2009
Te mau metua tane e te mau tamaiti : Hoê autaatiraa faahiahia
Novema 2009


Te mau metua tane e te mau tamaiti : Hoê autaatiraa faahiahia

E nehenehe te metua tane e te mau tamaiti e tauturu i te tahi atu taata ia riro ratou ei taata hau atu i te maitai.

Hōho’a
Elder M. Russell Ballard

E mea nehenehe mau ia hi‘o atu ia outou paatoa e te mau metua tane te parahi nei tapono e te tapono i piha‘iho i ta outou mau tamaiti no te faaroo i te mau haapiiraa a te Fatu e no te farii i te a‘o no roto mai i te mau Hui Mana Faatere Rahi o te Ekalesia. E oaoaraa tamau ia tahoêhia te mau tane e te mau tamaroa o te autahu‘araa, tera râ, te vai ra te hoê mea taa ê roa ia hi‘o i te mau metua tane e te mau tamaiti i amuihia i ônei. Ua riro te reira ei faahaamana‘oraa e piti na mea no ta tatou haapiiraa evanelia : te autahu‘araa e te utuafare. Te autahu‘araa o te mana hanahana ïa na roto i te reira e taatihia ai te mau utuafare e amuri noa’tu. Te mau mea atoa i roto i te evanelia a Iesu Mesia i faaho‘ihia mai, tae noa’tu i te mau oro‘a o te hiero mo‘a, ua faatumuhia ïa i ni‘a i te ti‘araa i te mau utuafare tata‘itahi ia riro ei tuhaa no te utuafare mure ore o te Atua.

I teie pô te hinaaro nei au e paraparau ia outou e te mau metua tane e te mau tamaiti no ni‘a i te huru ta outou aparauraa te tahi e te tahi. Aita e vai ra te tahi atu autaatiraa mai te taatiraa e ti‘a ia vai i rotopu i te hoê tamaroa e to’na papa. E nehenehe te reira e riro ei autaatiraa ora e te oaoa i roto i te oraraa, o te vaiiho i te hoê tapa‘o hohonu i roto i te huru o te mau tamaroa e te huru o te mau metua tane. I teie nei, ua faaroo vau e, te tahi pae o outou e te feia apî tamaroa, aita to outou e metua tane no te tau‘a parau mai teie te huru. E te tahi pae o outou e te mau tane aita ta outou e tamaiti e aore râ, ua mo‘e paha ta outou tamaiti i roto i te ati e aore râ, te ma‘i. Tera râ, te rahiraa o te mau mea ta‘u e paraparau i teie pô e au atoa ïa no te mau tonton e no te mau papa ruau e no te feia faatere o te autahu‘araa e no te tahi atu mau taata tiaau o te mono nei i te tahi taime no teie mau autaatiraa metua tane e te tamaiti faufaa roa.

Ia ite mai outou e, tei roto tatou paatoa i te hoê tere. Tei mua rii atu te mau papa tera râ, aore â hoê o tatou i tapae atu ra i to tatou tipaeraa hopea. Tei roto tatou paatoa i te imiraa i te huru o ta tatou e riro mai i te hoê mahana. E nehenehe te metua tane e te mau tamaiti e tauturu i te tahi atu taata ia riro ratou ei taata hau atu i te maitai

Ua ite au e, e ere te autaatiraa i rotopu i te metua tane e te tamaiti i te mea maitai i te mau taime atoa, tera râ, te mau mea atoa ta‘u e horo‘a’tu nei ia outou i teie pô, e nehenehe e tupu mai te mea e, e horo‘a outou i to outou puai no te faatupuraa i te reira.

E te mau tamaroa, outou te te‘ote‘oraa e te oaoa o to outou mau metua tane. Te hi‘o nei ratou i roto ia outou i te hoê ananahi maitai, e i to ratou ti‘aturiraa no te hoê hoho‘a maitai a‘e no ratou. Te ohipa ta outou e rave e oaoaraa ïa na ratou. To outou mau pe‘ape‘a e te mau fifi, to ratou atoa ïa pe‘ape‘a e te fifi.

E te mau metua tane, outou te hoho‘a matamua o te huru tane no ta outou mau tamaiti. Outou to ratou arata‘i faufaa rahi, e o outou to ratou aito e i roto i te mau mea e rave rahi. E faaururaa rahi ta outou mau parau, e to outou hi‘oraa no ratou.

Te hinaaro nei au i teie pô e horo‘a’tu ia outou e te mau tamaroa e toru mana‘o tauturu ohie roa no ni‘a i te huru no te fana‘o-hope-raa outou i te mau maitai o to outou autaatiraa e to outou papa. E i muri iho, e horo‘a’tu vau ia outou e te mau metua tane e toru mana‘o tauturu no ni‘a i te faatuatiraa e te aparauraa i ta outou mau tamaiti.

Ei ia outou na o tei mau i te Autahu‘araa a Aarona, te ti‘aturi nei au e, na roto i te raveraa outou i teie na mea e toru, e nehenehe outou e faatupu i te autaatiraa e to outou metua tane hau atu i te maitai i to teie nei.

A tahi, a ti‘aturi i to outou metua tane. E ere oia i te taata hapa ore, ua here râ oia ia outou e eita roa’tu oia e rave i te hoê mea ta’na i ite e, e ere i te mea maitai no outou. No reira, a paraparau ia’na. A faaite i to outou mau mana‘o e to outou mau feruriraa, ta outou mau moemoea e to outou mau mata‘u. Rahi noa’tu to’na iteraa i to outou oraraa, maitai atoa’tu to’na iteraa i to outou mau mana‘ona‘oraa e ta’na horo‘araa i te a‘oraa maitai ia outou. Mai te mea e, e tuu outou i to outou ti‘aturiraa i roto i to outou papa, e faariro oia i te reira ei hopoi‘a na’na, e e faaitoito oia ia ite e ia tauturu. No te mea e metua oia no outou, e mana ïa to’na no te farii i te faaururaa no outou. Te haapiiraa ta’na e horo‘a mai ia outou no roto roa mai ïa i te aau o te hoê taata tei ite e tei here ia outou. Te hinaaro nei to outou papa i te mau mea atoa e oaoa ai e e manuïa ai outou, no reira, eaha ïa te mea e ore ai outou e hinaaro e ti‘aturi i te hoê taata mai ia’na te huru ? Aiû mâ, a ti‘aturi i to outou papa.

A piti, a hi‘o maite i te oraraa o to outou metua tane. A ui ia’na no ni‘a i ta’na ohipa, to’na mau hinaaro, ta’na mau opuaraa. E mea nahea to’na faaotiraa e rave i te ohipa ta’na e rave nei ? Eaha to’na huru i te tau mai ia outou to’na paari ? E mea nahea to’na farereiraa i to outou metua vahine ? E ia rahi ana‘e to outou ite no ni‘a ia’na, e ite outou e, te mau mea ta’na i ora mai, na te reira e tauturu ia outou ia maramarama maitai i te tumu mai tera ai oia i ni‘a ia outou. A hi‘o i to outou papa. A hi‘o eaha to’na huru i ni‘a i to outou metua vahine. A hi‘o e mea nahea oia ia rave i to’na mau piiraa i roto i te Ekalesia. A hi‘o eaha to’na huru i mua i te tahi atu mau taata. E maere outou i te mea ta outou e apo mai no ni‘a ia’na na roto noa i te hi‘oraa ia’na e te faarooraa ia’na. A feruri i te mau mea aita outou i ite no ni‘a ia’na e a imi. E tupu i te rahi to outou here, to outou faahiahia e te haro‘aro‘a na roto i te mau mea ta outou e apo mai. E taure‘are‘a mâ, a hi‘o maite i te oraraa o papa.

A toru, a ani i te arata‘iraa i to outou metua tane. Ei aau parau ti‘a to tatou : e mea papû e, e horo‘a mai oia i ta’na arata‘iraa noa’tu e, e ani outou e aore râ, aita, tera râ, e mea maitai roa’tu mai te mea e, e ani outou ! A ani i ta’na arata‘iraa no ni‘a i te ohipa a te Ekalesia, no ni‘a i te mau piha haapiiraa, te mau hoa, te haapiiraa, te arapaeraa, no ni‘a i te tuaro e aore râ, no ni‘a i te tahi atu mau mea. A ani i ta’na a‘o no ni‘a i ta outou mau ohipa i roto i te Ekalesia, no ni‘a i te faaineineraa no ta outou misioni, no ni‘a i te mau faaotiraa e aore râ, te mau ma‘itiraa te titauhia ia outou ia rave. Aita e faaiteraa rahi atu no te faatura maori râ te aniraa i te a‘o, no te mea, ia ani ana‘e outou i te arata‘iraa, te parau ra ïa outou e : « Te mauruuru nei au no te mea ta oe i ite, e te mau mea tei orahia e oe, e te haafaufaa nei au i to oe mau mana‘o e te mau mana‘o tauturu ». Tera te mau mea maitai roa na te hoê metua tane ia faaroo no roto mai i ta’na tamaiti.

To‘u iteraa, te mau metua tei anihia’tu te arata‘iraa ia ratou, e faaitoito ratou i te horo‘a i te a‘o maitai, te ti‘a, te faufaa. Ia ani outou i te arata‘iraa i to outou metua tane, aita outou e farii noa i te maitai o ta’na parau, te horo‘a atoa ra râ outou ia’na i te hoê faaitoito ia rohi ia riro oia ei metua tane maitai a‘e, e ei tane maitai a‘e. E rahi atu to’na haapa‘o maitai i te feruri i te mea ta’na e a‘o mai, e rave puai atu ta’na tautooraa no te rave i te mea ta’na i parau ra ». E te feia apî, a ani te arata‘iraa ia papa !

OK papa mâ, na outou i teie nei. E paraparau ana‘e tatou i te tahi mau mea e nehenehe ta outou e rave no te haamaitai i to outou autaatiraa e ta outou mau tamaiti. E ite outou e, te vai ra te tahi tuatiraa i rotopu i na mana‘o tauturu e toru ta‘u e horo’tu ia outou, e na mana‘o tauturu e toru ta‘u i horo‘a a‘e nei i ta outou mau tamaiti ra. E ere ïa i te mea hape noa’tu.

A tahi, e papa mâ, a faaroo i ta outou mau tamaiti – a faaroo mau ia ratou. A ui i te uiraa tano, e a faaroo eaha ta ta outou mau tamaroa e parau mai i te mau taime atoa, e minuti rii to outou i piha‘iho ia ratou. E mea ti‘a ia outou ia ite – eiaha te tutohu mana‘o noa, te ite mau râ – eaha te ohipa e tupu ra i roto i te oraraa o ta outou tamaiti. Eiaha e mana‘o noa e, ua ite outou i to’na mau mana‘o i te mea e, mea na reira atoa mai outou. Te ora nei ta outou mau tamaiti i roto i te hoê ao taa ê roa i te ao i orahia mai na e outou. Mai te mea e, e faaite mai ratou i te mau mea e tupu ra, e mea ti‘a ia outou ia faaroo maitai, eiaha e haava, ia ti‘a ho‘i ia outou ia taa maitai eaha ta ratou e feruri ra e ta ratou e ora ra.

A imi i ta outou iho rave‘a maitai a‘e no te faatuati. Te tahi mau metua tane e mea au na ratou e haere e tai‘a e ta ratou mau tamaiti e aore râ, e haere i te tahi ohipa tuaro. Te tahi pae e mea au na ratou e haere e orihaere na ni‘a i te pereoo, e aore râ, e rave i te ohipa i roto i te aua. Te tahi pae e tau‘a parau ratou e te tamaiti i te pô hou a haere ai e taoto. A rave i te mea au a‘e ia outou. Ia riro te autaatiraa te tahi e te tahi ei tuhaa ohipa tamau na outou i roto i ta outou tiaauraa i ta outou mau tamaiti. E mea ti‘a i te mau metua tane ia faatupu i te hoê aparauraa papû e te maitai e ta ratou mau tamaiti hoê a‘e taime i roto i te ava‘e, i reira ho‘i ratou e paraparau ai i te tahi mau mea papû maitai, mai te haapiiraa, te mau hoa, te mau hauti video, te mau poro‘i na roto i te niuniu, te ti‘amâraa, te faaroo, e te iteraa papû. Te vahi e te taime e tupu ai te reira, e ere ïa i te mea faufaa roa. Te mea faufaa maori râ ia tupu mau hoa te reira.

Aue te faufaa ia faaroo te mau metua tane. Haamana‘o e, te hoê aparauraa e 90 i ni‘a i te hanere na outou noa e paraparau, e ere ïa i te aparauraa. A faaohipa pinepine i te ta‘o ra, « mana‘o » i roto i ta outou aparauraa e ta outou mau tamaiti. A ui e, « eaha to oe mana‘o no ni‘a i te mea ta oe e haapii nei i roto i tera piha haapiiraa ? » « Eaha to oe mana‘o no ni‘a i te parau a to oe hoa ? » « Eaha to oe mana‘o no ni‘a i to oe autahu‘araa e te Ekalesia ? »

Eiaha e feruri e, ua titauhia ia outou ia faaafaro i te mau mea atoa e aore râ, ia faatiti‘aifaro i te mau mea atoa i roto i teie farereiraa. Te rahiraa o te taime, te ohipa maitai a‘e te ti‘a ia outou ia rave, maori râ e faaroo. Te metua e hau a‘e to’na faaroo i te paraparau, e ite oia e, e rahi a‘e ta’na tamaiti i te faaite i te mau mea e tupu ra i roto i to ratou oraraa. E papa mâ a faaroo i ta outou mau tamaiti.

A piti, a pure i piha‘iho i ta outou mau tamaiti, e a pure no ratou. A horo‘a i te mau haamaitairaa autahu‘araa no ratou. Hoê tamaiti e haape‘ape‘a ra no te hoê hi‘opo‘araa rahi e aore râ, no te hoê ohipa taa ê, e mea papû e, e haamaitaihia oia na roto i te hoê haamaitairaa autahu‘araa. Ia riro te mau taime mai te haamataraa te hoê matahiti apî o te haapiiraa, hoê oro‘a fanauraa, e aore râ, ia haamata oia i te arapae, ei mau taime maitai no te ti‘aoro i te Fatu ia haamaitai mai i ta outou tamaiti. E nehenehe te pure-amui-raa te tahi e te tahi e te faaiteraa i te iteraa papû, e haafatata ia outou te tahi e te tahi e ia haafatata atoa i te Fatu ra.

Ua ite au e, e rave rahi outou e te mau metua tane te oto nei te aau no te mau tamaiti tei hahi ê te haere‘a, e ua riro i te ao, mai ia Alama e o Mosia i oto ra no ta raua mau tamaiti. A tamau â i te rave i te mau mea atoa e ti‘a ia outou ia rave no te tape‘a paari i te autaatiraa utuafare. Eiaha e faaru‘e, noa’tu e, te pure u‘ana ana‘e te mea e ti‘a ia outou ia rave no ratou. Teie mau tamaiti tao‘a rahi ta outou, e mau tamaiti ïa na outou e amuri noa’tu ! E te mau metua tane, a pure e ta outou mau tamaiti e a haamaitai ia ratou.

A toru, eiaha e mata‘u ia paraparau papû i ta outou mau tamaiti. Te taa ra ia outou te mea ta‘u e parau nei : a parau ia ratou no ni‘a i te raau taero e te ava, no ni‘a i te mau fifi o te haaparareraa parau i teie tau – te itenati, te mau rave‘a aravihi o te roro uira o teie tau, e te peu faufau – e no ni‘a atoa i te ti‘amâraa i roto i te autahu‘araa, te faatura i te tamahine, e te viivii-ore i te pae morare. E ere teie ana‘e te mau tumu parau ta outou e paraparau i ta outou mau tamaiti, tera râ eiaha e haapae i te reira. E hinaaro ta outou mau tamaroa i ta outou a‘o, ta outou arata‘iraa, e ta outou parau i ni‘a i teie mau tumu parau. Mai te mea e, e paraparau outou i teie mau mea faufaa roa, e ite outou e, e uaa te ti‘aturiraa i rotopu ia outou.

Te feruri papû nei au e, e mea ti‘a ia tatou ia aparau papû e ma te maramarama i ta tatou mau tamaiti no ni‘a i te mau mea o te apeniraa. Te tupu nei ta outou mau tamaiti i roto i te hoê ao tei faati‘a ia faaite i te mau peu apeniraa ma te hunahuna ore e te faatura ore, i mua i te feia apî. Eita e roaa i ta outou mau tamaiti ia pato‘i i te mau hoho‘a maramarama o te apeniraa, te mau parau poro‘i e te mau tura‘iraa e haati nei ia ratou. E mea ti‘a i te mau metua tane e te feia faatere o te Ekalesia ia faatupu i te aparauraa pinepine e te hunahuna ore no te haapii e no te haapapû e nahea te feia apî tamaroa o te autahu‘araa ia arai i teie tumu parau. A faaite i te maere e te nehenehe o te peu apeniraa mai te mea e ravehia te reira i roto i te mau oti‘a ta te Fatu i faataa, ma te tai‘o atoa i te mau fafauraa o te hiero e te mau titauraa o te faaipoiporaa mure ore. Ua faaite mai te mau tuatapaparaa e, te rave‘a puai a‘e no te pato‘i i te ohipa apeniraa faatura ore o te peu viivii-ore ïa o te faatuati i te mau autaatiraa i ni‘a i te titauraa papû e te here papû. E te mau metua tane, mai te peu e, aita outou i faatupu i teie huru aparauraa papû e ta outou mau tamaiti, a faatupu, e a faatupu oioi.

I teie nei, no te opaniraa, te hinaaro nei au e paraparau ia outou paatoa e te mau misionare tahito. Te mau mea atoa ta‘u ia paraparau atu i teie pô, e au atoa ïa no outou. A ti‘aturi i to outou metua tane. E nehenehe outou e haafatata roa’tu ia’na i teie nei hau atu i mua a‘e nei, noa’tu te huru o to outou autaatiraa hou ta outou misioni. I roto i te mau matahiti rii i muri nei, e rave outou i te mau faaotiraa hau roa i te faufaa no to outou oraraa. Ma te apitihia e te pure i to outou Metua i te Ao ra, e nehenehe te arata‘iraa no roto mai i to outou metua i te fenua nei, e tauturu ia outou ia rave i te reira mau faaotiraa no ni‘a i ta outou haapiiraa, te ma‘itiraa i te toro‘a, e te faaipoiporaa. Te faaotiraa faufaa roa a‘e ta outou e rave i roto i teie oraraa o te faaotiraa ïa ia faaipoipo i te tamahine ti‘a i roto i te hiero ! Eiaha roa e rû noa i teie faaotiraa faufaa roa, e mea ti‘a i te mau misionare tahito taatoa ia feruri i te reira tumu parau. A ti‘a i te vahi e ti‘a ai ia outou ia farerei i te huru hoa maitai. E a haere a haamatau. « Te amuimuiraa i te mau hoa » e ere ïa te reira to’na raveraa e aita atoa e nava‘i ». E au e, te ohipa haamatauraa, ua mo‘e te reira – a imi faahou i te reira. E manuïa outou ! A ui i to outou metua tane – ua ite ratou ! Eiaha e rave ia au i ta to te ao. A tape‘a maite râ i te tura e te varua ta outou i farii i roto i te misioni. E hinaaro te Ekalesia ia outou ei mau faatere no ananahi.

E te mau metua tane, te mau mana‘o tauturu e toru ta‘u i vavau atu ia outou aita i maoro a‘e nei, e au atoa te reira no to outou autaatiraa e ta outou tamaiti misionare tahito. A faaroo ia ratou e a ti‘a amui noa i piha‘iho ia ratou i roto i te mau aparauraa tamau, e te papû. A paraparau ma te hohonu no ni‘a i to ratou mau mana‘o e mau hinaaro. A pure e o ratou e a horo‘a ia ratou i te mau haamaitairaa ia rave ana‘e ratou i te mau faaotiraa faufaa roa no to ratou ananahi.

Te mauruuru nei au no ta‘u mau tamaroa e ta‘u mau hunoa tane, tei haapii rahi mai ia‘u e te pure nei au i teie nei ia haamaitai mai te Metua i te Ao ra ia outou paatoa te mau metua tane e te mau tamaroa ia faatura tatou i to tatou autahu‘araa e ia here tatou te tahi e te tahi na roto i te faariroraa i te autaatiraa te tahi e te tahi ei hoê o ta tatou mau ohipa matameha‘i mure ore o to tatou oraraa, ta‘u ïa pure na roto i te i‘oa o Iesu Mesia ra, amene.