2020
“Pea Naʻe Ui ʻe he ʻEikí ʻa Hono Kakaí ko Saione”
Māʻasi 2020


“Pea Naʻe Ui ʻe he ʻEikí ʻa Hono Kakaí ko Saione”

Tuku muʻa ke tau fakahoko e fekau fakaepalōfita ke langa ʻa Saioné—ke loto taha, mo fakakaukau taha, nofo ʻi he māʻoniʻoni, pea faifeinga ke ʻoua naʻa ʻi ai ha masiva ʻiate kitautolu.

ʻĪmisi
Saints near Nauvoo Temple

ʻŪ tā fakatātā ʻa Dan Burr

ʻI he ʻaʻahi ʻa e kakaí ki he Senitā Tokoni ʻOfa Fakaetangata ʻa e Siasí ʻi Sōleki Sití, ʻoku ou faʻa kole ange ke nau lau leʻo lahi ha fakamatala ʻa Siosefa Sāmita ʻoku tautau ʻi he loki talitaliʻangá: “[ʻOku fie maʻu ha mēmipa pē ʻo e Siasí ke ne] fafangaʻi ʻa e fiekaiá, fakakofuʻi ʻa e telefuá, tokonaki maʻá e kau uitoú, holoholoʻi e loʻimata ʻo e kau paeá, fakafiemālieʻi e faingataʻaʻiá, ʻo tatau ai pē ʻi he siasí ni, pe toe siasi kehe, pe ʻikai kau ki ha siasi, ʻi ha feituʻu pē ʻokú ne ʻiloʻi ai kinautolu.”1

Naʻe fakahoko e fakamatalá ʻi ha taimi naʻe moʻua lahi ai e Siasí, pea naʻe fetukutuku ʻe he kau takí ʻa e kau papi uluí ki ha fonua foʻou, pea naʻe kei langa e Temipale Nāvuú. ʻE fēfē ha fakakaukau ʻa e Palōfita ko Siosefá ke tokonaki maʻá e masivá ʻi he Siasi ko ʻení pea toe fakakaukau atu ki ha siasi kehe? Ka neongo e ngaahi tūkunga matuʻaki faingataʻa ko iá, naʻe mahino pē kia Siosefa kuo pau ke tuku taha maʻu pē ʻa e tokanga ʻa e kakai fuakava ʻa e ʻEikí ki hono tokangaʻi ʻo kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá.

Ko Ha Vīsone ʻo Saione

Ko e taha ʻo e ngaahi fuofua fatongia naʻe fakahoko ʻe Siosefa hili hono fokotuʻu e Siasí ʻi ʻEpeleli ʻo e 1830, ko hano liliu fakalaumālie ʻo e Tohi Tapú. Naʻá ku faʻa fifili pe ko e hā hono ʻuhingá. ʻI he vahaʻataimi mahuʻinga ko ʻeni ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí, ko e hā ka ne toe liliu ai e tohi Sēnesí? Naʻe ʻosi fuʻu ʻiloa e tohi ko iá. Ka naʻe faifai pea hoko e liliu ko iá ko e tohi ʻa Mōsese ʻi he Mataʻitofe Mahuʻingá, mo ha ngaahi fakaikiiki pelepelengesi naʻe matuʻaki mahuʻinga fakatokāteline ki he Siasi ʻi onopōní.

Naʻe fakahā ʻe he ngaahi vahe ko ʻení e aʻusia ʻa Mōsese mo ʻĪnoké, ʻa ia ʻoku matuʻaki faitatau mo e aʻusia tonu ʻa Siosefá. Naʻe uiuiʻi ʻe he ʻEikí e palōfita takitaha ke fakahoko ha ngāue lahi. Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kiate kinautolu takitaha ʻa ʻEne ngaahi fakatupú koeʻuhí ke nau lava ʻo ʻiloʻi lelei ange honau fatongia ʻi he palaní (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76; Mōsese 1; 7). ʻE lava ke fakanounouʻi honau fatongia fakalukufuá ʻo pehē: Tānaki ʻa ʻIsileli ko ha puleʻanga fakataulaʻeiki, langa ʻa Saione, pea teuteu ke talitali ʻa Sīsū Kalaisi.

Ka ʻe founga fēfē hano fakahoko ha meʻa pehē? ʻOku ʻomi ʻe ʻĪnoke ha tali mahino: “Pea naʻe ui ʻe he ʻEikí ʻa hono kakaí ko Saione, koeʻuhí he naʻa nau, loto-taha pē mo fakakaukau taha, pea nau nofo ʻi he māʻonioni; pea naʻe ʻikai ha kakai masiva ʻiate kinautolu” (Mōsese 7:18; tānaki atu e fakamamafá).

Ko ha konga tefito ia ʻo e misiona ʻa e Siasí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, ke fakangata e masivesiva ʻoku ʻi hotau tukui koló pea ʻi hotau lotó; fokotuʻu ha Saione ʻoku faaitaha; pea teuteuʻi e kakaí ki he toe hāʻele mai ʻa Sīsū Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.

Tokonaki ʻi he Founga ʻa e ʻEikí

Kuo lau tiliona e paʻanga kuo fakamoleki ʻe ha ngaahi puleʻanga mo ha ngaahi kautaha ʻi he senituli kuo ʻosí ke fakangata e masivesivá. Ka neongo e ngaahi ngāue taumuʻa lelei kotoa ko iá, ko hono lahi tahá naʻe ʻikai ola lelei pea mole noaʻia ia. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí he naʻa nau fakatupu ai e moʻui fakafalalá kae ʻikai ko e tuʻunga malava ke ngāué.

Ko e founga ʻa e ʻEikí ke fakatupulaki ʻa e taha foakí mo kinautolu ʻoku maʻú, ke lava e kakaí ʻo hoko ko ha niʻihi ke fili maʻanautolu pē, pea ke hakeakiʻi e masivá mo hono “fakatōkilaloʻi ʻo e kakai koloaʻiá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 104:16). ʻOku tau faʻa ui eni he taimi ʻe niʻihi ko e moʻui fakafalala pē kiate kitá, ka ko hono ʻuhinga totonú, ko hono tuku atu e mālohi fakalangi ʻi loto ʻi he toko taha kotoa pē, ke solova ʻene palopalema pē ʻaʻaná ʻi he tokoni ʻa e ʻOtuá, ʻo nau malava ai ke tokoniʻi e niʻihi kehé.

Ngaahi Sīpinga Motuʻa mo Foʻoú

Naʻe ngāue fiefia ʻa Siosefa Sāmita ke tokoniʻi e niʻihi kehé ʻi he founga ʻa e ʻEikí. Hili ha kumi ngāue ʻa Sēmisi Lisi mo hono tokoua ʻi he fonó ʻo lau ʻaho pea ʻikai ola lelei ʻi Nāvū, naʻá na fakapapauʻi ke kole tokoni ki he Palōfitá. Naʻe pehē ʻe Sēmisi:

“Naʻá ku talaange, ‘Misa Sāmita, kātaki muʻa, ʻoku ʻi ai haʻo ngāue ʻe lava ke ma fai ke maʻu ai haʻamau meʻatokoni?’ Naʻá ne vakai mai kiate kimaua ʻi ha fofonga fiefia pea ʻi ha ongo naʻe matuʻaki angaʻofa moʻoni, naʻá ne pehē mai, ‘Sai, ongo tamaiki, ko e hā te mo lava ʻo faí? … Te mo lava ʻo keli ha luo?’ Naʻá ku tali ange te ma fai homa lelei tahá ke lava ia.

“… Hili ʻene ʻosí, naʻá ku ʻalu atu ʻo talaange ki ai kuo ʻosi. Naʻá ne haʻu ʻo sio ki ai peá ne pehē, ‘… Naʻe mei sai pehē pē kapau ko au naʻá ku kelí. Sai, mo haʻu ke tau ō.’ Naʻá ne taki atu kimaua he hala ki hono falekoloá pea talamai ke ma toʻo e konga hami pe puaka lelei tahá maʻamaua. ʻI heʻeku ongoʻi maá, naʻá ku talaange ʻe sai ange kapau te ne ʻomai pē ʻe ia. Ko ia, naʻá ne toʻo hake leva e ongo konga kakanoʻi manu lahi taha mo lelei tahá pea mo ha tangai mahoaʻa ke ma taki taha, peá ne ʻeke mai pe naʻe feʻunga pē ia. Naʻá ma talaange ʻokú ma loto fiemālie ke fai ha ngāue lahi ange ke feʻunga mo ia, ka naʻá ne talamai, ‘Kapau ʻokú mo fiemālie ongo tamaiki, ʻoku pehē pē mo au.’

“Naʻá ma fakamālō lahi ange peá ma foki atu ki ʻapi ʻo fiefia ʻi he angaʻofa ʻa e Palōfita ʻo hotau ʻOtuá.”2

Naʻe hoko ha sīpinga fakaonopooni ʻo e fakapalanisi e angaʻofá mo e moʻui fakafalala pē kiate kitá ʻi he 2013, ʻi he taimi ne tō mai ai ʻa e Afā Haiení ʻi he lotolotonga ʻo e ʻOtu Filipainí, ʻo ne maumauʻi pe fakaʻauha ha ngaahi ʻapi ne laka hake he lau milioná. Naʻe ʻikai ke nau tufa noaʻia pē e tokoní, ʻa ia naʻe mei iku ai ki he moʻui fakafalalá pe mole noaʻiá, ka naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he Siasí e ngaahi tefitoʻi moʻoni moʻui fakafalala pē kiate kitá ke fakatupulaki e ngaahi taukei naʻe fie maʻu ke nau toe langalanga hake aí. Naʻe fakatau ha ʻū naunau fale, pea naʻe aleapau e kau taki fakalotofonua ʻo e Siasí mo ha kau taukei langa fale. Ko kinautolu naʻe fie maʻu ʻapí, ne ʻoatu haʻanau meʻangāue, naunau, pea akoʻi kinautolu, ka nau fakahoko pē ʻa e ngāue ke langa honau ngaahi ʻapí. Naʻa nau tokoniʻi honau ngaahi kaungāʻapí ke fai e meʻa tatau.

ʻI hono fakaʻosí, naʻe maʻu ʻe he taha kotoa naʻe kau atu ki aí ha tohi fakamoʻoni ako ngāue ʻo fakamoʻoniʻi ʻenau ngaahi taukei foʻou naʻe toki akó, pea nau malava ai ʻo maʻu ha ngaahi faingamālie mahuʻinga ke maʻu ha ngāue maʻuʻanga moʻui. Ko e fakatahaʻi ko ʻeni ʻa e tokoní mo e ako fakangāué, naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono langa ai ha ngaahi falé—ka naʻá ne fakatupulaki honau malavá. Naʻe mahulu hake ia ʻi he langa falé pē—naʻá ne langa ai foki e loto-falala ʻa e kakaí [kiate] kinautolu peé.3

ʻĪmisi
collage of service

ʻOku Mahuʻinga e Ngaahi Tokoni Īkí

ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke tau tuʻumālie ka tau toki tokoni. Naʻe tohi ʻe ha kiʻi talavou ʻene aʻusia mo Siosefa Sāmitá ʻo pehē: “Naʻá ku ʻi he ʻapi ʻo Siosefá … pea naʻe tangutu ha kau tangata he funga ʻaá. Naʻe hū mai ʻa Siosefa ʻo lea mai kiate kimautolu kotoa. Ne taimi nounou pē kuo haʻu ha tangata ʻo pehē ʻoku ʻi ai siʻa tangata ʻoku nofo mamaʻo mei he koló naʻe siʻi tutu hono falé he pō kimuʻá. Naʻe mei pehē hake e kau tangatá kotoa naʻa nau fakaʻofaʻia he tangatá. Naʻe ala ʻa Siosefa ki hono kató, ʻo toʻo mai ha paʻanga ʻe nima peá ne pehē, ‘Ko e lahi ʻeni ʻo ʻeku fakaʻofaʻia ʻi he tangatá ko e paʻanga ʻe nima; ko e hā e lahi hoʻo fakaʻofaʻia he tangatá?’”4

Naʻá ku toki fetaulaki kimuí ni mo ha kiʻi tamasiʻi taʻu 10 mei ha kolo tukuʻuta naʻá ne fakamoleki ʻene kiʻi paʻanga siʻisiʻi naʻe maʻú ke totongi ʻaki ha vausia ke lava ʻo huhu maluʻi poliō ai ha kiʻi tamasiʻi. Ne laukonga ʻa e kiʻi tamasiʻí fekauʻaki mo e fānau naʻe mamatea ʻi he polioó, pea naʻe ʻikai ke ne fie maʻu ke toe faingataʻaʻia ha taha kehe ʻi he mahaki ko ʻení. Naʻá ku ʻohovale ʻi he lahi ʻo e meʻa kuó ne akó mo ʻene mohu fakakaukau ʻi heʻene kiʻi tokoni siʻisiʻí.

ʻOku mahino lelei ʻoku tau maʻu kotoa pē ha meʻa ke foaki, ʻo tatau ai pē pe ko e hā hotau tūkungá, pea he ʻikai lava ke fua e mahuʻinga moʻoni ʻo ʻetau tokoní ʻi hono mahuʻinga fakapaʻangá pē.

Ko e Mālohi ʻo e Loto Tahá

Kapau ʻoku tau fakamaatoato kau ki heʻetau ngaahi fuakavá, te tau takitaha faifeinga ke loto taha mo fakakaukau taha, pea nofo ʻi he māʻoniʻoni pea ʻikai ha masiva ʻiate kitautolu. ʻE taha ai hotau lotó pea tokoni ia ke fakasiʻisiʻi e fetōkehekehe ʻaki ʻi he māmaní. Ka ʻoku ʻi ai ha toe mālohi lahi ange ʻi he ngāue fakataha ʻa e kakai ʻo e fuakavá: ʻE lava ke fokotuʻutuʻu e ngaahi fāmilí, kōlomú, Fineʻofá, mo e ngaahi kalasi ʻo e Kau Finemuí, mo e siteikí, ke tokangaʻi e ngaahi fiemaʻu pau ʻi honau tukui koló ke maʻu ai ha ola lelei lahi.

ʻOku fakatahaʻi ʻe he kautaha tokoni ʻofa fakaetangata ʻa e Siasí, ʻa e Kautaha Tokoni ʻOfa ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ha ngaahi ngāue iiki ke tokoni ki he kakai ʻi he ngaahi tuʻunga fakatuʻutāmaki he funga ʻo e māmaní.5 ʻOku foaki lahi ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí honau taimí, paʻangá, mo e taukeí. Ko e lahi taha ʻo e ngaahi tokoni ko iá ʻoku iiki pē ia: ko ha kiʻi tokoni paʻanga siʻisiʻi pe ko ha ngaahi houa siʻi ʻo e ngāue tokoní. ʻOku hoko ʻeni ko ha tūkunga tatau mo e kiʻi foaki ʻa e uitoú (vakai, Maʻake 12:41–44); ʻoku fakahā ʻe he fanga kiʻi tokoni iiki pehení ki he māmaní ʻa e meʻa ʻe lava ʻe he kau uitoú, mo e kau ngoué, mo e fanga kiʻi tamaiki tangata taʻu 10, ʻi heʻenau fakatahaʻi ʻenau ngaahi maʻuʻanga tokoní pea kole ki he ʻEikí ke tānaki atu ʻEne fakalahí (vakai, 1 Kolinitō 3:6).

Kuo tau fakalakalaka lahi talu e ngaahi fuofua ʻaho ʻo e Siasí ʻi hono langa e ngaahi tūkunga maʻa Saioné, ka ʻoku kei lahi fau ha ngaahi meʻa ke fai. ʻOfa ke tāpuakiʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ke fekumi kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá mo fai e meʻa te tau lavá ke toʻo ʻenau kavengá mo fakamālohia e meʻa te nau malavá. Pea ʻofa foki ke Ne tāpuekina Hono Siasí ke fakafekauʻaki mo fakalahi e ngaahi ngāue fakafoʻituitui ʻo hono kāingalotú pea fakahoko ai e fekau fakaepalōfita ke langa ʻa Saioné—ke hoko ʻo loto taha mo fakakaukau taha, nofo ʻi he māʻoniʻoni, pea feinga ke ʻikai ha masiva ʻiate kitautolu—kae ʻoua kuo toe hāʻele mai e Fakamoʻuí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 492-93.

  2. James Leach, ʻi he “Recollections of the Prophet Joseph Smith,” Juvenile Instructor, Mar. 1, 1892, 152–53; liliu e fakaʻilonga leá ke fakaeonopooni; liliu e vahevahe ʻo e palakalafí.

  3. Vakai, “Mormon Volunteers Building Homes for Typhoon Haiyan Victims,” Feb. 21, 2014, newsroom.ChurchofJesusChrist.org.

  4. Andrew J. Workman, ʻi he “Recollections of the Prophet Joseph Smith,” Juvenile Instructor, Oct. 15, 1892, 641.

  5. Vakai, latterdaysaintcharities.org.