2009
« A tatarahapa… ia faaora vau ia outou »
Novema 2009


« A tatarahapa… ia faaora vau ia outou »

Te aniraa ia tatarahapa e mea varavara ïa i te riro ei reo no te faautu‘araa, e aniraa râ no te ho‘i mai, e ia fariu faahou atu i te Atua ra.

Hōho’a
Elder Neil L. Andersen

E to‘u mau taea‘e e to‘u mau tuahine, e ono ava‘e i teie nei to‘u pii-raa-hia i roto i te Pŭpŭ no te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo. Te vai noa nei â te taviniraa i piha‘iho i te mau taea‘e o tei riro noa na ei mau hi‘oraa e ei mau orometua haapii no‘u ei hoê ohipa tei faatupu i te haehaa i roto ia‘u nei. Te mauruuru hohonu nei au no ta outou mau pure e no ta outou patururaa. No‘u nei, ua riro ïa te reira ei taime no te pure u‘ana, no te imi maiteraa i te fariiraa a te Fatu. Ua ite au i To’na ra here i roto i te mau rave‘a mo‘a o te ore roa e mo‘ehia. Te faaite papû atu nei au e te ora nei Oia e teie Ta’na ohipa mo‘a.

Ua here tatou i te peresideni Thomas S. Monson, te peropheta a te Fatu. E haamana‘o noa vau e amuri noa’tu i to’na maitai a tuu mai ai oia i teie nei piiraa i te ava‘e eperera ra. I te hopearaa no ta maua aparauraa, ua toro mai oia i to’na rima no te tauahi mai ia‘u. E taata roa te peresideni Monson. A haaati ai oia ia‘u i to’na na rima roroa, e a haafatata mai ai oia ia‘u, ua riro vau mai te hoê tamaiti apî tei haaatihia i na rima paruru o te hoê metua tane tei î i te here.

I te mau ava‘e i muri mai, ua haamana‘o vau i te aniraa a te Fatu ia haere atu Ia’na ra, e ia tauahi-varua-hia i roto i To’na ra rima. Ua parau Oia e, « Inaha, ua faatorohia’tu to‘u [mau] rima aroha ia outou; e o te haere mai nei, o ta‘u ïa e ite mai ; e maitai to te haere mai ia‘u ra ».1

Te parau nei te mau papa‘iraa mo‘a no To’na na rima tei vai matara noa,2 tei toro-noa,3 tei faatoro-noa-hia,4 e tei haaati noa.5 Ua parauhia e mau rima puai6 e te mo‘a,7 e mau rima o te aroha,8 e mau rima o te ora,9 e mau rima o te here,10 « tei faatorohia i te mahana atoa ».11

Ua ite tatou tata‘itahi i te tahi tuhaa no teie mau rima varua tei haaati ia tatou. Ua ite tatou i To’na faaoreraa i ta tatou mau hara, To’na aroha e Ta’na tamahanahanaraa. Ua parau te Fatu, « O vau, o vau nei â, [o] tei haamahanahana ia outou ».12

Te hinaaro o te Fatu ia haere atu tatou Ia’na ra e ia puohuhia i roto i To’na na rima o tei riro ei aniraa pinepine no te tatarahapa. « Inaha, te hapono maira oia i te parau i te mau taata atoa ; te faatorohia ra te rima o te aroha i te mau taata atoa ; e te na ô mai ra ho‘i oia e, a tatarahapa, e e farii au ia outou ».13

Ia hara ana‘e tatou, e fariu ê tatou i te Atua. Ia tatarahapa ana‘e tatou, e ho‘i mai tatou i te Atua.

Te aniraa ia tatarahapa e mea varavara ïa i te riro ei reo no te faautu‘araa, e aniraa râ no te ho‘i mai, e ia fariu faahou atu i te Atua ra.14 O te taparuraa ïa a te hoê Metua here e Ta’na Tamaiti Fanau Tahi ia maitai a‘e â tatou, ia noaa ia tatou te hoê huru oraraa teitei a‘e, ia taui, e ia ite tatou i te oaoa na roto i te haapa‘oraa i te mau faaueraa. Ei pĭpĭ na te Mesia, te oaoa nei tatou i te haamaitairaa no te tatarahaparaa e te oaoa no te faaore-raa-hia ta tatou mau hara. Ua riro te reira ei tuhaa na tatou, o te arata‘i i te huru no to tatou feruriraa e to tatou mana‘o.

I rotopu i te mau tauasini taata e faaroo nei i teie nei amuiraa, e rave rahi ïa mau faito no te ti‘amâ e te parau-ti‘a o te taata tata‘itahi. Ua riro râ te tatarahaparaa ei haamaitairaa no tatou paatoa. Te hinaaro nei tatou tata‘itahi ia ite i te rima aroha o te Faaora na roto i te faaore-raa-hia ta tatou mau hara.

E rave rahi mau matahiti i ma‘iri a‘e nei, ua anihia vau ia farerei atu i te hoê taata, tei ora na hou to maua farereiraa, i te hoê oraraa parau-ti‘a ore. Ei hopearaa no te mau ma‘itiraa hape ta’na i rave, ua ere ïa oia i to’na ti‘araa melo i roto i te Ekalesia. E mea maoro to’na ho‘iraa mai i roto i te Ekalesia e ua haapa‘o noa oia i te mau faaueraa, tera râ ua haape‘ape‘a noa â oia no te mau ohipa hape ta’na i rave. I to‘u farereiraa ia’na, ua ite au i to’na haamâ e to’na oto hohonu no to’na ofatiraa i ta’na mau fafauraa. I muri a‘e i ta maua uiuiraa, ua tuu vau i to‘u na rima i ni‘a iho i to’na upoo no te horo‘a’tu i te hoê haamaitairaa no te autahu‘araa. Hou vau a faahiti ai i te hoê parau, ua î roa to‘u aau i te iteraa puai no te here o te Faaora ia’na e to’na faaoreraa i ta’na mau hara. I muri mai te haamaitairaa, ua tauahi maua e ua ta‘i noa teie nei taata. Ua faahiahia vau i te rima haaati aroha e te here o te Faaora no te taata tatarahapa, noa’tu eaha te huru teimaha o te hara.

Ua maere au i te rima haati aroha o te Faaora e te here no te taata tatarahapa, noa’tu eaha te huru o te hara i tatarahapahia. Te faaite papû nei au e e nehenehe e e hinaaro rahi mau to te Faaora i te faaore i ta tatou mau hara. Maori râ o ratou o tei ma‘iti i te pohe i muri a‘e i to ratou iteraa i te îraa, aore roa e hara e ore e nehenehe i te faaorehia.15 E maitai taa ê faahiahia no tatou tata‘itahi ia faaru‘e atu i ta tatou mau hara e ia haere atu i te Fatu ra. Ua riro te faaoreraa hara hanahana ei hotu maitai roa no te evanelia, te tatararaa i te hapa e te mauiui mai roto atu i to tatou mau aau, e te monoraa’tu i te reira i te oaoa e te hau o te mana‘o. Ua parau o Iesu, « E ore anei outou e fariu mai ia‘u i teie nei, e tatarahapa ho‘i i ta outou mau hara, e e faaroo mai, ia faaorahia outou e au ra ? »16

Te hinaaro nei vetahi o te faaroo mai nei i teie mahana « i te hoê faahuru-ê-raa rahi o te aau »17 no te aro atu i te mau hara teimaha. E hinaarohia te tautururaa a te hoê taata faatere no te autahu‘araa. No te rahiraa, te tatarahaparaa e mea hau e e mea ite-ore-mau-hia ïa e te taata, a imi i te tauturu a te Fatu i te mau mahana atoa no te faatupu i te mau tauiraa e titauhia.

No te rahiraa o te taata, te tatarahaparaa, o te hoê ïa tere hau atu i te hoê faanahoraa no te hoê mahana. E ere i te mea ohie. E mea fifi ia taui. E titauhia ia faaruru atu i te mata‘i, ia ‘au atu no te faaruru i te opape. Ua parau o Iesu : « O te taata i hinaaro i te pee mai ia‘u, e faarue oia ia’na iho, a rave ai i ta’na satauro, e pee mai ai ia‘u ».18 Te tatarahaparaa, o te fariu-ê-raa’tu ïa i te tahi mau mea mai te parau-ti‘a ore, te te‘ote‘o, te riri, e te mana‘o ino ; e te fariuraa’tu ïa i te tahi atu mau mea mai te maitai, te haapa‘o-ore-noa-raa ia’na iho, te faaoroma‘i, e te oraraa varua. O te fariu-faahou-raa’tu ïa i te Atua.

Nahea tatou e faaoti ai i hea to tatou tatarahaparaa e faatumuhia’i ? Ia parau ana‘e mai te hoê melo no te utuafare aore râ te hoê hoa i te mau mea e ti‘a ia tatou ia taui, i te tahi taime, e faura mai te taata natura i roto ia tatou i to’na upoo ma te pahono mai, « E, te mana‘o nei oe e ti‘a ia‘u ia taui ? E, a faaroo mai na i te tahi o to oe mau fifi ». Te rave‘a maitai roa‘e o te aniraa ïa i te Fatu ma te haehaa : « E te Metua, eaha ïa ta Oe e hinaaro ia‘u ia rave ? » e tae mai ïa te mau pahonoraa. E ite tatou i te mau tauiraa e ti‘a ia tatou ia rave. E faaite mai te Fatu i roto i to tatou feruriraa e i to tatou aau.19

I reira ïa tatou e faati‘ahia’i ia ma‘iti, e tatarahapa anei tatou aore râ e tapiri anei tatou i te paruru o to tatou haamaramarama ia ore tatou e farii i te mau haamaitairaa no te ra‘i mai ?

Ua faaara o Alama « eiaha roa ho‘i oe e faati‘a ia oe iho i ta oe ra mau hara e ia hoê iti a‘e ».20 Ia « tapiri ana‘e tatou i te paruru haamaramarama » te faaea ra ïa tatou i te ti‘aturi i te reo varua e ani nei ia tatou ia taui. E pure tatou tera râ e iti mai to tatou faarooraa. Aita taua faaroo ra i roto i ta tatou mau pure no te faatupu i te tatarahapa.21

I teie ihoa taime te parau ra te hoê taata, « e te taea‘e Andersen, aita oe i maramarama. Eita e nehenehe ta oe e ite i te mea ta‘u i ite. E mea fifi roa ia taui ».

Ua tano oe, aita vau i taa maitai. Te vai nei râ te Hoê o te taa maitai. Ua ite Oia. Ua ite Oia i to oe mauiui. Ua parau Oia e : « Ua papa‘i haamau vau ia oe i ni‘a i tau apu rima ».22 Tei ônei te Faaora e te titau manihini nei ia tatou tata‘itahi : « Haere mai Ia‘u nei ».23 E nehenehe tatou e tatarahapa. Oia mau !

Ia ite ana‘e tatou i te vahi e ti‘a ia tatou ia taui, e mauiui ïa tatou no te oto ta tatou i faatupu. Na te reira e faahaere mai i te hoê tatarahaparaa haehaa e te hinaaro-rahi-hia i te Fatu, e mai te mea ua titauhia, ia vetahi ê.24 Mai te mea e nehenehe, e tamata tatou i te faaho‘i e aore râ, i te tata‘i te mea tei rave-ino-hia e tatou.

E riro mai te tatarahaparaa ei tuhaa no to tatou oraraa i te mau mahana atoa. E mea faufaa rahi mau to tatou amuraa i te oro‘a i te mau hebedoma atoa – ia haere ma te mărû e te haehaa i mua i te Fatu, ma te faaite i to tatou ti‘aturiraa i ni‘a iho Ia’na, ma te ani Ia’na ia faaore mai te hara e ia faaapî ia tatou, e ma te fafau e ia haamana‘o noa Ia’na.

I te tahi mau taime i roto i ta tatou tatarahaparaa, i roto i ta tatou tutavaraa i te mau mahana atoa ia riro mai te Mesia te huru, te ite nei tatou ia tatou iho i te aro-tamau-noa-raa i taua â mau fifi ra. Mai te ta‘umaraa i te hoê mou‘a tei î i te mau tumu raau, i te tahi mau taime eita tatou e ite i to tatou haereraa i mua e tae noa’tu ua piri atu tatou i te tupuai mou‘a e ia hi‘o mai tatou na ni‘a mai i te mau tupuai teitei. Eiaha e haaparuparu te mana‘o. Mai te mea te tutava ra e te haa ra outou no te tatarahapa, tei ni‘a ïa outou i te e‘a no te tatarahaparaa.

A haere ai tatou i mua, e ite maramarama atu tatou i te oraraa, e e farii tatou i te Varua Maitai i te ohipa-puai-raa i roto ia tatou.

I te tahi mau taime te uiui nei tatou e no teaha râ tatou e haamana‘o noa ai i ta tatou mau hara i muri a‘e i to tatou faarueraa i te reira. No teaha ho‘i e vai noa mai â te oto no ta tatou mau hape i muri a‘e i to tatou tatarahaparaa ?

Te haamana‘o nei outou i te hoê aamu oto tei faati‘ahia e te peresideni James E. Faust. E faahiti atu vau : « Ei tamaiti apî i te vahi faapuraa… te haamana‘o nei au i to‘u nei mama ruau… o te tunu nei i ta matou mau maa au maitai i ni‘a i te hoê umu tahu vahie. Ia pau ana‘e te vahie i piha‘iho i te umu, e rave mama ruau i te afata ma te maniania ore, e e haere atu oia i rapae no te faaî i te vahie i roto, e e amo mai oia i te afata teiaha i roto i te fare »

I reira ua î te reo o te peresideni Faust i te oto a parau ai oia e : « No to‘u tau‘a-ore-raa, ua parahi noa vau i reira e ua vaiiho noa i to‘u mama ruau here ia faaî i te afata vahie o te fare tunuraa maa. Te haamâ nei au ia‘u iho e ua tatarahapa vau i ta‘u [hara] no te oreraa i rave, i te roaraa o to‘u oraraa. Te ti‘aturi nei au i te hoê mahana no te ani ia’na ia faaore mai oia i ta‘u hapa ».25

Hau atu i te 65 matahiti tei ma‘iri. Mai te mea ua haamana‘o noa te peresideni Faust e ua tatarahapa oia no te tauturu-ore-raa i to’na mama ruau i muri a‘e i taua mau matahiti ra, e maere anei tatou no te tahi mau mea ta tatou i tatarahapa e te haamana‘o noa nei â ?

Aita te mau papa‘iraa mo‘a e parau nei e e mo‘e roa ia tatou ta tatou mau hara i te tahuti nei. Te parau mai nei râ ratou e eita te Fatu e haamana‘o faahou i te reira.26

Te faaru‘eraa i te mau hara o te oreraa ïa e ho‘i faahou e rave i te reira. E titauhia te taime no te faaru‘eraa. No te tauturu ia tatou, te faati‘a nei te Fatu, i te tahi mau taime, ia vai mai â te tahi tuhaa iti o ta tatou mau hape i roto i to tatou nei feruriraa.27 O te hoê tuhaa faufaa o ta tatou haapiiraa i te tahuti nei.

Ia fa‘i hua ana‘e tatou i ta tatou mau hara, ia faaho‘i ana‘e tatou i te mea ta tatou e nehenehe e faaho‘i i te taata ta tatou i faainoino, e ia faarue ana‘e tatou i ta tatou mau hara na roto i te haapa‘oraa i te mau faaueraa, tei roto ïa tatou i te rave‘a no te fariiraa i te faaoreraa hara. I roto i te maororaa o te tau, e ite ïa tatou i te hepohepo o to tatou oto i te itiraa’tu, ma te « iriti ê atu i te hara i to tatou aau »28 e te afa‘iraa mai i « te hau o te aau ».29

O outou o tei tatarahapa mau e o tei ore râ e ite nei i te hau, a tamau noa i te haapa‘o i te mau faaueraa. Te fafau atu nei au ia outou e, e tae mai te hau ia au i te tarena mahana a te Fatu. E titau te faaoraraa i te taime.

Mai te mea te pe‘ape‘a ra outou, a aparau atu i to outou episekopo. E mana to te hoê episekopo no te ite.30 E tauturu oia ia outou.

Te faaara mai nei te mau papa‘iraa mo‘a ia tatou : « Eiaha outou e faaroa roa i te mahana o ta outou tatarahapa e tae roa i te hopea ! » 31 I roto râ i teie oraraa, eiaha roa e haamaoro no te tatarahapa.

I te hoê taime, ua anihia ia‘u ia farerei i te hoê na taata faaipoipo paari o tei ho‘i mai i roto i te Ekalesia. Ua haapiihia raua i te evanelia e to raua na metua. I muri a‘e i to raua faaipoiporaa ua faaru‘e raua i te Ekalesia. I teie nei, e 50 matahiti i muri iho, te ho‘i nei raua. Te haamana‘o nei au i to te tane faaipoipo tomoraa i roto i i te piha toro‘a ma te huti i te hoê aho mata‘i. Ua faaite mai raua i te oto no to raua haapa‘o-ore-raa. Ua parau atu vau ia raua i to matou oaoa no to raua ho‘iraa mai, ma te haapapû atu ia raua i te rima farii o te Fatu i te taata o tei tatarahapa. Ua pahono mai teie taata paari, « ua ite maua i te reira e te taea‘e Andersen. To maua râ oto oia ïa aita ta maua mau tamarii e mau mootua e farii nei i te mau haamaitairaa no te evanelia. Ua ho‘i mai maua, tera râ o maua ana‘e ».

Aita raua i ho‘i mai raua ana‘e. Eita te tatarahaparaa e taui ia tatou ana‘e, e haamaitai atoa râ te reira i to tatou mau utuafare e te mau taata ta tatou e here nei. Na roto i to tatou tatarahapa-ti‘a-raa, ia au i te tarena mahana a te Fatu, eita te mau rima faatorohia a te Faaora e haaati noa ia tatou ana‘e, e toro atoa’tu râ te reira e tae noa’tu i roto i te oraraa o ta tatou mau tamarii e huaai. Te auraa o te tatarahaparaa o te vai-noa-raa mai ïa te oaoa rahi a‘e i mua ia tatou.

Te faaite papû nei au e nehenehe ta to tatou Faaora e faaora ia tatou i ta tatou mau hara. Ua ite iho vau i To’na ra mana faaora. Ua ite mau vau i To’na rima faaora i ni‘a i te mau tauasini taata i roto i te mau nunaa na te ao nei. Te faaite papû nei au e faatea ê Ta’na horo‘araa hanahana i te hara mai roto atu i to tatou aau e e hopoi mai i te hau i roto i to tatou feruriraa.

Te here nei Oia ia tatou. E melo tatou no Ta’na Ekalesia. Te titau manihini nei Oia ia tatou ia tatarahapa, ia faatea-ê atu i ta tatou mau hara, e ia haere atu Ia’na ra. Te faaite papû nei au e tei reira Oia na roto i te i‘oa o Iesu Mesia ra, amene.

TE MAU NOTA

  1. 3 Nephi 9:14.

  2. A hi‘o Moromona 6:17.

  3. A hi‘o Alama 19:36.

  4. A hi‘o 2 Te Mau Arii 17:36 ; Salamo 136:12.

  5. A hi‘o 2 Nephi 1:15.

  6. A hi‘o PH&PF 123:6.

  7. A hi‘o 3 Nephi 20:35.

  8. A hi‘o Alama 5:33.

  9. A hi‘o Alama 34:16.

  10. A hi‘o PH&PF 6:20.

  11. 2 Nephi 28:32.

  12. 2 Nephi 8:12.

  13. Alama 5:33.

  14. A hi‘o Helamana 7:17.

  15. A hi‘o Boyd K. Packer, « The Brilliant Morning of Forgiveness », Ensign, Novema 1995, 19.

  16. 3 Nephi 9:13.

  17. Alama 5:12.

  18. Mataio 16:24.

  19. A hi‘o PH&PF 8:2.

  20. Alama 42:30.

  21. A hi‘o Alama 34:17-18.

  22. Isaia 49:16.

  23. 3 Nephi 9:14.

  24. A hi‘o PH&PF 58:43.

  25. James E. Faust, « The Weightier Matters of the Law: Judgment, Mercy, and Faith », Ensign, Novema 1997, 59.

  26. A hi‘o PH&PF 58:42-43; A hi‘o atoa Alama 36:17-19.

  27. A hi‘o Dieter F. Uchtdorf, « Te reni no te ho‘iraa ati ore », Liahona, Me 2007, 101.

  28. Alama 24:10.

  29. Mosia 4:3. E tuati te mau papa‘iraa mo‘a i to tatou oaoa i roto i teie oraraa e i tera’tu pae te hau o te feruriraa. A tapa‘o i te haapiiraa a Alama e te mea e faahapa i te oaoa o te oto ia o te feruriraa (a hi‘o Alama 29:5). Ua tuati te tahi mau peropheta i te mauiui o te ino o teie oraraa i te hara o ta ratou i farii (A hi‘o 2 Nephi 9:14, 49 ; Mosia 2:38 ; 3 24-25 ; Moromona 9:5). Ua parau Iosepha Semita e : « O te taata iho to’na taata haamauiui e to’na iho taata faautu‘a. Mai tei parauhia, e tomo ratou i roto i te hoê roto auahi e te gopheri. Te mau mauiui o te faahemaraa i roto i te varua o te taata e auhia mai te ahu o te hoê roto auahi e te gopheri » (History of the Church, 6:314).

  30. A hi‘o PH&PF 46:27.

  31. Alama 34:33.