2020
Ko Koe ʻa e Tokotaha te ke Fakahaofi Hotau Fāmilí
Māʻasi 2020


Ngaahi Peesi Fakalotofonuá

Ko Koe ʻa e Tokotaha te ke Fakahaofi Hotau Fāmilí

ʻOku tataki ʻe ha misi ongo mālohi moʻoni ha toʻu tupu ki he moʻui ʻo e ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí.

Ko e pō ʻoku hulungia ʻe he māhiná, ko ha taimi faimana ia ʻi he ngaahi kolo tukuʻuta ʻo Haʻamoá. ʻI he maama e langí ʻo hangē ko e maama ʻo e ʻahó, ʻoku fakatahataha mai e kakai ʻo e koló ki he lotoʻataʻatā ʻo e koló ke fiefia ʻi he ʻea mokomoko ʻo e poó, fakafiefiaʻi e ngaahi ngāue lahi ʻo e ʻahó, fepōtalanoaʻaki, kakata mo vaʻinga ha ngaahi sipoti hangē ko e volipoló mo e kilikití.

ʻI he’ene kei toʻu tupú ʻi he 1960 tupú, naʻe mohe misi ai ʻa Sioloa Pālelei fekauʻaki mo ha pō māhina kakato pehé ni. Na’á ne misi ʻokú ne vaʻinga langatoi mo e fānau kehe ʻo e koló pea naʻe ofongi kinautolu ʻe ha tokotaha pea tuhu ki he langí. ʻI he sio hake ʻa Sioloá, na’á ne fakatokangaʻi ʻoku pulia e māhiná. Ne fetongi ʻaki ia ha kiʻi maama ne ulo siʻisiʻi kae fakaʻau ke ulo lahi ange. Ne sio fakamamaʻu hake e koló mo ʻenau ofo ʻi he kamata ke tō hifo e māmá, pea naʻa nau fakatokangaʻi ha tokotaha ʻi loto ʻi he māmá. Naʻe ʻiloʻi ʻe Sioloa ko e tokotahá ni ko Sīsū Kalaisi. Na’á Ne ʻafio ʻi ha taloni lanu koula, naʻe ngingila hangē ko e laʻaá he hoʻatā mālié, pea takatakaiʻi ʻe ha kau ʻāngelo ʻoku nau ifi ʻenau ngaahi talupité.

ʻI heʻene misí, naʻe lele ʻa Sioloa ki honau ʻapí ke talaange e ongoongó ki hono fāmilí. ʻI heʻene aʻu atú, na’á ne sio ki hono fāmilí kotoa—ne ʻi tuʻa ʻene ongomātu’á, ngaahi tokouá mo e tuongaʻané—naʻa nau ʻi tuʻa ʻi muʻa ʻi honau falé, ʻoku nau tūʻulutui takatakai ʻi ha siakale, ʻo punou honau ʻulú ʻo hangē ʻoku nau lotú. Na’á ne ui atu, mo ʻene fiefiá—Sio! Mou sio pe ko hai ʻoku ʻi hení mo tuhu ki he langi fakapōpōʻulí, ka naʻe ʻikai pē ke sio ha taha. ʻI heʻene feinga vivili ke maʻu ʻenau tokangá, naʻe tuʻu ʻa Sioloa ʻi loto ʻi he siakalé mo kole fakamamate ki hono fāmilí ke nau ʻāʻā pea sio. Naʻe ʻikai ke nau fai ia . . . pea naʻá ne ʻā hake mei he mohé.

Naʻe tō mamafa ʻaupito e misí ki hono ʻatamaí pea naʻe fakamatalaʻi ia ʻe Sioloa ki heʻene tangata’eikí. Naʻe fakalaulauloto ki ai e tangataʻeikí ʻi ha kiʻi taimi peá ne fai ha kiʻi fakaʻuhinga: “Mahalo ko e tokotaha koe te ke fakahaofi hotau fāmilí ha ʻaho.”

Naʻe ʻikai toe ngalo e aʻusia ko ‘ení ʻia Sioloa.

Hili ha ngaahi taʻu lahi, makatuʻunga ʻi heʻene ngāue fakaakó mo e tokoni hono kāingá, naʻe ʻilo ai ʻe Sioloa ha ʻapiako mā’olunga ʻoku maʻu pea fakalele ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻá ne kiʻi ako ai fekauʻaki mo e Siasí, ka ʻi heʻene ako ʻi he Kolisi ʻo e Siasí ʻi Hauaiʻí (ʻoku ʻiloa he taimí ni ko e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi—ʻApiako ʻi Hauaiʻí) naʻe toki akoʻi ai ia ʻe ha ongo faifekau peá ne fili ai ke papitaiso.

Naʻá ne momou ke fakahā ki heʻene ongomātu’á ʻene fili ke kau ki he Siasí, ʻo ne ʻamanaki he ʻikai te na loto ki ai, ka naʻe pehē ange ʻene tangataʻeikí, “Kapau ʻokú ke ongoʻi ʻoku tonu e siasi ko ʻení, pea ko e feituʻu eni te ke maʻu ai ho fakamoʻuí, pea fai ia.” ʻI heʻene houngaʻia ʻi he lelei ki ai ʻene tamaí, pea ne foua ʻe Sioloa e vai ʻo e papitaisó pea kuó ne hoko ko ha mēmipa mateaki ʻo e Siasí ʻi ha meimei taʻu eni ʻe 50.

ʻI he ʻahó ni, ko Sioloa pē ʻi hono fāmilí kuo kau ki he Siasí. Kuo mālōlō ʻene ongomātuʻá mo e toko fitu ʻo hono ngaahi tuongaʻané mo e tokouá, ka kuó ne faivelenga ʻi hono fakahoko e ngaahi ouaú maʻanautolu ʻi he temipalé. Kuo tupulaki ʻo lahi ange ʻene ʻofa ʻi he hisitōlia fakafāmilí mo ʻene fehokotaki mo e ngaahi ʻofaʻanga ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí talu e kamata ʻene ngāue fakatemipalé ʻi he Siteiki Papatoetoe ʻo ʻOkalani Nuʻu Silá.

ʻOku toki houngaʻia he taimí ni ʻa Sioloa ʻi heʻene misi he pō ne hulungia ʻe he māhiná he taʻu e hongofulu tupu kuohilí. Kuó ne hoko ʻi heʻene angafakatōkilaló, kuó ne hoko ai ko ha fakamo’ui [ʻi he Moʻunga ko Saioné] maʻa hono fāmilí ʻo hangē ko ia ne talaange ʻe heʻene Tamaí.