaiina ai i tatou e lo tatou Tama ma Lona Alo ia salamo? Aua e alolofa i la’ua ia i tatou. Ua la silafia o le a solia e i tatou uma ia tulafono o le faavavau. E tusa pe itiiti pe tele, o le faamasinoga tonu e manaomia ai le faamalieina o tulafono uma na solia ina ia faatumauina ai le folafolaga o le olioli i lenei olaga ma le avanoa e toe foi atu ai i le Tama oi le Lagi. Afai e le faamalieina i le aso o le faamasinoga, o le a tuliesea ai i tatou i fafo e le faamasinoga tonu mai le afioaga o le Atua ina ia i lalo o le puleaga a Satani. [Tagai i le 2 Nifae 9:8–10; 2:5.]

    “O lo tatou Matai ma Lana galuega togiola lea ua mafai ai e i tatou ona aloese mai lea faasalaga. E faia lea e ala i le faatuatua ia Iesu Keriso, usiusitai i ana poloaiga, ma tumau i le amiotonu, seia oo i le iuga.

    “Po o e faaaogaina lelei ea le mana togiola o le salamo i lou olaga ina ia mafai ai ona e maua le filemu ma le olioli silisili? O lagona o le le mautonu, lotovaivai, e masani ona faailoilo mai ai le manaomia o le salamo. O le leai foi o se taitaiga faaleagaga e te sailia i lou olaga, e mafai ona e maua mai le solia o le tulafono. Afai e manaomia, o le salamo atoatoa o le a tuufaatasia ai lou olaga. O le a faaleleia ai tiga ma mafatiaga faaleagaga lea e maua mai i le solitulafono. Ae i lenei olaga e le mafai ona fofoina ai nisi o taunuuga faaletino lea e mafai ona tulai mai i se agasala matuia. Ia atamai, ma ola pea i totonu o tuaoi o le amiotonu ua tuuina mai e le Alii” (i le Conference Report, Oke. 2000, 31–32; po o le Liahona, Ian. 2001, 31).

  • Na aoao mai Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea, e tusa lava pe o le a le faigofie ona osofaia o se tagata po o ona naunauga, o loo ia i tatou le tiute o le faaaogaina lea o lo tatou faitalia e faatoilaloina ai o tatou lava vaivaiga:

    “Atonu o nei tagata, faapei o le faaupuga lea ‘na fanau mai lava e faapena.’ Ae o le a le uiga? Pe o lona uiga ea o tagata e i ai vaivaiga po o ni faanaunauga malolosi, ua leai se saolotoga e filifili ai i nei mataupu? Ae ua aoaoina i tatou e a tatou aoaoga faavae. E tusa lava po o a vaivaiga po o faanaunauga o le tagata, e saoloto lava lona manao. O lana filifiliga saoloto e le faatuaoia. O lona saolotoga ua afaina. … E nafa i tatou uma ma le faaaogaina o la tatou filifiliga saoloto.

    “… O le toatele o tatou na fananau mai ma tiga o le tino, o nisi e faigofie ona iloa, o nisi ua sili ona ogaoga le tulaga ua i ai nai lo isi. O tatou uma lava e foliga e i ai se tulaga e faigofie ona osofaia ai i se tasi itu po o se isi laasaga e le atoatoa ai, ae pe o le a lava le faafaigofie ona osofaia ai, o loo ia i tatou lava le malosi ma le mana e faatautaia ai o tatou mafaufauga ma a tatou faatinoga. O le tulaga tonu lea. Ua fetalai mai le Atua, e na te faamasinoina i tatou i mea tatou te faia, ma mea tatou te mafaufau i ai, o lona uiga o o tatou mafaufauga ma faatinoga e tatau ona pulea e la tatou faitalia. E tatou te ausia loa tausaga e tali atu ai, o le faaupuga lea ‘na ou fanau mai lava faapena,’ e le faia ai ma ‘alofaga ia taga po o mafaufauga e le ogatasi ma poloaiga a le Atua. E tatau ona tatou aoao ina ia iloa ona ola ia le avea se vaivaiga faaletino e taofia mai ai tatou mai le ausiaina o le sini e faavavau.

    “Ua folafola mai e le Atua o le a ia faapaiaina o tatou mafatiaga mo lo tatou manuia (tagai i le 2 Nifae 2:2). O taumafaiga tatou te faaaluina i le faatoilaloina o soo se vaivaiga ua tatou maua e fausia ai se malosi faaleagaga lea o le a tausia ai i tatou i le faavavau atoa. O lea, ina ua tatalo faatolu Paulo mo ‘mea matuitui i le tino’ ina ia alu ese mai ia te ia, na tali mai le Alii, ‘O lo’u nei alofa tunoa e lava lea e fesoasoani ia te oe: aua o le vaivai e faaatoaina ai lou mana.’ [2 Korinito 12:9]” (“Free Agency and Freedom,” I le Monte S. Nyman ma Charles D. Tate Jr., faatonu, The Book of Mormon: Second Nephi, the Doctrinal Structure [1989], 13–14).

2 Nifae 5:5–9. Tuuese i Tatou mai le Amioleaga

  • E i ai taimi e tatau ai ona tulai ma alu ese mai le fili, faapei o Nifae ma ana au o e na mulimuli ia te ia. Manatua o i “latou ia ua talitonu i fetalaiga ma faaaliga a le Atua” o e na o ma Nifae (2 Nifae 5:6). I lea lava ala e tasi, i aso nei, o i latou o e faalogo i fetalaiga ma faaaliga a perofeta o ona po nei o i latou ia o e o loo mulimuli faaleagaga ia i latou. Atonu o le a le mafai i taimi uma ona tatou o ese mai le amioleaga. Na faasoa mai e Elder Richard G. Scott le ala e mafai ai ona tatou puipuia i tatou lava:

    “Ua saunia e le Atua se ala e ola ai i lenei lalolagi e aunoa ma le faaleagaina i uunaiga toilalo ua salalau ai. E mafai ona e ola i se olaga amioatua, tamaoaiga ma le amiotonu e ala i le mulimuli i le ata o le puipuiga sa faia e lou Tama oi le Lagi: O Lana ata o le fiafia. O loo maua lea i tusitusiga paia ma tautinoga musuia a Ana perofeta. …

    “Ia aloese mai le amioleaga o le lalolagi. Ia iloa o loo faafoeina e le Atua. E oo mai le taimi, e toilalo popo ai Satani, ma faasalaina ai i ana amioleaga. Ua i ai i le Atua se fuafuaga patino mo lou olaga. O le a Ia faailoa mai ia te oe vaega o lena fuafuaga, pe a e saili atu i ai ma le faatuatua ma tumau i le usiusitai. Ua uma ona faasaoloto oe e Lona Alo—e le o faasaoloto mai taunuuga o au faatinoga, ae o le saolotoga e faia ai le filifiliga. O le faamoemoega e faavavau a le Atua, ia e manuia i lenei olaga i la le tino. E tusa lava pe o le a le amioleaga o le lalolagi, e mafai lava ona e maua lena faamanuiaga. Saili ma ia e faalogo ma le totoa i le taitaiga patino e avatu ia te oe e ala atu i le Agaga Paia. Ia tumau lou agavaa ia e maua ai. Aapa atu i isi ua tautevateva, ma ua fenumiai ua leiloa pe o fea le ala e mulimuli ai” (i le Conference Report, Ape. 2004, 103–4, 106; po o le Liahona, Me 2004, 100, 102).

2 Nifae 5:11, 13. “Ua Matua Manuia Tele i Matou”

  • I le 2 Nifae 5:11, 13 O loo tau mai ai e Nifae le manuia o ona tagata i le faia o a latou lafu manu, ma faatoaga. E tele lava ina tatou faafesootaia manuia ma faamanuiaga e vaaia, e pei o le tamaoaiga po o mea o lenei olaga. Na aoao mai Peresitene Heber J. Grant (1856–1945) e uiga i le manuia moni e faapea: “A ou taua le manuia ma le tamaoaiga, ou te le o mafaufau na o tala ma sene … O mea ou te manatu i ai o le manuia moni … o le tuputupu ae lea i se malamalama e uiga i le Atua, ma se molimau, ma le mana e ola ai i le talalelei ma musuia o tatou aiga ia faia foi faapena. O le manuia moni lena ma le tamaoaiga” (Gospel Standards, tuufaatasia e. G. Homer Durham [1941], 58; na sii mai foi e James E. Faust, i le Conference Report, Oke. 1998, 74; po o le Liahona, Ian. 1999, 68).

  • I se saunoaga o le totogiina o le sefuluai e aumaia ai le manuia moni, na sii mai ai e Peresitene James E. Faust (1920–2007) o le Au Peresitene Sili se aafiaga na faasoa mai e Tuafafine Yaeko Seki:

    “Na matou faaaluiina se aso ma lou aiga i le Japan Alps National Park. … sa ou tauaveina i lou maitaga le ma tama lona fa ma sa ou lagona lou vaivai, o lea na ou taoto ifo ai i lalo o le laau. … sa amata ona ou mafaufau e uiga i faafitauli tau tupe. Sa amata ona lofituina lou loto, ma ou tagi ai. ‘Le Alii e, e totogi atoa a matou sefuluai. Ua anoanoai a matou osigataulaga. Pe o afea ea e toina mai ai pupuni o le lagi ia i matou ma faamamaina a matou avega?’

    “Sa ou tatalo ma lou loto atoa. Ona ou faliu atu lea ma ou matamata i lou toalua ma le ma fanau o loo taaalo ma talie faatasi. … Na faafuasei ona molimau mai le Agaga ia te au, ua tele naua ou faamanuiaga, ma o lou aiga o se faamanuiaga aupito sili lea ua aumaia e lou Tama Faalelagi” (i le Conference Report, Oke. 1998, 74; po o le Liahona, Ian. 1999, 69).

2 Nifae 5:10–18, 26–27. “Nonofo ma le Fiafia”

  • Na faamalamalama e le Perofeta o Iosefa Samita e faapea, o loo i ai se auala e tau atu i le fiafia: “O le fiafia o le mea faitino ma le mamanu o lo tatou olaga nei; ma o le iuga foi lena, pe afai tatou te tulimatai atu i le ala e tau atu i ai; ma o lena ala, o le amioatua, faamaoni, faatuatua, paia, ma le tausia o poloaiga uma a le Atua” (History of the Church, 134–35).

  • Na aoao mai Peresitene Gordon B. Hinckley (1910–2008) e uiga i lea lava ala e uiga i le fiafia: “E finagalo le Alii ia tatou fiafia. Na faapea mai Nifae e uiga i se mea sili: ‘Ma … ua oo foi ina nonofo i matou ma le fiafia.’ (2 Ni. 5:27.) O se mea matagofie lea. Ou te manao ia fiafia la’u fanau. Ou te manao ia lelei i latou. Ou te manao ia latou ola manuia, ma ola sa’o, sagatonu lelei; ma, i lea lava ala e tasi, vagana ai o le alofa o lou Tama Faalelagi e oo i tala atu o le mana o le alofa o loo ia te au. Ou te iloa e finagalo o Ia ia fiafia Ona atalii ma afafine. E oo mai le fiafia ona o le amiotonu. ‘O le amioleaga e le o le fiafia lea.’ (Alema 41:10.) O le agasala e le o le fiafia lea. O le manatu faapito e le o le fiafia lea. O le faaloloto e le o le fiafia lea. O le fiafia o loo taoto lea i le ola ai i mataupu faavae o le talalelei a Iesu Keriso” (“Fast-Paced Schedule for the Prophet,” Church News, Ape. 20, 1996, 3).

2 Nifae 5:20–25. Ua Fetuuina Sa Lamana

  • Fuaiupu 20–25 i le 2 Nifae 5 ia tali ia le itiiti ifo ma le fa fesili e uiga i le fetuu lea na oo mai i le au sa Lamana:

    1. O le a le fetuu?

      O loo manino le tuuina mai o le fetuu i le fuaiupu e 20 e faapea “e vavaeeseina i latou i luma o le Atua.”

    2. O le a le mea na mafua ai le fetuu?

      O loo faapea mai le fuaiupu 21, o le mafuaaga o le fetuu, na oo mai “ona o a latou agasala, ma le “faamaaaina o … latou loto.” Talu mai le aso o le Pau o Atamu, o le amioleaga ua oo mai ai le taunuuga o le vavaeeseina ai luma o le Atua (tagai i le 1 Nifae 2:21; 2 Nifae 4:4; 9:6; Alema 9:13; Eteru 10:11).

    3. O le a le pisia po o le faailoga ua tuuina i luga o le au sa Lamana?

      I vaitaimi o Nifae, o le fetuu a sa Lamana o le, sa “vavae ese lava i latou mai luma [o le Alii] … ona o lo latou amioletonu” (2 Nifae 5:20-21). O le uiga o lenei mea, sa aveese mai le Agaga o le Alii mai o latou olaga. Ina ua mulimuli ane talia e sa Lamana le talalelei a Iesu Keriso, “sa le toe mulimuli ia i latou le fetuu a le Atua” (Alema 23:18).

      O loo ta’u mai foi e le Tusi a Mamona e faapea, na oo mai i luga o sa Lamana se pa’u uliuli ina ua o ese mai sa Nifae mai ia i latou. O le natura ma foliga o lenei faailoga e le’o malamalama atoatoa i ai. O le taimi muamua, o le faailoga sa iloagofie ai sa Lamana mai ia sa Nifae. Mulimuli ane, ina ua fefiloi faatasi sa Nifae ma sa Lamana a o latou oo atu i ni periota o le amioleaga ma le amiotonu, sa faapea ona le tāua ai le faailoga.

      Ua faamaonia mai e perofeta i o tatou aso, o le pa’u uliuli e le o se faailoga o le le fiafia po o le fetuu faalelagi. E talia e le Ekalesia aoaoga a Nifae e faapea, “e lē teena e [le Alii] se tasi e sau ia te ia, e uliuli pe paʼepaʼe, e pologa pe saoloto, o tane ma fafine” (2 Nifae 26:33). Na folafola mai e Peresitene Russell M. Nelson: “Ua faamamafaina mai ai e le Alii Lana aoaoga faavae taua o le avanoa tutusa mo Lana fanau. … O eseesega i aganuu, gagana, itupa, ituaiga, ma tagatanuu e galoma atu i le le faatauaina a o ulufale atu tagata faamaoni i le ala o le feagaiga ma o mai i lo tatou Togiola pele” (“Tuleiga a Peresitene Nelson i le Faamanatuga o le Perisitua i le Lalolagi Atoa” [1 Iuni, 2018], newsroom.ChurchofJesusChrist.org).

    4. O le a le taunuuga o le fetuu?

      Mulimuli lava, i le fuaiupu e 24 ua tatou aoao mai ai o le taunuuga o le fetuu—o le vavaeeseina ai luma o le Atua—o le “na avea ai i latou ma nuu paie, ua tumu i le ulavale, ma le pepelo.”

      O se tasi o faamanuiaga sili, seiloga lava ua amioleaga tagata ona i ai lea o le fetuu. Afai latou te salamo, o le a “le toe mulimuli atu foi le fetuu a le Atua ia te i latou” (Alema 23:18). O loo i ai le tele o faataitaiga o tagata sa Lamana amiotonu o e ua salamo ma fiafia i le mauaina o le Agaga o le Alii; o se tasi o i latou na, na avea ma se perofeta (tagai i le Helamana 13:5).

2 Nifae 6:1–3. Ua Aoao Atu Iakopo ma le Pule

  • Na aoao atu Iakopo i le mana ma le pule mai le Atua. Na “valaauina e le Atua, ma faauuina i le perisitua paia” (maua le perisitua paia) ma “faapaiaina” (pe ua vaetofia) e lona uso o Nifae (2 Nifae 6:2; tagai foi i le2 Nifae 5:26). E le gata i lea, na faaaogaina e Iakopo vaega taua e tolu o le aoao atu ma le mataalia, e pei ona faamalamalama mai e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: “‘Aua na ou apoapoai atu ia te outou ma le filiga uma; ma ua ou aoaoina atu ia te outou upu a lo’u tama; maua ou tautala atu foi ia te outou e uiga i mea uma ua tusia, talu le foafoaga o le lalolagi’ [2 Nifae 6:3; faaopoopo le faatusilima]. O le faatulagaga lena na aoaoina ai pea lava pea le talalelei e oo mai i lenei aso, —o le molimau patino lava, aoaoga a perofeta soifua, ma faamaumauga tusitusia o tusitusiga paia” (Christ and the New Covenant [1997], 65).

  • Na faamalamalama e Peresitene Iosefa Filitia Samita le “faatulagaga” o le perisitua na faaaogaina e le au sa Nifae: “O le au sa Nifae e tupuga mai ia Iosefa. Na mauaina e Liae lea mau a o ia faitauina, papatusi apameamea. … O lea e lei i ai se sa Levi na malaga faatasi ma Liae i le itulagi i Sisifo. I lalo o nei aafiaga, na faaaogaina ai e le au sa Nifae e ala i le pule o le Persitua Mekisateko mai aso o Liae e oo mai i aso na faaali mai ai lo tatou Faaola ia te i latou” (Answers to Gospel Questions, 1:124).

2 Nifae 6:4–18. Na toe faamatala mai e Iakopo le Talafaasolopito o Tagata Iutaia

  • Na sii mai e Iakopo upu a Isaia ina ia aoao atu “e uiga i mea o i ai nei atoa ma mea e oo mai” (2 Nifae 6:4). Na ia faatatauina aoaoga a Isaia i ona tagata ona o i latou o ni tagata o le aiga o Isaraelu (tagai i le fuaiupu 5). O nisi nei o fuaiupu lava e tasi na faatatau e Nifae i e tupuga mai ia Liae i nei aso e gata ai (ia faatusatusa fuaiupu nei 6–7; 1 Nifae 21:22–23). O nei faatatauga o valoaga lava e tasi i tulaga eseese o ni faataitaiga o le “faatatau tusi paia uma” i lalo o le uunaiga a le Agaga (tagai i le 1 Nifae 19:23 ; 2 Nifae 11:8).

2 Nifae 6:6–11. O Le Faataapeapeina ma le Faapotopotoina o Isaraelu

2 Nifae 7:10–11. Savavali i le Malamalama o lo Latou Afi

  • Na fesili Isaia pe i ai se tasi e matau ma usitai i le Alii e savali i le pogisa. O le tali moni lava, o le “leai.” Ona ia tau mai lea, o i latou o e “savavali i le malamalama o lo [latou lava] afi ma aloiafi ua [latou] faia… e taooto i le faanoanoa” (2 Nifae 7:11). E toatele tagata i o tatou aso latou te faatuatuaina i latou lava, po o isi foi tagata, sili atu nai lo le Alii; latou te faalagolago i le malosi o le tino ma mulimuli i lo latou lava malamalama nai lo le faalagolago i le Atua (tagai i le MFF 1:19–20; 133:70–74).

  • O le Faaola o le Malamalama o le Lalolagi. O le a le talafeagai ona tatou taumafai e sui Lona malamalama i le malamalama ua tatou fausia (tagai i le 3 Nifae 18:24). Na lapatai mai Peresitene Iosefa F. Samita (1838–1918) faatatau ia i latou o e aoao atu ma le le sao, i le faaaogaina o lo latou lava malamalama i lo latou aoao atu “o mataupu faavae sese ma faafoliga o ni upumoni o le talalelei.” Na ia faapea mai o i latou o “e faamaualuga ma saili mea mo i latou lava, o e faitau e ala ia latou lava lamepa e faamalieina ai o latou lava loto; o e faaliliu e ala i a latou lava tulafono ma fausaga; o e avea ma tulafono ia i latou lava, ma faailoa atu i latou o faamasino i a latou lava faiga” (Gospel Doctrine, Lomiga lona 5. [1939], 373).

2 Nifae 8. Faapotopotoina i Aso e Gata-Ai

  • O valoaga a Isaia o loo tusia i le 2 Nifae 8 o loo talanoa mai i le faapotopotoina o Isaraelu i aso e gata ai. Na folafola mai e le Alii e “faamafanafanaina Siona” ma “faia foi lona fanua lafulafua ia pei o Etena” (fuaiupu 3). Na ia lapataiina i latou e, “Aua le fefefe i le faaluma mai o tagata” (fuaiupu 7). Na ia folafola mai e “ foi mai ai e ua togiolaina a le Atua, e pepese fano mai ai i Siona” (fuaiupu 11). O le a ia “ufitia oe i le paolo o [Lona] lima” (fuaiupu 16). Na maua le mafanafana e uluai Au Paia i lenei valoaga ma isi valoaga a Isaia.

    Na faamalamalama mai e Persitene Ezra Taft Benson (1899–1994) e faapea o o tatou augatuaa na auai i le faataunuuina o nei valoaga a Isaia faatatau i le faapotopotoina o Isaraelu:

    “O o tatou augatuaa … sa malolosi ma lototetele i le Alii, i le iloa ai o Ia o lo latou puipuiga, lo latou maluapapa, lo latou faaolataga. I le faamalosiauina e lenei faatuatua, na latou faalagolago ai i lo latou tutoatasi faatauaina, lo latou ola faasaosao, ma le galulue faamaoni. Ma o loo faamaumauina e talafaasolopito e oo lava i le tau na fetuunaiina mo lo latou lelei, ma a latou taumafaiga faamaulalo le faavaivai loto ‘e fiafia le toafa ma fua mai e pei o le aute.’

    “O lo latou faatuatua na faafouina e valoaga matagofie e lua a Isaia e faatatau i aso amuli—o aso ia na latou iloa o loo latou ola ai. O le muamua o ia valoaga na faalauiloa ai e Isaia e faapea: ‘E olioli ona o i latou le vao lafulafua, ma le nuu naumati; e fiafia le toafa, ma fua mai e pei o le aute.’ (Isaia 35:1.) Ma toe faapea mai: ‘Aua e faamafanafanaina Siona e Ieova, e faamafanafanaina ana mea faatafunaina uma lava; na te faia lona fanua lafulafua e pei o Etena, ma lona toafa e pei o le faatoaga a Ieova; e maua ai le fiafia ma le olioli, o le faafetai ma le leo o le pese.’ (Isaia 51:3.)

    Ata
    Eria o le Malumalu i Sate Leki i le 1894

    “Ma, tainane na o fale laupapa na iloa e o latou mata faaletino ma mea na siomia ai, ae, na latou vaaia le aso o le a faataunuuina ai upu a Mika: ‘A o aso e gata ai e oo ina faatumauina ai le mauga o i ai le fale o Ieova i tumutumu o mauga. …’ (Mika 4:1–2.)

    “Ua tatou molimauina le faataunuuina o nei valoaga matagofie.” (This Nation Shall Endure [1977], 42).

  • E faatatau i le faapotopotoina o tagata Iutaia i le nuu o Isaraelu, na aoao mai ai Elder Bruce R. McConkie (1915–85) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea, e muamua le faapotopotoina faaleagaga i le faapotopotoina faaletino: “O le ituaiga o Iuta o le a potopoto i Ierusalema tuai mulimuli ane; e leai se le mautonu i lenei mea. Ae o lenei faapotopotoina o le a aofia ai le taliaina o Keriso, auai i le Ekalesia, ma le taliaina lea o le feagaiga faafouina faa-Aperaamo e pei ona faatautaia i totonu o nofoaga paia. O le faatasitasi ai o tagata e tupuga mai tagata Iutaia i le malo Palesitina o Isaraelu e le o se faapotopotoina o Isaraelu po o Iuta faale-tusitusiga paia. Atonu o le laasaga muamua lea, ma o nisi o tagata ua potopoto ai e ono faapotopotoina i se taimi o muamua i totonu o le ekalesia moni ma le malo o le Atua i le lalolagi, ma atonu o le a latou fesoasoani ai i le fausiaina o le malumalu lea e fuafua e faapaia ai eleele o Ierusalema. Ae o le faapotopotoina i faiga faaupufai e le o se faapotopotoina faaleagaga, ma o le malo o le Alii e le o se malo o lenei lalolagi” (A New Witness for the Articles of Faith [1985], 519–20; tagai foi i itulau 511, 564–65).

Manatu e Mafaufau Loloto i ai

  • I le 2 Nifae 5:5–8 na lapataia ai Nifae e le Alii ina ia “sola i le vao.” O i ai ni vaega o lou soifua o loo atagia mai ai le tulaga na oo ia Nifae? O i ai ni faatosinaga mai uo, faafiafiaga, galuega, aoga, po o ala o faasalalauga e talafeagai ai le manatunatu ina ia alu ese mai ai?

  • I le 2 Nifae 8:3–16 o loo lisi ai le tele o faamanuiaga o loo ofoina atu i tagata o le aiga o Isaraelu a o latou “faapotopoto mai.” O le fea o nei faamanuiaga ua e molimauina? O le fea o loo mafai lava ona e sailia? O le a le mea e tatau ona e faia ina ia maua ai.?

Galuega Fautuaina

  • A o e faitauina le 2 Nifae 4:15–35, vaai mo mea na faia e Nifae na faatoilaloina ai ona vaivaiga. Taumafai ina ia maua mataupu faavae patino na faaaoga pe na talitonu Nifae e mafai ona fesoasoani ia te ia e faatoilaloina ona vaivaiga. Tusi ou mafaufauga ma lagona e uiga i upumoni na sa e faailoa mai; faalogo i lagona o le Agaga. Atonu e te manao e tusia se mea e faatatau i ni tautinoga e ono musuia ai oe e le Agaga ina ia faia a o e faitau.

  • Na fautua mai Peresitene Gordon B. Hinckley e faapea: “Ia i ai le paleni i o outou olaga. Ia faaeteete e uiga i mea e ono avea ma mausa. Ia faaeteete i le faapumoomoo o ni tulaga. Ia avea ma ou manuia le faalauteleina o vaaiga a o e galue ma le malosi tuputupu ae i lau matata faapitoa” (“Mea Taua e Fa mo Faiaoga o Mataupu Faalelotu” [lauga i le faatasiga a faiaoga o mataupu faalelotu a le Ofisa o Aoga a le Ekalesia, Set. 15, 1978], 3. Faitau le 2 Nifae 5:10–18, 26–27 ma faailoa mataupu faavae ia e mafai ona e aoao i ai pe aoao ina ia ola ai, lea e mafai ona fesoasoani ia te oe e faia se saofaga tele i le lalolagi.