2009
Te aroha e te ture
Novema 2009


Te aroha e te ture

Aita te mau taata e ti‘a nei i teie ti‘araa e taa nei i te natura o te aroha o te Atua aore râ te fâ no Ta’na mau ture e mau faaueraa. Eita te aroha o te Atua e faaore aore râ e faaiti i te fâ e te hotu no To’na ra aroha.

Hōho’a
Elder Dallin H. Oaks

Ua faaurûhia vau i te paraparau no ni‘a i te aroha o te Atua e te mau faaueraa a te Atua. Ta‘u parau poro‘i o to te Atua ïa here maitai roa i te taatoaraa e ua faaitehia te reira i roto i te taatoaraa o te mau haamaitairaa no Ta’na opuaraa, e tae noa’tu i te parau e ua faahereherehia Ta’na mau haamaitairaa faufaa rahi roa‘e no ratou o tei haapa‘o i Ta’na mau ture.1 Teie te mau parau tumu mure ore e ti‘a ia arata‘i i te mau metua i roto i to ratou aroha e ta ratou haapiiraa i ta ratou mau tamarii.

I.

E haamata vau na roto e maha hi‘oraa matauhia, o te faahoho‘a mai i te tahi ano‘iraa o te mana‘o taata i rotopu i te aroha e te ture.

  • Te hoê feia api paari e faaea faaturi noa ra o te parau atu i te mau metua e oto ra, « mai te mea e ua here mau orua ia‘u, e farii ïa orua ia‘u e to‘u hoa mai ta orua e farii i ta orua mau tamarii faaipoipohia ».

  • Te hoê feia api o te pato‘i i te mau faaueraa a te mau metua aore râ a te mau hoa ma te parau e, « mai te mea ua here orua ia‘u, eita ïa orua e faahepo ia‘u ».

I roto i teie nei hi‘oraa, te haapapû ra ïa te hoê taata e ofati ra i te hoê faaueraa e e ti‘a i te aroha o te mau metua ia na ni‘a’tu i te mau faaueraa no te ture a te Atua e te mau haapiira a te mau metua.

E faaite mai teie na hi‘oraa e piti i muri nei i te ano‘iraa o te mana‘o taata no ni‘a i te huru o te aroha o te Atua.

  • Te pato‘i nei te hoê taata i te haapiiraa e e ti‘a i te tane e te vahine ia faaipoipohia no teie tau e amuri noa’tu no te oaoa i te mau auraa utuafare i roto i te oraraa amuri atu, ma te parauraa, « mai te mea ua here mau te Atua ia tatou, eita e nehenehe ia‘u ia ti‘aturi e e faataa ê Oia i te mau tane faaipoipo e te mau vahine faaipoipo mai teie te huru ».

  • Te parau nei te tahi atu taata e, ua haamouhia to’na faaroo na roto i te mauiui ta te Atua e faati‘a i te ta‘iri i ni‘a i te hoê taata aore râ opu taata, ma te parau, « mai te mea te vai nei te hoê Atua o tei aroha ia tatou, eita ïa Oia e vaiiho i teie mea ia tupu ».

Aita teie nei mau taata e ti‘aturi nei i te mau ture mure ore no te mea aita te reira i tuati i to ratou iteraa no ni‘a i te hotu no te aroha o te Atua. Aita te mau taata e ti‘a nei i teie ti‘araa e taa nei i te natura o te aroha o te Atua aore râ te fâ no Ta’na mau ture e mau faaueraa. Eita te aroha o te Atua e faaore aore râ e faaiti i te fâ e te hotu no To’na ra aroha. E parau mau atoa no te aroha e te mau ture a te mau metua.

II.

A tahi, a feruri na i te aroha o te Atua, tei faaitehia mai te auraa i teie po‘ipo‘i e te peresideni Dieter F. Uchtdorf. Ua ui te Aposetelo Paulo, « na te aha e faataa ê ia tatou i te aroha o te Mesia ra ? Na te ahoaho, e na te hamani ino, e na te ati, e na te ‘o‘e anei ? (a hi‘o Roma 8:35) Ua faahope oia, « ua ite mau ho‘i au e, e ore te pohe, e ore ho‘i te ora, e ore te mau melahi, e ore ho‘i te hui arii, e ore te mau mea mana, e ore te mau mea e vai nei, e ore ho‘i te mau mea e tupu amuri atu, e ore te teitei, e ore ho‘i te haehaa, e e ore atoa te mau mea atoa i hamanihia nei, e ti‘a ia faataa ê ia tatou i te aroha o te Atua » (te mau irava 38-39).

Aita’tu ïa e tapa‘o faaite papû hau rahi a‘e no te mana e te maitai mure ore o te aroha o te Atua i tei faaitehia e te Aposetolo Ioane : « I aroha mai te Atua i to te ao, e ua tae roa i te horo‘a mai i Ta’na Tamaiti fanau tahi » (Ioane 3:16). Ua papa‘i te tahi atu Aposetolo e aita te Atua « i ore i faaherehere i ta’na iho Tamaiti, o tei tuu noa mai râ ia’na no tatou atoa nei » (Roma 8:32). A feruri na i te huru o te oto o to tatou Metua i te Ao ra no te tonoraa mai i Ta’na Tamaiti no te faaruru i te mauiui taa-ore-hia no ta tatou mau hara. Tera ho‘i te tapa‘o rahi roa‘e no To’na aroha no tatou tata‘itahi !

Te aroha o te Atua no Ta’na mau tamarii e parau mau mure ore ïa, no te aha râ Oia i aroha rahi ai ia tatou, e no teaha ho‘i tatou e hinaaro ai i taua aroha ra ? E itehia te pahonoraa i roto i te auraa i rotopu i te aroha o te Atua e Ta’na mau ture.

E au ra e te haafaufaa nei te tahi i te aroha o te Atua no to ratou ti‘aturiraa e no te rahi o To’na aroha e aore ho‘i e titauraa, na te reira ïa aroha e faati‘a ia ratou ia ore e haapa‘o i Ta’na ra mau ture. I te tahi atu pae, ua ite ïa te feia o tei taa maitai i te opuaraa a te Atua no Ta’na mau tamarii e eita te mau ture a te Atua e taui noa, e ua riro teie parau mau te tahi ê atu tapa‘o rahi no To’na aroha i Ta’na mau tamarii. Aita te aroha e haru i ta te parau- ti‘a,2 e o ratou o te farii i te aroha, « o ratou i tape‘a i te parau fafau e e haapa‘o ho‘i i te faaueraa » (PH&PF 54:6).

Te tai‘o faahou nei tatou i roto i te Bibilia e i roto i te mau papa‘iraa mo‘a apî no ni‘a i te « riri » o te Atua i te feia ino3 e Ta’na ohipa i rave i roto i To’na ra « riri »4 i te feia tei ofati i Ta’na mau ture. Nahea te riri e te taahooraa i riro ai ei tapa‘o faaite no To’na aroha ? Ua haapii mai o Iosepha Semita e, ua « faanaho te Atua i te tahi mau ture (o te mau varua Ta’na e tono atu i roto i te ao nei), ia nehenehe ia ratou ia riro mai Ia’na te huru ».5 No te maitai roa o To’na aroha i titau ai te Atua ia tatou, na roto i te here, ia haapa‘o i Ta’na mau faaueraa no te mea ua ite Oia e, na roto ana‘e i te haapa‘oraa i Ta’na mau ture e nehenehe ta tatou e riro e maitai roa mai Ia’na ra te huru. No teie tumu, te riri o te Atua e To’na iria e ere ïa e pato‘iraa i To’na aroha e tapao faaite râ no To’na aroha. Ua ite te mau metua atoa e e nehenehe ta outou e here e hope roa i te hoê tamarii a riri e a oto mărû noa ai i te huru ino o taua tamarii ra.

No te rahi o te aroha o te Atua i te taata atoa i ninii mai ai Ta’na opuaraa maitai roa i ni‘a i te taatoaraa o Ta’na mau tamarii te mau horo‘araa e rave rahi e tae noa’tu i ni‘a ia ratou o te ofati nei i Ta’na mau ture. Te oraraa tahuti nei o te hoê ïa o taua horo‘a ra, tei horo‘ahia i ni‘a te taatoaraa tei upooti‘a i roto i te tama‘i i te ra‘i ra.6 Te tahi ê atu horo‘araa ma te titau-ore-raa o te ti‘a-faahou-raa o te taata atoa, « Mai te taata i hope i te pohe ia Adamu, e hope atoa i te faaorahia i te Mesia » (1 Korinetia 15:22). E rave rahi atu â mau horo‘araa tahuti nei tei ore i tuatihia i ni‘a iho i to tatou iho haapa‘oraa i te ture. Mai ta Iesu i haapii, « te faahiti nei ho‘i to tatou Metua i te Ao ra i to’na mahana i ni‘a i te ino e te maitai, e te haama‘iri mai nei oia i te ûa i ni‘a i te parau-ti‘a e te parau-ti‘a ore » (Mataio 5:45).

Ahani tatou e faaroo noa, e nehenehe ïa ta tatou ia ite i te aroha o te Atua e ia fafa i te reira, e tae noa’tu mai te mea e ere tatou i te mea haapa‘o. Teie ta te hoê vahine tei ho‘i iho nei i roto i te Ekalesia i parau i roto i te hoê pureraa oro‘a : « I vai noa na oia i reira no‘u nei, noa’tu i te taime ua tiahi au Ia’na. Ua arata‘i noa oia ia‘u e ua tamahanahana oia ia‘u e To’na aroha mau tei haati ia‘u, aita râ vau i ite e i te farii i te mau ohipa tei tupu e te mau mana‘o turu no to‘u riri rahi ».7

III.

E mea maramarama maitai e ua haamauhia te mau haamaitairaa rahi roa‘e a te Atua i ni‘a i te haapa‘oraa i te mau ture e te mau faaueraa a te Atua. Te haapiiraa tumu no roto mai ïa i te heheuraa apî :

« Te vai nei te hoê ture, o tei faatumu-mau-noa-hia i roto i te ao ra hou roa te faatumuraa o teie nei ao, ei ni‘a ho‘i i te reira te mau haamaitairaa atoa i faatumuhia’i –

« E ia noaa mai ia tatou te hoê haamaitairaa no ô mai na i te Atua ra, ua na roto ïa i te haapa‘oraa i taua ture i faatumuhia’i no te reira » (PH&PF 130:20-21).

Te tauturu nei teie haapiiraa faahiahia ia tatou ia taa maitai i te tumu no te mau mea e rave rahi, mai te aifaitoraa i rotopu i te parau-ti‘a e te aroha na roto i te taraehara. E haamaramarama atoa te reira no te aha te Atua i ore ai i tape‘a i te faaohiparaa o te ti‘amâraa na Ta’na mau tamarii. E mea faufaa rahi roa te tiâraa – to tatou mana no te ma‘iti – i roto i te opuaraa no te evanelia o tei afa‘i mai ia tatou i ni‘a i te fenua nei. Eita te Atua e haere mai e tape‘a i te mau hopearaa no te mau ma‘itiraa a te tahi mau taata ia paruruhia te oraraa maitai o te tahi ê atu mau taata – e tae noa’tu ia taparahi, ia haapêpê aore râ ia haavî ratou te tahi i te tahi – na te reira ho‘i e haamou i Ta’na opuaraa no to tatou haereraa i mua.8 E haamaitai Oia ia tatou no te faaoroma‘iraa i te mau hopea o te tahi atu mau ma‘itiraa, tera râ, eita oia e tape‘a i te reira mau ma‘itiraa.9

Mai te mea e taa maitai i te hoê taata te mau haapiiraa a Iesu, eita roa ïa e nehenehe ia’na ia parau ma te paari e te ti‘aturi nei to tatou Metua here i te Ao ra aore râ Ta’na Tamaiti hanahana e e faaore i to raua aroha taui ore, i ta raua mau faaueraa. A hi‘o na i teie nei mau hi‘oraa.

I to Iesu haamataraa i ta’na misioni, ta’na parau poro‘i matamua o te tatarahaparaa ïa.10

I To’na faaohiparaa i te aroha na roto i te faahapa-ore-raa i te vahine tei faaturi, ua parau atoa Oia ia’na « a haere, eiaha râ ia hara faahou » (Ioane 8:11).

Ua haapii Iesu e : « E ore te feia e parau mai ia‘u ra e, e te Fatu, e te Fatu, e hope paatoa i te tae i te basileia ra o te ao, o te taata ra i haapa‘o i te hinaaro o ta‘u Metua i te ao ra » (Mataio. 7:21).

Eita te hopearaa o te mau faaueraa e te mau ture a te Atua e taui no te pahono i te peu aore râ te mau hiaai o te taata. Mai te mea te mana‘o nei te tahi e te faati‘a nei te aroha o te Atua aore râ o te mau metua no te hoê taata i te ofati i te ture, aita ïa oia i taa maitai i te aroha aore râ te ture. Ua parau te Fatu e : « O te reira mea o te ofati i te ture, e te ore ho‘i e haapa‘o i te ture, o te titau râ ia riro ho‘i ei ture ia’na ihora, e o te hinaaro ia faaea i roto i te hara, e o te faaea roa ho‘i i roto i te hara ra, e ore roa ho‘i e ti‘a ia haamo‘ahia e te ture, e ore atoa i te aroha, te parau-ti‘a e ore atoa i te parau au » (PH&PF 88:35).

Te tai‘o nei tatou i roto i te heheuraa api, « ua horo‘ahia te ture i te mau basileia atoa ra » (PH&PF 88:36).

« No te mea o oia o te ore e ti‘a ia haapa‘o i te ture no te basileia Tiretiera ra e ore atoa e ti‘a ia’na ia faaea i roto i te hanahana Tiretiera.

« E o oia o te ore e ti‘a ia haapa‘o i te ture no te basileia Teretetiera ra e ore atoa e ti‘a ia’na ia faaea i roto i te hanahana Teretetiera.

« E o oia o te ore e ti‘a ia haapa‘o i te ture no te basileia Tiretia ra e ore atoa e ti‘a ia’na ia faaea i roto i te hanahana Tiretia » (PH&PF 88:22-24).

Oia ho‘i, eita te basileia no te hanahana tei faataahia no tatou i te haavâraa hopea e faataahia na roto i te aroha, na roto râ i te ture ta te Atua i faaohipa i roto i Ta’na opuaraa ia noaa ia tatou te ora mure ore, « o te horo‘a hau a‘e te reira i te mau horo‘a atoa a te Atua » (PH&PF 14:7).

IV.

Na roto i te haapiiraa e te pahonoraa i ta ratou mau tamarii, e rave rahi ïa te mau rave‘a a te mau metua no te faaohipa i teie nei mau parau tumu. Te hoê o taua rave‘a ra o te mau horo‘araa ta te mau metua e horo‘a nei i ta ratou mau tamarii. Mai te Atua tei tuu mai i te tahi mau horo‘araa i ni‘a i te taatoaraa o Ta’na mau tamarii tahuti ma te ore e titau i to ratou iho haapa‘oraa i Ta’na mau ture, e nehenehe ïa i te mau metua ia horo‘a mai i te mau maitai e rave rahi mai te fare e te maa, noa’tu aita ta ratou mau tamarii i haapa‘o roa i te taatoaraa e te mau titauraa a te mau metua. Na roto râ i te peeraa i te hoho‘a no te hoê Metua here e te paari i te Ao ra tei horo‘a mai i te mau ture e te mau faaueraa no te maitai o Ta’na mau tamarii, te haamau nei ïa te mau metua paari i ta ratou mau horo‘araa i ni‘a i te haapa‘oraa i te faaueraa.

Mai te mea e tamarii haapa‘o ore ta te mau metua – mai taua taure‘are‘a e inu i te ava aore râ e rave râ i te raau taero – e faaruru ïa ratou i te hoê uiraa faufaa rahi. E titau anei te aroha o te mau metua e ia faatiahia teie mau raau taero aore râ ta ratou faaohiparaa i roto i te utuafare aore râ e faati‘a anei te mau titauraa a te ture tivira aore râ te pe‘ape‘a rahi no teie peu aore râ te maitai o te tahi ê atu mau tamarii i roto i te utuafare e ia rahuihia te reira ?

Teie te hoê uiraa hau atu i te hohonu e te fifi, mai te mea te ora faaturi noa ra te hoê tamarii paari, e titau ra anei te huru fifi o te mau taotoraa te tane i te vahine i rapae au i te ture no te faaipoiporaa e ia ite teie nei tamarii i te faati‘a-ore-raa a te utuafare na roto i to’na ti‘avaru-raa-hia i roto i te mau paraparauraa utuafare aore râ e titau anei te aroha o te mau metua e ia tau‘a-ore-hia teie oraraa faaturi ? Ua ite au i na huru toopiti e te ti‘aturi nei au e ere ïa te reira i te mea ti‘a.

Eaha ïa te mea e ti‘a i te mau metua i te rave ? E ohipa ïa no te paari o te mau metua, tei arata‘ihia e te faaurûraa a te Fatu. Aita e tufaa no te ohipa a te mau metua e hinaaro-mau nei i te arata‘iraa no te ra‘i aore râ tei farii i te reira maori râ te mau faaotiraa a te mau metua i te atuaturaa i ta ratou mau tamarii e te faatereraa i to ratou mau utuafare. E ohipa teie no te oraraa amuri atu.

A aro ai te mau metua i teie nei mau pe‘ape‘a, e ti‘a ia ratou ia haamana‘o i te haapiiraa a te Fatu e e vaiiho tatou i te iva ahuru e iva ti‘ahapa i te medebara ra, a haere a imi ai i tei mo‘e ra (Luka 15:3-7).11 Ua pii te peresideni Thomas S. Monson i te hoê misioni o te here no te faaora to tatou mau taea‘e e mau tuahine tei mo‘e i roto i te medebara no te ri‘ari‘a aore râ te mana‘o ore aore râ te iteraa.12 Te titau nei teie mau haapiiraa i te haape‘ape‘araa tamau na roto i te here, o te titau tamau e te papû maitai i te mau auraa aroha.

E ti‘a atoa i te mau metua ia haamana‘o i te haapiiraa pinepine a te Fatu e « o ta te Fatu i here ra e ta‘iri atoa ho‘i oia » (Hebera 12:2).13 I roto i ta’na a‘oraa i te amuiraa no ni‘a i te Faati‘a-noa-raa e te Aroha ua haapii o Elder Russell M. Nelson e « e titau te aroha mau i te taata hara ia hi‘o oia ma te itoito i to’na iho huru – eiaha râ te fariiraa i te reira ! Eita te aroha mau e turu i te peu haamouraa ia’na iho ».14

Noa’tu eaha te huru o te taata i mua i te hara, e mea papû e hauti te ofatiraa i te mau faaueraa i ni‘a i te mau auraa utuafare. Ua haapii Iesu :

« Te mana‘o na outou e, i haere mai au e faatupu i te hau i te ao nei ? E faaite atu vau ia outou, aore, e tama‘i râ :

« Teie ho‘i e amaha na taata toopae ite fetii hoê ra, o e tootoru ra, e tama‘i mai i e toopiti; o e toopiti ho‘i, e tama‘i mai i e tootoru.

« E tama‘i te metua tane i te tamaiti, e te tamaiti i te metua tane; e tama‘i te metua vahine i te tamahine e te tamahine i te metua vahine » (Luka 12:51-53).

Te faahaamana‘o nei teie nei haapiiraa teiaha ia tatou e ia ore ana‘e te mau melo o te utuafare e hoê i roto i te tutavaraa i te haapa‘o i te mau faaueraa a te Atua, e vai mai ïa te mau amahamaharaa. E rave tatou i te mau mea atoa e maraa ia tatou no te ore e tuino i te mau auraa no te aroha, i te tahi râ mau taime e tupu te reira i muri a‘e i te mau mea atoa ta tatou e nehenehe e rave ia ore te reira ia tupu.

I rotopu i taua pe‘ape‘a ra, e ti‘a ia tatou ia faaoroma‘i i te mea mau e na roto i te haapa‘o-ore-raa o te mau taata tei herehia e tatou e hahi ê atu tatou i to tatou oaoa, eita râ te reira e ti‘a ia faataa ê atu ia tatou i to tatou here no te tahi e te tahi aore râ i ta tatou mau tautooraa faaoroma‘i ia hoê tatou i te taa-maitai-raa i te aroha o te Atua e te mau ture a te Atua.

Te faaite papû nei au no ni‘a i te parau mau no teie nei mau mea, o te hoê tuhaa o te faanahoraa no te faaoraraa e te haapiiraa tumu ho‘i a te Mesia, o ta‘u ïa e faaite nei i te i‘oa o Iesu Mesia, amene.

TE MAU NOTA

  1. A hi‘o Russell M. Nelson, « Divine Love », Liahona, Fepuare 2003, 12.

  2. A hi‘o Alama 42:25.

  3. A hi‘o, ei hi‘oraa, Te mau Tavana 2:12-14 ; Salamo 7:1 ; PH&PF 5:8 ; 63:32.

  4. A hi‘o, ei hi‘oraa, 2 Te Mau Ariii 23:26-27 ; Ephesia 5:6 ; 1 Nephi 22:16-17 ; Alama 12:35-36 ; PH&PF 84:24.

  5. Te mau haapiiraa a te mau peresideni o te Ekalesia : Iosepha Semita (2007), 210.

  6. A hi‘o Apokalupo 12:7-8.

  7. Rata no te 6 no Titema 2005, na te taata iho i papa’i.

  8. Faaau Alama 42:8.

  9. Faaau Mosia 24:14-15.

  10. A hi‘o Mataio 4:17.

  11. A hi‘o Luka 15:3-7.

  12. A hi‘o Thomas S. Monson, « Lost Battalions », Liahona, Setepa 1987, 3.

  13. A hi‘o atoa Maseli 3:12 ; Apokalupo 3:19 ; PH&PF 95:1.

  14. Russell M. Nelson, « Teach Us Tolerance and Love », Ensign, Me 1994, 71.