Inisitituti
Mataupu 44: 3 Nifae 20–22


Mataupu 44

3 Nifae 20–22

Folasaga

O le faamoemoega o matua amiotonu uma o le iloa lea e a latou fanau mo i latou lava le Atua ma faatuatua ia te Ia. Na folafola atu e le Atua ia Aperaamo ma e tupuga mai ia te ia, o aso e gata ai o le a maua ai e a latou fanau faamanuiaga o le talalelei ma o le a faapotopoto i nofoaga saogalemu. Na poloaiina e le Tama le Faaola ia aoao atu nei folafolaga ia sa Nifae.

O le mataupu faavae o le faapotopotoina e aofia ai le tele o mea nai lo le faapotopotoina faatasi o tagata i laueleele patino. E aofia ai foi ma se faapotopotoina faaleagaga e oo mai i se tasi e fesootai ma auai i le Ekalesia. I o latou tulaga na faataapeapeina ai, na leiloa e Isaraelu le atamai o lo latou Atua, Lana talalelei, o le perisitua, o le malumalu, ma upumoni o le faaolataga. Peitai, na folafola atu e le Tama, o le a Ia aapa atu ia Isaraelu i aso amuli ma tuuina atu ia i latou Lana talalelei i Ana fanau uma ma o loo fesoasoani e aumaia lenei faapotopotoina i aso e gata ai.

Faamatalaga

3 Nifae 20:1. E Tatau Ona Fa’aauau le Tatalo i o Tatou Loto

  • Ina ua maea la latou tatalo, na tuuina atu e le Faaola se fautuaga taua ia sa Nifae ia faaauau pea ona i ai se tatalo i o latou loto. Na folafola mai e Elder Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

    “Ua loa ona tau mai e perofeta ia te i tatou ina ia tatalo ma le lotomaulalo ma ia tatalo soo. …

    “E mafai ona tuuina atu le leoa ia tatalo. E mafai ona tatalo se tagata i le mafaufau aemaise pe a faalavelave upu” (i le Conference Report, Ape. 2003, 5; po o le Liahona, Me 2003, 7).

  • Na aoao mai e Peresitene Boyd K. Packer, Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

    “Ia aoao e tatalo. Tatalo e le aunoa. Tatalo i o outou mafaufau, i o outou loto. Tatalo i o outou tulivae. …

    “O le tatalo o lau lava lea ki i le lagi. O le loka o loo i lou itu o le veli [tagai Faaaliga 3:20]” (i le Conference Report, Oke. 1994, 76–77; po o le Liahona, Ian. 1995, 72).

3 Nifae 20:8–9. O Le Folafolaga o le Faamanatuga o le Faatumulia lea i le Agaga

  • E tusa ai ma faamanuiaga e faatatau i le taumafaina o le faamanatuga, na aoao mai e Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: “O le auai i le lotu i vaiaso taitasi, e maua ai le avanoa e ‘ai ai ma inu i le faamanatuga, e pei ona poloaiina ai i tatou e le Alii (tagai MFF 59:9). Afai tatou te faatinoina i le saunia ma le uiga faaalia sa’o, o le aai ma feinu i le faamanatuga e faafouina ai le aafiaga faamama o o tatou papatisoga, ma tatou agavaa ai mo le folafolaga o le a tatou maua pea lava pea Lona Agaga e faatasi ma i tatou. O se misiona a lena Agaga, le Agaga Paia, o le molimau ma le upu moni (tagai Ioane 14:26; 2 Nifae 31:18). O le molimau ma le upu moni, o mea e taua mo lo tatou liua patino, o faamanuiaga sili ia o lenei faafouga i vaiaso taitasi o a tatou feagaiga. O faaiuga mai lea aso i lea aso o lo’u olaga, ma lo’u lava tuputupu a’e faaleagaga, ua ou olioli ai i le faataunuuga o lena folafolaga” (i le Conference Report, Ape. 2002, 38; po o le Liahona, Iulai 2002, 37).

  • Na fautua mai foi Elder Oaks: “Mo uso ma tuafafine na o loo latou faatagaina i latou e faapalapala i lena vaega taua o le faafouina o feagaiga o le faamanatuga, ou te aioi atu ia te outou e ala i saunoaga a le Au Peresitene Sili ina ia outou ‘toe foi mai ma taumamafa i le la’oai a le Alii, ma toe tofo i le suamalie ma le matagofie o fua o le faaaumeaga ma le au paia’ (‘An Invitation to Come Back,’ Church News, 22 Tes. 1985, 3). Ia tatou faaagavaaina i tatou lava mo folafolaga a lo tatou Faaola e faapea, o le taumafa i le faamanatuga “o le a faatumuina” ai i tatou (3 Nifae 20:8; tagai foi i le 3 Nifae 18:9), o lona uiga o le a ‘faatumuina i tatou i le Agaga’ (3 Nifae 20:9). O lena Agaga—le Agaga Paia—o lo tatou fesoasoani, o lo tatou taiala, o lo tatou sootaga, o la tatou faamatala upu, o la tatou molimau, ma lo tatou faamama—o lo tatou taitai e le sese ma o lē na te faapaiaina i tatou mo la tatou faigamalaga i lenei olaga e agai atu i le ola e faavavau” (i le Conference Report, Oke. 1996, 82; po o le Liahona, Ian. 1997, 71).

3 Nifae 20:11–13. Na Tusia e Isaia e uiga i le Faapotopotoina o Isaraelu

  • Na poloaiina e Iesu sa Nifae, e oo foi ia i tatou, e saili i afioga a Isaia. Ao tatou vaaia le faataunuuina o valoaga a Isaia, o le a tatou iloa e tausia e le Atua Ana feagaiga ma le aiga o Isaraelu. Ua faamalamalama mai e le The Bible Dictionary “o le tele o valoaga a Isaia e feagai ma le afio mai o le Togiola” (“Isaia,” 707). O le faataapeapeina ma le faapotopotoina o Isaraelu o autu taua foi a Isaia.

    O aoaoga a le Togiola ma le faapotopotoina o Isaraelu e felatai le faiā. Na faataapeapeina e le Atua ia Isaraelu aua na latou agasala ma teena o Ia. Peitai, o le Togiola, na saunia le avanoa mo i latou e faalelei ai ma le Atua, ia faaleaogaina a latou agasala, ma faapotopotoina ia te Ia i le faaleagaga uma ma le faaletino.

  • Mo nisi faamatalaga i le faapotopotoina o Isaraelu, tagai i le “O Le Faapotopotoina o Isaraelu” i le faaopoopoga (itulau 440).

  • Na fetalai le Faaola i le faataunuuina o le feagaiga a Lona Tama i le faapotopotoina o Isaraelu. O ai Isaraelu ma pe aisea na faataapeapeina ai i latou? Na folafola e le Alii ia Aperaamo o le a maua e i latou tutupu mai ia te ia le talalelei ma le perisitua ma e mai ia i latou o le a faamanuiaina ai aiga uma i le fogaeleele (tagai Aperaamo 2:9–11). Na faafouina lenei folafolaga ma le atalii o Aperaamo o Isaako (tagai Kenese 26:3–5), ma le atalii o Isaako o Iakopo (tagai Kenese 28:12–15), ma e na tupuga mai ia Iakopo, le fanauga a Isaraelu.

    O le mea e faanoanoa ai, na agasala le fanauga a Isaraelu i le Atua ma le aoga ai nei folafolaga. Na iu lava, i le faataunuuina o lapataiga a le Atua, na tulieseina i latou mai lo latou nuu o le folafolaga ma faataapeapeina i le lalolagi atoa. Peitai, e lei faagaloina i latou e le Alii. Na folafola atu e le Tama Faalelagi o le a i ai se aso e aoaoina ai i latou i le talalelei ma faapotopotoina i nuu o folafolaga. O lenei folafolaga o se vaega o le feagaiga na Ia faia o le a Ia faapotopoto ma aoao le fanauga a Isaraelu.

  • Na faamalamalama e Peresitene Spencer W. Kimball (1895–1985) o le taliaina o le feagaiga o le talalelei, tatou te usiusitai ai i le tulafono o le faapotopotoina: “O le taimi nei, o le faapotopotoina o Isaraelu e aofia ai le auai i le ekalesia moni ma lo latou iloa o le Atua moni. … O lea la, o soo se tagata, na taliaina le talalelei, ma saili nei e tapuai i le Alii i lana lava gagana ma faatasi ai ma le Au Paia i malo ua nofomau ai, ua ia usiusitai i le tulafono o le faapotopotoina o Isaraelu ma o se suli i faamanuiaga uma na folafolaina atu i le Au Paia i nei aso e gata ai” (The Teachings of Spencer W. Kimball, ed. Edward L. Kimball [1982], 439).

  • I popofou o le Ekalesia, na faamalosiau atu taitai i e na liliu mai e faatasi ma le Au Paia i nofoaga autu, e pei o Ohio, Misuri, Ilinoi, ma Iuta. O le taimi nei, ua faatonuina le Au Paia ia fausia le Ekalesia i nofoaga ua latou nonofo ai:

    “O le mea lea, matou te toe fia fai atu ai ma saga fai atu ai i le fautuaga ua loa ona i ai i tagata o le Ekalesia, ina ia nonofo ai pea i o latou atunuu ae le o le malaga mai e nonofo mau i le Iunaite Setete. …

    “‘Afai e afifio ma papaaao tagata o le ekalesia i le lalolagi atoa i o latou lava atunuu, e galulue e atina’e le Ekalesia i o latou lava atunuu, o le a oo atu ai faamanuiaga silisili i le tagata lava ia faapea foi i le Ekalesia atoa’” (Tusi a le Au Peresitene Sili, Tes. 1, 1999)” tagai foi ia Dieter F. Uchtdorf, (i le Conference Report, Oke. 2005, 106; po o le Liahona, Nov. 2005, 101).

  • Na faamatala e Elder Douglas L. Callister o le Fitugafulu le faamoemoega ma le faagasologa o le faapotopotoina o Isaraelu i aso e gata ai: “O lo tatou faapotopoto faalauaitele i le taimi nei o le faaleagaga, e le faalelalolagi. Na folafola e Keriso o le a Ia ‘faavaeina [Lana] ekalesia,’ ‘faavaeina [Ona] tagata,’ ma ‘faavae … ia i latou [Lona] Siona’ (3 Ni. 21:22; 3 Ni. 20:21; 3 Ni. 21:1). Ao Ia faavaeina Lana Ekalesia i o tatou aso, e mafai ona aoaoina le talalelei i tagata ma ‘aumaia i latou ia iloa le Alii lo latou Atua’ (3 Ni. 20:13) e aunoa ma le tuua o o latou fale. O le eseesega o le faaleoina i aso anamua o le Ekalesia toefuataiina, na folafola mai e o tatou taitai o le faapotopotoina o le a faia i nofoaga o laueleele taitasi ma gagana uma. O le moomia ona tatou i ai faaletino i nofoaga o loo toatele ai le Au Paia ua faaitiitia nai lo seneturi talu ai aua ua tuufaatasia e mekasini o le Ekalesia ma auala o satelite le mamao ma taimi, fausiaina o se lagona e tasi i le Ekalesia atoa. Ua i ai uma ki e tasi, o sauniga, mataupu faavae, ma meaalofa faaleagaga” (“Book of Mormon Principles: The Gathering of the Lord’s Faithful,” Ensign, Oke. 2004, 59).

3 Nifae 20:14, 22. O se Nuu o le Tofi

  • Na aoao e Iesu sa Nifae na tuuina atu e le Tama Faalelagi ia i latou le nuu o Amerika e fai ma nuu o le tofi. Na maua foi e Liae lenei folafolaga ina ua ia taunuu i le nuu o le folafolaga (tagai 2 Nifae 1:5). Na faamautinoa i lenei mea faamanuiaga na tuuina atu e Iakopo ia Iosefa ina ua ia faapea, “O manuia o lou tama ua sili lava ia i manuia o o’u tupuaga, ua oo i le tuaoi lava o mauga o le vavau” (Kenese 49:26). O le fuaitau “ua oo i le tuaoi lava o mauga o le vavau” e faatatau i le Itulagi i Sisifo. Na faamalamalama e Peresitene Iosefa Filitia Samita (1876–1972): “Na tuuina atu e le Alii … ia Amerika, o se meatotino e faavavau ia Iosefa, o le atalii o Iakopo. O lana fanau, pe a faamamaina mai le agasala, ma pe a latou o ae i le toetu, o le a latou maua lenei vaega o le lalolagi. O le a avea lenei nuu mo latou e faavavau” (Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie, 3 volu. [1954–56], 1:88).

3 Nifae 20:21–22; 21:23–29. O Le a Fausia Ierusalema Fou i Amerika

  • O Siona, o le Ierusalema Fou, o le a avea ma nofoaga o le saogalemu, i le faaletino faapea i le faaleagaga. O le Faaola, a o fetalai e uiga i aso amuli, na fautuaina i tatou e “tutu i mea paia” (tagai MFF 45:32) ma na folafola mai ia i tatou le saogalemu i Siona ma ona siteki (tagai MFF 115:6). Na aoao atu e le Faaola ona soo o le aai o Siona, o le Ierusalema Fou, o le a avea “o le nuu o le filemu, o le aai o le sulufaiga, o le nofoaga o le saogalemu” i le taimi e oo atu i le Afio Mai Faalua (tagai MFF 45:66–71).

    Ua tauina mai i le mataupu faavae o le faatuatua lona sefulu: “Matou te talitonu i le matua faapotopotoina o Isaraelu ma le toe foi mai o Ituaiga e Sefulu; ma o le a faatuina Siona i lenei konetineta (o Amerika); ma o le a nofo tupu lava Keriso i le lalolagi; ma o le a faafouina le lalolagi ma maua lona mamalu faa-parataiso.”

    I se isi itu, na aoao mai e le Perofeta Iosefa Samita (1805–44) e faapea: “O le fausiaina o Siona o se mafuaaga ua faafiafiaina ai tagata o le Atua o soo se vaitausaga; o se autu na laugaina e perofeta, faitaulaga ma tupu; … ua tuua mo i tatou ina ia tatou vaavaai i ai, auai ma fesoasoani i le tuleiina i luma o le mamalu i Aso e Gata Ai, ‘o le tisipenisione o le atoatoaga o taimi. …’ O se galuega ua faamoemoeina e aumaia ai le faafanoga i mana o le pouliuli, toe faafouina o le lalolagi, mamalu o le Atua, ma le faaolataga o le auaiga o tagata soifua” (History of the Church, 4:609–10).

3 Nifae 20:22. O Le A I Ai Le Atua Ia I Tatou

  • A o aoaoina sa Nifae e uiga ia Siona po o le Ierusalema Fou, na folafola atu e le Faaola o le a “i ai ” o Ia ma Ona tagata (3 Nifae 20:22). Na faaaogaina e le Alii se fuaitau masani i le Mataupu Faavae ma Feagaiga:

    “A e faauta, e moni, e moni, ou te fai atu ia te outou o loo vaai o’u mata ia te outou. O loo o’u i totonu ia te outou a e le mafai ona outou vaaia a’u;

    “E ui i lea ua lata ona o’o mai le aso, o le a outou vaai mai ai ia te a’u, ma iloa ai o loo i ai a’u; aua ua le pine ona saeluaina le puipui o le pogisa, ma o le le’i faamamaina o le a le nafatia lea aso.

    “O le mea lea, ina fusi ia o outou sulugatiti ma saunia” (MFF 38:7–9).

    O le folafolaga o le i ai o le Atua i Siona e mafai ona faamaonia i Lona i ai i le malumalu i Siona (o le Ierusalema Fou) ma “o e loto mama uma fo’i o e o’o mai i le [malumalu] o le a vaaia le Atua” (tagai MFF 97:16).

3 Nifae 20:23–24. “O se Perofeta e Faatuina e le Alii”

3 Nifae 20:25–27. Avea ma Fanau o le Feagaiga

  • Na faailoa mai e Iesu sa Nifae o “fanau o le feagaiga” (3 Nifae 20:26). Na faamalamalama e Elder Russell M. Nelson le feagaiga na faatatau i ai le Faaola ma pe faapefea ona aoga lenei fuaitau ia i tatou:

    “O le feagaiga na faia muamua e le Alii ia Aperaamo ma toe faamautuina ia Isaako ma Iakopo e tulaga ese lona uiga. …

    “O i tatou foi o le fanau o le feagaiga. Ua tatou mauaina, e pei foi o i latou anamua, le perisitua ma le talalelei faavavau. O Aperaamo, Isaako, ma Iapoko o o tatou augatama. O i tatou o Isaraelu. E i ai la tatou aia tatau tatou te mauaina ai le talalelei, o faamanuiaga o le perisitua, ma le ola e faavavau. O le a faamanuiaina atunuu o le lalolagi ona o a tatou taumafaiga ma galuega a a tatou fanau. O le fanau a Aperaamo ma i latou ua faapotopotoina mai i lona aiga i le avea ma tama fai, latou te mauaina nei faamanuiaga ua folafolaina—e faalagolago i lo latou taliaina o le Alii ma usitai i ana poloaiga” (i le Conference Report, Ape. 1995, 42–43; po o le Liahona, Iulai 1995, 38).

3 Nifae 20:29. Valoaga e Tusa ma le Toefuataiga o Ierusalema

  • O le toefuatai mai o le ituaiga o Iuta ma le aai o Ierusalema ua faaalia o se autu taua i le Feagaiga Tuai ma le valoaga o le Tusi a Mamona. I lo tatou tisipenisione, na folafola mai e le Alii:

    “O lea, ia sosola atu ai i Siona i latou faatasi ma Nuu ese.

    “Ia sosola atu fo’i i Ierusalema ‘e o Iuta, i mauga o le fale o le Ali’i” (MFF 133:12–13).

    Ata
    Ua tagitu’i Keriso ona o Ierusalema

    E tusa ai ma le toefuataiga o Iuta, na molimau le Perofeta o Iosefa Samita: “E tatau ona toe foi atu Iuta, e toe fausia Ierusalema, ma le malumalu, ma e sau i fafo le vai mai i lalo o le malumalu, ma e faamaloloina le vai o le Sami Mate. O le a tele se taimi e toe fausia ai puipui o le aai ma le malumalu, &c.; ma o nei mea uma e tatau ona faamaea a o lei Afio mai le Atalii o le Tagata” (History of the Church, 5:337).

3 Nifae 20:29–33. O Le a Talitonu sa Iutaia ma O le a Faapotopotoina

  • Ata
    Orson Hyde o loo faapaiaina Palesitina

    Clark Kelley Price, © 1996 IRI

    I le aso 24 o Oketopa, 1841, na tuuina mai ai e Elder Orson Hyde (1805–78) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua se tatalo faaaposetolo mai i le tumutumu o le Mauga o Olive mo tagata Iutaia o e na faataapeapeina i le lalolagi atoa. I le taimi o lana tatalo na toalaiti tagata Iutaia na nonofo i Palesitina, ma i le tau faalemalo e le tele se faamoemoe e mafai ona latou potopoto ai iina. Talu mai lena taimi e tele ni mea matagofie na tutupu a o fanau mai le nuu o Isaraelu i onapo nei ma avea o se “nuu o le tofi” mo tagata o Iutaia. A o i ai pea le faamautinoaga na i ai faamanuiaga a le Alii i lenei “faapotopotoina,” ua manino e le o le atoaga lea o le faapotopotoina o sa Iutaia lea na valoia e perofeta o le Tusi a Mamona.

    Na faamalamalama e Elder Bruce R. McConkie (1915–85) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua o le faapotopotoina o sa Iutaia i le taimi nei i lo latou nuu o le tofi e le o se faataunuuina o lenei valoaga, ae o se faapotopotoina faalemalo. “E pei ona silafia e le lalolagi uma, e toatele sa Iutaia o loo faapotopoto i le taimi nei i Palesitina, lea o loo i ai lo latou lava malo ma auala e tapuai atu ai, e aunoa ma se ta’ua o se talitonuga ia Keriso po o le taliaina o le tulafono ma sauniga o lana talalelei e faavavau. Pe o le faapotopotoina lenei o sa Iutaia i aso e gata ai e pei ona ta’u mai i tusitusiga paia? Leai! E le o lena; aua nei i ai se le femalamalamaai i soo se mea e iloa gofie e le mafaufau i lenei tulaga. O lenei faapotopotoina o sa Iutaia i lo latou nuu o le tofi, ma a latou faalapotopotoga i se atunuu ma se malo, e le o le faapotopotoina lea na folafola mai e perofeta. E le faataunuuina ai folafolaga anamua. O i latou ua potopoto e lei faapotopotoina i le Ekalesia moni ma le lafu a lo latou Mesia anamua” (The Millennial Messiah [1982], 229).

  • Na saunoa Peresitene Marion G. Romney (1897–1988) o le Au Peresitene Sili i le faapotopotoina o sa Iuta. Na ia faitauina vaega mai le Tusi a Mamona o loo aoao mai ai mea e ao ona faia e sa Iutaia ao le i faapotopotoina i latou e le Tama i le nuu o lo latou tofi. Mai i nei vaega tatou te aoao ai ina ua “le toe liliu ese o latou loto [o sa Iutaia] i Le Paia o Isaraelu” (1 Nifae 19:15); pe a latou “iloa lelei lo latou Togiola” (2 Nifae 6:11); pe a latou “faafoisia ai i latou i le ekalesia moni ma le lafu mamoe a le Atua” (2 Nifae 9:2); pe a latou “talitonu mai ia te au, o a’u o le Keriso” (2 Nifae 10:7); pe a latou talitonu o Keriso o le Alo o le Atua ma talitonu i le Togiola ma “ifo ma tapuai atu i le Tama i lona suafa, i loto mama ma lima mama, a e le toe faatalitali i se isi Mesia” (2 Nifae 25:16); pe a “talaiina atu ai le atoatoa o la’u talalelei ia te i latou” ma o le a latou “tatalo foi i le Tama i lo’u igoa [o le Faaola]” (3 Nifae 20:30–31), ona faapotopotoina lea o i latou i Ierusalema, o le nuu o lo latou tofi.

    “O nei valoaga mai le Tusi a Mamona e faamanino ai o le toefuataiga o le aiga o Isaraelu i nuu o lo latou tofi o le a faaalia ai lo latou talia o Iesu Keriso o lo latou Togiola, lea ou te molimau atu ai, i le suafa o Iesu Keriso” (i le Conference Report, Ape. 1981, 21; tagai foi i itulau 19–20; po o le Ensign, Me 1981, 17; tagai foi i itulau 16).

3 Nifae 20:35. Ua Faaui e Le Atua Le Ofu Ai Lona Aao Paia

  • O le a le uiga o le fuaitau “ua faaui e le Tama le ofu ai lona aao paia”? (3 Nifae 20:35). “I taimi anamua, na saunia tagata mo le taua e ala i le toesea mai i o latou lima e tau ai o latou ofu (Sa. 74:11). I le afio mai faalua o Keriso, o le a faailoa e le Atua lona aao pa’ia pe a faaalia lona mana mo i latou uma e vaai i ai (MFF 133:2–3)” (Donald W. Parry, Jay A. Parry, Tina M. Peterson, Understanding Isaiah [1998], 466).

  • I o tatou aso e faaalia e le Alii Lona mana i le galuega maoae o le Toefuataiga o aso e gata ai. Na aoao mai e Elder Neal A. Maxwell (1926–2004) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e moni o le aso lenei e pei lava na i ai ao faia gaoioiga maoae i aso anamua o le Ekalesia: “O lenei, o’u uso e, o lo ‘outou vaitaimi lenei’ (Helamana 7:9) i le talafaasolopito o le Ekalesia. Ia vaai lelei po o a ituaiga o aso o le a oo mai, o aso o le a faaali faapitoa mai ai e le Alii ‘lona aao paia i luma o atunuu uma’ (MFF 133:3). O le a ‘faavave’ foi e le Atua Lana galuega (MFF 88:73). O le a ia ‘faapuupuuina’ foi aso e gata ai ‘mo le manuia o e filifilia’, aua e tele mea o le a tutupu mai i se taimi puupuu lava. (Mataio 24:22); (tagai Iosefa Samita—Mataio 1:20). E le gata i lea, ‘o le a faanunununu foi mea uma’ (MFF 88:91). E na o latou lava o e ua taumafai e avea ma alii ma tamaitai o Keriso o le a mafai ona tumau i latou i le faaleagaga” (i le Conference Report, Ape. 1992, 57; po o le Liahona, Iulai 1992, 49).

3 Nifae 20:36–37. “Faaofuina i Lona Malosi” ma “Lulu Oe Lava mai Noanoaga o Lou Ua”

  • Mataupu Faavae ma Feagaiga 113 na faamalamalama mai o le fuaitau “faa’ofuina fo’i i le lona malosi faafouina” o lona uiga o e o loo umia le perisitua o aso e gata ai e “faa’ofuina lea o le pule a le perisitua, o lea e tatau ia [te i latou]” (MFF 113:7–8). “O noanoaga o [lona] ua o fetu’u ia a le Atua ia te ia, po o e o totoe o Isaraelu i lo latou tulaga faata’apeapeina i totonu o Nuu Ese” (MFF 113:10).

    I le talanoaina o le siitia o mea e tutupu e agai atu i le vaitaimi o le meleniuma, na faamalamalama ai e Elder Bruce R. McConkie le fetalaiga a le Faaola: “Ua uma ona tatou vaaia na tuuina e Iesu le mataupu 52 o le Isaia i le vaaiga o le meleniuma. E maua ai le tagi e faapea: ‘Ala mai ia, ina ala mai; ia e ofu i lou malosi, o oe o Siona e! ia e ofu i ou ofu matagofie, o oe Ierusalema e, le aai ua faasaina; aua e le toe alu atu ia te oe le ua le peritomeina, ma le ua leaga.’ I lea aso ua tatou talanoa i ai o le a leai se tasi e le mama i le tulaga faatelesitila i le lalolagi, aua o le a faatamaia le amioleaga e ala i le pupula sili o Lona afio mai. Ma o le a leai se tasi o e le peritomeina, e pei ona i ai, mo i latou uma o e saili faamanuiaga o le Nuu Paia o le a laugatasia ma fuafuaga ma faamoemoega o Ia e ona le aai” (Millennial Messiah, 315).

3 Nifae 20:40. “E Matagofie i Luga o Mauga”

  • Ata
    O faifeautalai o loo faasoa atu le talalelei

    © 1987 Scott Snow

    Na aoao mai e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua o lenei fuaitau faamatala matagofie, “e matua matagofie i luga o mauga o vae o le au mai le talalelei ia te i latou o e talai mai le filemu,” e faatatau ia i latou o e talai le talalelei a le Alii, ae i lona tulaga patino e faatatau i le Faaola lava Ia: “O nei fuaitau masani, na tusia muamua e Isaia ae na fetalai mai ai ma musuia e Ieova lava, e masani ona aoga i soo se tasi—aemaise i faifeautalai—o e aumaia le tala lelei o le talalelei ma talai le filemu i agaga o tagata. E leai se mea e le talafeagai i lea faaaogaga, ae e taua le iloaina—e pei ona faia e le perofeta o Apinati—i lona tulaga mama ma le mea na i ai muamua, o lenei salamo faafetai e faatatau patino ia Keriso. Ua na o ia ma e na o ia lava e aumaia le tala lelei o le faaolataga. Ua na o ia le ala moni, ma le filemu e leai se gataaga. Mo Siona, i Ierusalema tuai ma le fou, o Keriso lava na ia folafolaina, ‘O loo pule lou Atua!’ O ona aao i luga o le mauga o le togiolaina e matagofie’ [3 Nifae 20:40]” (Christ and the New Covenant [1997], 286).

3 Nifae 20:41. “Ia Mama Outou O e Tauave Ipu a le Alii”

  • Na aoao mai e Elder Jeffrey R. Holland le uiga o le mama o e o loo umia le perisitua: “I le avea ai ma e tauaveina le perisitua e le gata ina tatau ona taulimaina ipu paia ma faatusa o le mana o le Atua—ae mafaufau ia saunia, faamanuia, ma tufa le faamanatuga, mo se faataitaiga—ae e ao foi ona avea i tatou ma meafaigaluega faapaiaina. O se isi itu, ona o mea e tatau ona faia ae e sili atu ai ona taua ituaiga tagata e ao ona tatou i ai, o le ala lea e ta’u mai ai e perofeta ma aposetolo ia te i tatou ina ia ‘sola ese … mai tuinanau o taulelea’ ma ‘valaau i le Alii ai lona loto mama.’ O loo latou ta’u mai ia i tatou ina ia mama” (i le Conference Report, Oke. 2000, 51–52; po o le Liahona, Ian. 2001, 48).

    O le faatonuga “ia mama outou o e tauave ipu a le Atua” (3 Nifae 20:41), na tuuina atu ia i latou i taimi anamua o e na taulimaina ipu paia e tapuai ai, e faatatau foi ia i latou o e umia le perisitua i nei aso. Na faamanatu mai e Peresitene Gordon B. Hinckley (1910–2008) se faalapotopotoga o le au perisitua i le taua o lenei poloai ina ua ia faapea mai: “‘Ia mama outou o e tau’ave ipu a le Alii’ (MFF 133:5). Ua faapea ona fetalai mai o Ia ia i tatou i faaaliga i nei ona po. Ia mama i le tino. Ia mama i le mafaufau. Ia mama i le gagana. Ia mama i ofu ma le amio” (i le Conference Report, Ape. 1996, 68; po o le Liahona, Iulai 1996, 57).

    Na toe fautua mai Peresitene Hinckley e faapea: “O se pe’a o se tusitusiga lea i luga o le malumalu o le tino. E tutusa lelei foi ma le faapupuina o le tino” (i le Conference Report, Oke. 2000, 70; po o leLiahona,Ian. 2001, 67).

    Na fautuaina e Elder M. Russell Ballard o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ia alii ma tamaitai talavou “ia aloese mai tausuaga faatiapolo, ia filifili ma le atamamai ni uo, ia aloese mai ata ma tusi leaga faapea ma fualaau faasaina, ia aua ne’i auai atu i konaseti faatiapolo ma pati matautia, ia faaaloalo i o outou tino ma tausia outou ia mama i soo se tulaga” (i le Conference Report, Ape. 2001, 86; po o le Liahona, Iulai 2001, 81).

3 Nifae 21:1–9. O Le Faapotopotoina o Isaraelu i Aso e Gata Ai

  • Na ta’u atu e Iesu ia sa Nifae o le a Ia tuuina atu ia i latou “se faailoga” (3 Nifae 21:1) ina ia latou iloa ai le amataina o le faapotopotoina o Isaraelu. Ona Ia toe faamatalaina lea o le Toefuataiga o le talalelei, le oo mai o le Tusi a Mamona, le faavaeina o le saolotoga o le malo o Amerika, ma le aveina atu o le talalelei i a latou fanau (tagai fuaiupu 1–7). Na ia faasuafaina le Toefuataiga o aso e gata ai o le “galuega tele ma le ofoofogia” (tagai fuaiupu 9). I uluai aso o le Toefuataiga, na fetalai ai le Faaola e faapea “e le pine ona oo mai se galuega ofoofogia” (tagai MFF 4:1).

    Na saunoa Peresitene Gordon B. Hinckley i se vavega o le Toefuataiga ma lo tatou tiutetauave e fesoasoani e uunai i luma le galuega:

    “Sa tatala mai lenei talalelei mamalu i le faaali mai o le Tama ma le Alo i le taulealea o Iosefa. Ua tafa ata o le tisipenisione o le atoaga o taimi, ua alafa’i mai i le lalolagi. Ua toefuata’i mai mea lelei, o mea matagofie, ma le paia o tisipenisione uma ua mavae, i lenei vaitau ofoofogia. …

    “Pe ua tatou malamalama moni ea, pe ua tatou malamalama i le taua tele o mea ua ia i tatou? …

    “O i tatou i lenei augatupulaga, o taunuuga ia o mea uma sa muamua atu. E le lava le na ona iloa o [oe] o se tagata o lenei Ekalesia. Ua i o tatou luga se matafaioi paia. Ia tatou talia ma galulue ai.

    “E tatau ona tatou ola o ni soo moni o le Keriso, ma ia alolofa i tagata uma, taui atu le leaga i le lelei, aoao atu ala o le Alii e ala i faataitaiga, ma faataunuuina le galuega tele ua Ia tuu mai mo i tatou” (i le Conference Report, Ape. 2004, 84–85; po o le Liahona, Me 2004, 83–84).

  • Mo nisi faamatalaga i le faapotopotoina o Isaraelu, tagai i le “O Le Faapotopotoina o Isaraelu” i le faaopoopoga (itulau 440).

3 Nifae 22. Na Faaaogaina e Isaia Faaataataga Paia e Aoao Mai ai e uiga i le Faapotopotoina

  • Na ta’ua e le Faaola le Isaia 54 i lona tulaga atoa e toe aoao ai e tusa ma le faapotopotoina o Isaraelu. O le faaaogaina o upu valiata e masani ai i tusitusiga faaperofeta, na faamatalaina e Isaia ia Isaraelu o se fafine o lana tane o le Alii. E ui lava ina sa lafoa’ia mo se taimi ona o le amioleaga, ae o le a oo mai le aso e toe faaleleia ai ma lana “Tane” ma se alofa tunoa maoae. O le faaaogaina o upu valiata, na faapupula mai ai e Isaia le matagofie o le vavega e lei faailoaina mai o le Toefuataiga. Na ia folafola mai a o faateleina le faitau aofai o lana fanau, o le a moomia ona faateleina lona fale ie ma faamalosia ona fao po o siteki ina ia ofi ai lona aiga ua faatupulaia (tagai 3 Nifae 22:1–3). O le tautinoga paia o le feagaiga o le faaipoipoga e oo mai i le mafaufau a o folafola mai e le Alii le loloto o Lana tautinoga ia Isaraelu (tagai fuaiupu 4–10). Na folafola atu ia Isaraelu ia nofoaga o le saogalemu ma le matagofie (tagai fuaiupu 11–12) ma le puipuiga mai ona fili (tagai fuaiupu13–17).

3 Nifae 22:13. “E A’oa’oina Lau Fanau e le Atua”

  • Ata
    O se tina o loo suesueina ma le fanau laiti e toalua ia tusitusiga paia

    Longin Lonczyna, © 1985 IRI

    Ao avea ai ma peresitene aoao o le Peraimeri, na faamalamalama mai e Sister Patricia P. Pinegar le auala e faaaoga ai le 3 Nifae 22:13 i o tatou aso e taitaia ai i tatou i le aoaoina o a tatou fanau: “O le lalolagi e le o se nofoaga saogalemu. E le o se nofoaga o le a lagona ai e fanau le filemu, faamoemoe, ma le taitaiga sei vagana ua aoaoina i latou ina ia alolofa ma mulimuli i le Faaola. Faamolemole fesoasoani ia latou iloa o nei faamanuiaga silisili e mafai ona fai mo latou, ma faaali atu i ai le mea e moomia ona latou faia ia maua ai nei faamanuiaga.” (i le Conference Report, Oke. 1999, 85; po o le Liahona, Ian. 2000, 81).

3 Nifae 22:17. “E Leai se Auupega Ua Faia e Tau ma Oe e Manuia”

  • E i ai i taimi uma i latou o e faasagatau i le galuega a le Alii. E pei ona folafola mai e Isaia, e le manuia a latou taumafaiga e faasagatau mai ia i tatou. Na aoao mai e Peresitene Gordon B. Hinckley o a latou galuega o le a le manuia lava:

    “E pei ona moni o le galuega lenei a le Alii, e moni foi o le a i ai le fili. O le a i ai i latou, atonu e le toaitiiti, o le a latou faaaoga upu faafiapoto ma faa’ole’ole ma ala faatogafiti poto e faatupu ma faasalalau ai le masalosalo, ma saili ai e lepetia le faavae ua faavaeina ai lenei galuega. O le a i ai so latou aso puupuu e mitamita ai. O le a latou maua mo se vaitaimi puupuu ni viiga a ē masalosalo ma faitio ma faipona. Peitai o le a mou atu ma galo e pei o isi o o latou ituaiga ua mavae.

    “A o le taimi nei, ia tatou o atu pea i luma, tusa lava po o a a latou faitioga, ma lo tatou iloa ia ‘aua ne’i o tatou solomuli ai i a latou upu ma amioga” (i le Conference Report, Ape. 1994, 76; po o le Liahona, Iulai 1994, 73).

Manatu e Mafaufau Loloto i ai

  • Na folafola mai e le Faaola o le a Ia faapotopotoina Isaraelu e faataunuu ai le feagaiga na faia e le Tama Faalelagi ma o latou tama (tagai 3 Nifae 16:5, 11; 20:12–13). O lenei folafolaga i le lalolagi atoa faatasi ai ma faatatauga patino. O le a le mea ua e iloa e uiga i aafiaga a le muai tagata na liliu mai i le Au Paia o Aso e Gata Ai i lou aiga lautele? O a ni osigataulaga na latou faia ia latou faatasi ai ma le Au Paia?

  • O anafea na e lagona ai le aapa mai o le Tama Faalelagi ma pai mai i lou loto e faalatalata atu oe ia te Ia?

Galuega Fautuaina

  • Faia se fuafuaga i le ape faapefea ona atili ‘anoa le faamanatuga i lou olaga i aso taitasi. Faasoa atu lau fuafuaga i se tasi e mafai ona fesoasoani ia te oe ia ausia lau sini.

  • Fai se lisi ia le itiiti ifo ma le tolu ni gaoioiga e mafai ona e faia e fesoasoani ai i le faapotopotoina o Isaraelu i aso nei e gata ai.