2020
ʻOku Tataki ʻe he ʻEikí Hono Siasí ʻo fakafou ʻi he Kau Palōfitá mo e Kau ʻAposetoló
Māʻasi 2020


ʻOku Tataki ʻe he ʻEikí Hono Siasí ʻo fakafou ʻi he Kau Palōfitá mo e Kau ʻAposetoló

ʻĪmisi
First Presidency and Twelve Apostles in front of Christus

ʻOku fie maʻu ki he ngāue ʻa e ʻEikí ha faʻunga ʻoku tataki ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻi he kau taki kuó Ne fili mo fakamafaiʻi pea ʻokú Ne fakahinohinoʻi ʻi hono fakahoko ʻEne ngaahi taumuʻá. ʻOku fakahaaʻi ʻe he hisitōlia fakafolofolá ko e kau taki peheé naʻa nau hoko ko ha palōfita pe kau palōfitá mo ha kau ʻaposetolo. Ko e sīpinga eni ʻi he ngaahi taʻu ʻo ʻIsileli ʻo e fuakavá pea ʻi he vaeuaʻangamālie ʻo taimí, pea ʻoku hokohoko atu ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí.

ʻOku Tataki ʻe he ʻEikí Hono Kakaí ʻo fakafou ʻi ha Siasi

Ko e taumuʻa ʻa ʻetau Tamai Hēvaní “ke fakahoko ʻa e moʻui taʻe-faʻa-mate mo e moʻui taʻengata” ʻo Hono ngaahi fohá mo e ʻofefiné (Mōsese 1:39). ʻI he kuonga fakakosipeli ko ʻení, ʻokú Ne fakahoko ʻeni ʻo fakafou ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻa ia ko hono taumuʻá “ke tokoniʻi ʻa e fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmilí ke nau feʻunga ke maʻu e hakeakiʻí.”1

“Ko e fatongia mamafa mo lalahi ʻe tolu kuo tuku mai ki he Siasí,” ʻi hono akoʻi ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelí (1910–2008) ko e “ʻuluakí, ke malanga ʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki he kakai ʻo e māmaní; uá, ke moʻui ʻaki e ongoongolelei ko iá ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí; pea ko e tolú, ke ʻoatu ʻi he ngāue fakafofongá, hono ngaahi tāpuakí kiate kinautolu kuo mamaʻo atu ʻi he veili ʻo e maté.”2

ʻOku tokolahi ha niʻihi ʻi hotau kuongá ni ʻoku nau ngali fie maʻu e anga fakalaumālié pe tui fakalotú ka ʻoku nau fakakaukau te nau lava ʻo maʻu ia taʻe kau ai ha siasi fakalotu. ʻOku tukunoaʻi ʻe kinautolu ʻoku nau fakakaukau te nau lava ʻo maʻu eni taʻe kau ki ha siasí ʻa e hisitōlia kuo lekooti lelei kau ki he meʻa naʻe fokotuʻu ʻe he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ke fakapapauʻi ʻoku hokohoko atu mo ola lelei ʻEne ongoongoleleí mo e ngaahi akonakí. Hangē ko hono fakamanatu mai ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni, ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻi ha lea konifelenisi lahi mahuʻinga he taʻu ʻe nima kuo ʻosí, “ʻI he vaeuaʻangamālie ʻo taimí, naʻe fokotuʻutuʻu ʻe Sīsū ʻEne ngāué ʻi ha founga ʻe lava ai e ongoongoleleí ʻo fokotuʻu ʻi ha ngaahi puleʻanga lahi mo ha haʻohaʻonga ʻo e kakai kehekehe.”3 Naʻe kau ʻi he fokotuʻutuʻu ko iá e kau ʻAposetoló mo e kau ʻōfisa kehe naʻe fakamatalaʻi ʻi he Fuakava Foʻoú.

Ko e hā ʻoku fie maʻu ai ha siasi kae toki aʻusia e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻEikí? Neongo ʻoku ʻofeina mo tokoniʻi fakafoʻituitui kitautolu ʻe hotau Fakamoʻuí, ka ke fakahoko ʻEne ngaahi taumuʻá ki he kotoa ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá—tautautefito ki Hono kakai ʻo e fuakavá—ʻokú Ne ngāue ai ʻo fakafou ʻi ha siasi ʻoku tataki ʻe ha kau palōfita mo ha kau ʻaposetolo.

Ko ha siasi pē ʻe toki lava ai ʻe he kau mēmipa fakafoʻituitui ʻa e meʻa naʻe ui ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ko e “sino ʻo Kalaisí” (1 Kolinitō 12:27) ʻo maʻu e ngaahi faingamālie ʻoku nau fie maʻu ke aʻusia ai e tupulaki fakalaumālie naʻe fakataumuʻa ki ai hono fakatupu kinautolú. Pea ko ha siasi pē ʻoku ʻi ai ha ngaahi talēniti kehekehe mo ha ngaahi ngāue kehekehe ʻe toki lava ke aʻusia ai e meʻa ʻoku fie maʻu ke fakahoko ʻaki e ngāue ʻa e ʻEikí.

ʻOku kau ʻi he ngaahi meʻa ʻe toki lava pē ʻo fakahoko ʻi he ngaahi faʻunga ʻo ha kakai tuí, ʻa e ngāue māteaki ko ia ke tokoniʻi e masivá, talaki e ongoongoleleí ʻi he funga ʻo e māmaní, pea ke langa mo tauhi e ngaahi temipalé. Naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ko e taumuʻa ʻa e ʻOtuá ʻi hono tānaki fakataha Hono kakaí “ke langa ki he ʻEikí ha fale ke Ne lava ʻo fakahā ai … e ngaahi ouau ʻo Hono falé pea mo e ngaahi nāunau ʻo Hono puleʻangá, pea akoʻi ʻa e kakaí ʻi he founga ʻo e fakamoʻuí.”4

ʻOku fie maʻu foki ha siasi ke fakahoko e fekau ʻa e ʻEikí ke “mou taha pē; pea kapau ʻoku ʻikai te mou taha, ʻoku ʻikai ʻaʻaku ʻa kimoutolu” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38:27). Kuo akoʻi mai ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, he ʻikai lava ke tau aʻusia ʻa e tahá—ʻa e uouongataha ko iá—fakafoʻituitui. “[Kuo pau ke tau fekumi ki ai mo moʻui taau ke maʻu ia mo e niʻihi kehé]. Naʻá ne pehē, “ʻOku ʻikai leva ha ofo ʻi he naʻinaʻi ʻa e ʻOtuá ke tau taha kae lava ke Ne tāpuakiʻi kitautolú.”5

ʻOku toe fie maʻu foki ke aʻusia ʻe he kakai tui fakafoʻituituí ʻa e tui fakalotú ʻo fakafou ʻi ha siasi fakalotu koeʻuhí he ko e founga pē ʻeni ʻe lava ai ʻo fakatonutonu moʻoni pe valokiʻi kitautolu ʻi heʻetau ngaahi angahalá mo e fehalaakí. ʻOku mahuʻinga e valoki ko iá ki heʻetau tupulaki fakalaumālié (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 136:31; 101:4–5; vakai foki, Mōsaia 23:21–22).

Naʻe toe ʻomi foki ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele (1926–2004) ha ʻuhinga ʻe taha ʻoku fie maʻu ai ke fakatahatahaʻi e kakai tui fakalotú pe fakalaumālié: “koeʻuhí he ʻoku ʻikai feʻunga e lelei ʻoku tō kehekehe pe fakafoʻituituí ʻi hono tauʻi e koví.”6

ʻĪmisi
Christ ordaining the Twelve Apostles

Ko Hono Fakanofo ʻe Kalaisi e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, tā fakatātaaʻi ʻe Harry Anderson

ʻOku Puleʻi e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi Kuo Fakafoki Maí ʻe ha Kau Palōfita mo ha Kau ʻAposetolo

Kuo pau ke maʻu ʻi he fokotuʻutuʻu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ha kau taki naʻá Ne fili mo foaki kiate kinautolu e mālohi mo e mafai ke fakahaaʻi Hono finangaló ki Hono kakaí.

Naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻo pehē, “Naʻe ʻikai te mou fili au, ka kuó u fili ʻa kimoutolu, ʻo [fakanofo] ʻa kimoutolu, ke mou ʻalu atu ʻo [ʻomi] ʻa e fua” (Sione 15:16). ʻOku hā mahino ʻi he Tohi Tapú ʻa e tokotaha ʻokú ne fili e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló. ʻOku hā mahino ʻeni ʻi he Fuakava Motuʻá ʻi hono uiuiʻi ʻo Mōsese mo Samuelá, pea ʻoku hā mahino ia ʻi he Fuakava Foʻoú ʻi hono uiuiʻi ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá mo e ʻAposetolo ko Paulá (vakai, ʻEkesōtosi 3; 1 Samuela 3; Maʻake 3; Ngāue 9). Naʻe ʻikai pole e kau takí ni ke fakahoko ia, pea naʻe ʻikai fili kinautolu ʻe he kakai tuí.

ʻOku toe fakahaaʻi foki ʻi he Tohi Tapú kuo pau ke maʻu ʻe he kau taki fakalotú e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku foaki ia ʻe ha taha kuó ne maʻu e mafai ko iá. ʻOku fakahaaʻi e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he ngaahi fakamatala he Tohi Tapú kau ki hono uiuiʻi mo fakamafaiʻi ʻo ʻĒloné, kau mēmipa ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea mo e Kau Fitungofulú (vakai, ʻEkesōtosi 28:1–4; Maʻake 3:14–15; Luke 10:1, 17). Naʻe ʻikai maʻu e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mei hono lau ʻo e folofolá pe mei he holi ke ngāué. Pea ko hono fakanofo ʻo foaki e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku haʻu ia mei he kau taki ʻo e Siasí, pea ʻoku ʻiloʻi ia ʻe he kakaí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:11).

ʻI he Fuakava Motuʻá, naʻe hoko e kau taki fakalaumālié ko ha kau palōfita. ʻOku fakamatalaʻi kinautolu ʻi ha ngaahi fatongia kehekehe ʻe tolu. Naʻe hoko ha niʻihi ko ha kau tangata māʻoniʻoni ʻo fakahoko ha fatongia fakaepalōfita maʻa honau hakó, ʻo hangē ko ʻĒpalahamé. Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe ha kau taki ʻe niʻihi ha mālohi fakapolitikale mo fakataulaʻeiki foki, ʻo hangē ko Mōsese mo Sōsiuá. Ko e tokolahi tahá, naʻa nau fakahoko honau fatongia fakaepalōfitá taʻe kau ai e lakanga fakapēteliaké pe fakapolitikalé, ʻo hangē ko Samuela mo ʻĪsaiá. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná e lakanga tatau ʻe tolu ʻo e kau palōfitá, ʻo hangē ko Līhaí (pēteliake), Tuʻi ko Penisimaní (taki fakapolitikale), mo ʻAlamā ko e Siʻí (hili ʻene tukuange hono lakanga ko e fakamaau lahí) (vakai, 1 Nīfai 1–2; Mōsaia 1–6; ʻAlamā 4–5). Ka neongo iá, ʻoku mahino ko e kau palōfita kotoa kimuʻa ʻia Sīsū Kalaisí, naʻa nau ui e kakaí ke fakatomala pea ko e tokolahi tahá, naʻa nau kikite kau ki he Mīsaia ʻe hāʻele maí.7

Ko e Fuakava Foʻoú naʻe fuofua hā ai ʻa e lakanga ʻAposetoló, ʻi hono uiuiʻi ʻe he Fakamoʻuí e Kau ʻAposetoló ʻi Heʻene fokotuʻutuʻu ʻEne ngāue ke malanga, papitaiso, mo faifakamoʻuí. Naʻe tohi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻoku “fokotuʻu ki he tuʻungá ʻa e kau ʻaposetolo mo e kau palōfita, ko hono fuʻu maka tulikí ʻa Sīsū Kalaisi pē” (ʻEfesō 2:20). Naʻe uiuiʻi foki ʻe Sīsū ha Kau Fitungofulu mo fekauʻi kinautolu ke nau ngāue fakafaifekau (vakai, Luke 10:1, 17), pea naʻá Ne uiuiʻi foki ha kau ʻōfisa kehe ʻo hangē ko e kau faifekau mo e kau akonaki (vakai, ʻEfesō 4:11).

ʻĪmisi
First Presidency waving

Ko ha fatongia mafatukituki ʻo e Kau ʻAposetolo ʻi he Siasi naʻe fokotuʻu ʻe Sīsuú, ko hono maʻu e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻI he taimi ne talaʻofa ai ʻe he Fakamoʻuí ki he ʻAposetolo ko Pitá ʻa e “[ngaahi] kī ʻo e puleʻanga ʻo e langí,” naʻá Ne fakamatalaʻi ʻeni ko e mālohi ʻokú ne ʻai e meʻa “kotoa pē te ke nonoʻo ʻi māmaní, ʻe nonoʻo ia ʻi he langí” (Mātiu 16:19). Ko hono ʻuhingá, ʻoku fakapapauʻi ʻe he ngaahi kií ha mālohi fakalangi ki he ngaahi ngāue ʻo e mafai lakanga fakataulaʻeikí kuo fakamafaiʻi ʻi māmaní. ʻOku maʻu ʻe he kau ʻaposetolo ʻoku nau maʻu e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa e totonu mo e fatongia ke tokangaʻi mo tataki e ngaahi ngāue ʻa e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá pea mo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he funga ʻo e māmaní.8 ʻOku kau heni ʻa hono fakahoko mo tokangaʻi e ngaahi ouau mahuʻinga ʻo e ongoongoleleí.

ʻOku kau ʻi honau ngaahi fatongiá ʻa hono maʻu ʻe he kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló e fatongia fakaepalōfita mo e meʻafoaki ke akoʻi e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí mo fakamoʻoni ko ha “kau fakamoʻoni makehe ki he huafa ʻo Kalaisí ʻi he māmaní kotoa” (Tokāteline moe Ngaahi Fuakava 107:23). ʻOku nau ʻiloʻi e moʻoní mei he meʻa ʻoku halá pea nau lea ʻi he mafai totonu ʻo pehē, “ʻOku folofola pehē ʻa e ʻEikí.” Naʻe fakahaaʻi ʻe Palesiteni J. Lūpeni Kalake ko e Siʻi (1871–1961), Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ko e Kau ʻAposetoló ʻoku nau “maʻu e totonu, mālohi, mo e mafai ke fakahā e fakakaukau mo e finangalo ʻo e ʻOtuá ki Hono kakaí, ʻi he malumalu ʻo e mālohi mo e mafai fakalukufua ʻo e Palesiteni ʻo e Siasí.”9

ʻI heʻenau hoko ko e kau tamaioʻeiki ʻa e Tamaí mo e ʻAló, ʻoku akonaki mo faleʻi ai e kau ʻaposetoló mo e kau palōfitá ʻo fakatatau ki he fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo ʻikai ha toe holi kehe ka ke lea ʻaki e meʻa ʻoku moʻoní mo poupouʻi e taha kotoa ke muimui ʻi he hala ki he ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá, ʻo kau ai ʻEne ikuʻanga taupotu taha ki he kotoa ʻo ʻEne fānaú: ʻa e moʻui taʻengatá, ʻa ia “ko e meʻaʻofa ʻoku mahuʻinga taha ʻi he ngaahi meʻaʻofa kotoa pē ʻa e ʻOtuá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 14:7). ʻE lava ke tau falala ki honau ngaahi leʻó.

Kuo pehē ʻe Palesiteni M. Lāsolo Pālati, ko e Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻI he māmani ʻo e ʻaho ní ʻa ia ʻoku ʻomi houa ʻe 24 ai he ʻaho ʻe he kau lea he televīsoné mo e letioó ha ngaahi fakakaukau fepakipaki, pea feʻauʻauhi e kau fakataú ke maʻu e meʻa kotoa pē mei hoʻo paʻangá ki hoʻo filí, ʻoku ʻi ai ha leʻo ʻe taha ʻoku mahino, taʻemele, pea ʻikai fakapalataha ʻa ia te ke lava ʻo falala maʻu pē ki ai. Pea ko e leʻo ia ʻo e palōfita moʻuí mo e kau ʻaposetoló. Ko ʻenau taumuʻá pē ‘ko e lelei taʻengata [ʻo] homou laumālié’ (2 Nīfai 2:30).”10

ʻOku hoko hono maʻu e ngaahi akonaki ʻa e kau ʻaposetoló mo e kau palōfitá ko ha tāpuaki mo ha fatongia maʻongoʻonga fakatouʻosi. Ko e tāpuakí ʻa hono maʻu e meʻa ʻoku finangalo e ʻEikí ke tau fanongo ki aí. Ko e fatongiá ʻa ʻetau haʻisia ʻi heʻetau maʻu e ngaahi akonaki ʻa e ʻEikí, ke fanongo mo tokanga ki he ngaahi akonaki ko iá. Kae meʻapangó, he ʻoku ʻikai lavaʻi ʻe ha kakai tui ʻe niʻihi e fatongia ko ʻení. ʻOku ʻikai ha ofo ʻi hono fakafisingaʻi ʻe ha tokolahi ʻi he māmaní e moʻoni ko ia ʻoku foaki ʻe he ʻOtuá ki he kau ʻaposetoló mo e kau palōfitá, ʻa e mafai mo e ueʻi fakalaumālie ke lea ʻi Hono huafá. ʻOku toe tokolahi ange ha niʻihi ʻoku nau fakafisingaʻi e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló he ʻoku nau fakaʻikaiʻi ʻoku ʻi ai ha ʻOtua pe ʻi ai ha meʻa ko e totonu mo e hala.

Ko e meʻa mālié he ʻoku fili ha tokolahi ke nau tui mo muimui ki he ngaahi akonaki ʻa e kau palōfitá. ʻOku nau maʻu e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maí. Kuo akoʻi mai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻeni: “Ko e sīpinga fuoloa kuo fokotuʻu ʻa e ʻOtuá ki hono akoʻi ʻo ʻEne fānaú ʻo fakafou ʻi he kau palōfitá, ʻokú ne fakapapauʻi mai kiate kitautolu te Ne tāpuakiʻi e palōfita takitaha pea te Ne tāpuakiʻi ʻa kinautolu ʻoku nau fie maʻu e akonaki fakaepalōfitá.”11

ʻĪmisi
Joseph Smith and Apostles

Tā fakatātaaʻi ʻo Siosefa mo e Kau ʻAposetoló ʻe Dan Burr

ʻOku Ngāue ʻa e Kau Palōfitá mo e Kau ʻAposetoló ʻo fakafou ʻi he Ngaahi Fakataha Alēleá

ʻOku tataki ʻe he ʻEikí Hono Siasí ʻo fakafou ʻi he kau palōfitá (tokolahi) mo e kau ʻaposetoló (tokolahi), ʻi heʻenau ngāue ʻo fakafou ʻi he ngaahi fakataha alēleá. ʻOku ʻi ai ha ngaahi fakatātā lahi ʻo e meʻá ni.

ʻOku uiuiʻi ʻe he ʻEikí ha palōfita ʻe taha ke ne kamataʻi ha kuonga fakakosipeli foʻou. Hili iá, ʻi he tupulaki pea matuʻotuʻa e ongoongolelei naʻe fakafoki foʻou mai ko iá, ʻoku fakahā leva mo akoʻi e ngaahi tokāteline mo e tuʻutuʻuni ki he falukunga kakai ko iá ʻo fakafou ʻi ha siasi ʻoku tataki ʻe ha kau ʻaposetolo mo ha kau palōfita. Ko ia ai, ʻi he tupulaki mo matuʻotuʻa ʻa e Siasi kuo fakafoki mai ʻi he kuonga fakakosipeli fakaʻosi ko ʻení, kuo fakahā ʻe he ʻEikí ʻoku totonu ke fakahoko e ngaahi tuʻutuʻuni ki hono ngaahi ngāue mahuʻinga tahá mo e ngaahi tūkunga faingataʻa tahá ʻe ha fakataha alēlea ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:78–79). Ko e tuʻutuʻuni kotoa pē ʻi aí “kuo pau ke fai ia ʻi he loto-taha kotoa ʻa e kōlomu ko iá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:27). Ka ʻikai ia, he ʻikai “totonu ʻa ʻenau ngaahi tuʻutuʻuní ki he ngaahi tāpuaki tatau … naʻe feʻunga mo e ngaahi tuʻutuʻuni ʻa e kōlomu ʻo e kau palesiteni ʻe toko tolu ʻi onoʻahó” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:29).

ʻOku fakahaaʻi ʻe he ngaahi meʻá ni kotoa e fakahinohino ʻa e ʻEikí kuo pau ke puleʻi Hono Siasí ʻe ha fakataha alēlea ʻo ha kau ʻaposetolo mo ha kau palōfita. ʻOku maluʻi pea paotoloaki ʻe he meʻá ni e uouangataha ʻoku mahuʻinga ki he Siasi ʻo e ʻEikí.

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Siosefa F. Sāmita (1838–1918) ʻi he konifelenisi lahi naʻe hikinimaʻi ai ia ko e Palesiteni ʻo e Siasí ʻo pehē, “Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ʻi he kamataʻanga ʻo e ngāué ni ʻoku totonu ke ʻi ai ha kau taulaʻeiki lahi ʻe toko tolu ke nau puleʻi pe tokangaʻi ʻa e Lakanga Fakataulaʻeiki Māʻolunga ʻo Hono Siasí fakakātoa.”12 Naʻá ne fakamamafaʻi e mahuʻinga ʻo e kau taulaʻeiki lahi ʻe toko tolu ʻi he kau palesitenisií ʻaki hono fakahaaʻi “ʻoku hala ia ki ha tangata ʻe toko taha ke ne fakaʻaongaʻi e mafai mo e mālohi kotoa ʻo e kau palesitenisií ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.”13 Naʻá ne tānaki atu ʻo pehē, “Naʻe ʻikai teitei fakataumuʻa ʻe he ʻEikí ke maʻu ʻe ha tangata pē ʻe taha ʻa e mafaí kotoa, pea ʻi he ʻuhinga ko iá, kuó Ne fokotuʻu ʻi Hono Siasí ha kau palesiteni, kau ʻaposetolo, kau taulaʻeiki lahi, kau fitungofulu, [mo e alā meʻa pehē.].”14

ʻOku mahuʻinga foki e lave ki he foʻi lea tokolahi ko e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló ʻi he akonaki angamaheni ko ʻeni ʻa Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmitá (1876–1972): “ʻOku ʻi ai ha meʻa ʻe taha ʻoku totonu ke matuʻaki mahino ʻaupito ʻi hotau ʻatamaí. He ʻikai teitei takihalaʻi ʻa e Kāingalotú ʻe he Palesiteni ʻo e Siasí, pe Kau Palesitenisī ʻUluakí, pe ʻe he lototaha ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Toko Hongofulu Mā Uá, pe ʻoatu ha faleʻi ki māmani ʻoku fehangahangai mo e fakakaukau pea mo e finangalo ʻo e ʻEikí.”15

Ke hoko e ngaahi akonaki fakafoʻituitui ʻa e kau ʻaposetoló naʻa mo e kau palōfitá ko ha tokāteline kuo fakamafaiʻi ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí, ʻe fie maʻu ke fakapapauʻi kinautolu ʻaki hano tali ʻe he kau ʻaposetolo mo e kau palōfita kehé. ʻOku fakahaaʻi eni ʻi he Tohi Tapú ʻi hono tali ʻe he Kau ʻAposetoló e taimi naʻe lipooti ai ʻe Pita ʻene fakahā ki hono ʻave e ongoongoleleí ki he kau senitailé (vakai, Ngāue 11:1, 18). Naʻe pehē foki hono ʻomi ki he kau ʻAposetoló e fakakikihi kau ki he fie maʻu ke kamú ki he kau ʻAposetoló, naʻe fakamanatu ange ʻe Pita e mahuʻinga ʻo e fakahā kuó ne maʻú, pea naʻe tali leva ʻe he fakataha alēleá mo fakaleleiʻi e fakakikihí ʻaki ha tohi ke fakapapauʻi ia ki he Siasí (vakai, Ngāue 15).

ʻOku pehē foki ʻi he Siasi kuo fakafoki maí, he ʻikai lau ia ko ha tokāteline kae ʻoua kuo tali ia ʻe he Siasí fakalukufua ʻo fakafou ʻi he fono ʻo e felototahaʻakí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 26:2, 28:13). Naʻe fakahā mai e tefitoʻi moʻoni ko iá ʻi he 1830 pea kuo fakaʻaongaʻi ia talu mei ai.16 Ko e founga ngāue ko ʻení, ʻa ia naʻe ʻikai muimui ki ai e ngaahi siasí lolotonga e vahaʻataimi ʻoku tau ui ko e Hē mei he Moʻoní, ʻokú ne maluʻi e ngaahi moʻoni e ongoongoleleí mei hano liliu pe ko hano takiekina ʻe he ngaahi fakakaukau fakataautaha pe fakafoʻituituí.

Ko hono fakaʻosí, ʻoku tauhi e uouangataha mahuʻinga ʻa e kau taki kehekehé ʻi he ngaahi tokāteliné ʻe he tuʻutuʻuni fuoloa, ko e ngaahi fehuʻi ʻoku ʻoatu ki he kau ʻAposetoló fakafoʻituitui pe kau maʻu mafai kehé fekauʻaki mo e tokāteline pe tuʻutuʻuni ʻoku ʻikai fakahā mahino ʻi he folofolá pe ʻū tohi tuʻutuʻuní, ʻoku fie maʻu ke ʻave ia ki he kau Palesitenisī ʻUluakí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124:126).17

ʻOku Fakamoʻoni e Kau Palōfitá mo e Kau ʻAposetoló kia Sīsū Kalaisi

Lolotonga ʻene ngāue ʻi he māmaní, naʻe akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá e meʻá ni: “Hangē ko hono puleʻi ʻe he ʻOtuá ʻa ʻĒpalahame, ʻAisake, mo Sēkope ko e ngaahi fāmilí, pea mo e fānau ʻo ʻIsilelí ko ha fonuá; ʻoku pehē pē mo kitautolu ko e Siasí, kuo pau ke tau ʻi he malumalu ʻo ʻEne fakahinohinó, kapau te tau fie maʻu ke tupulaki, fakatolonga pea mo tauhi maʻu ia.”18

Kuo fakamatalaʻi ʻe he konga ko ʻení e founga kuo fakahoko ai ʻe he ʻEikí ʻEne ngāué ʻi he ngaahi kuonga kotoa pē mo e founga ʻoku hokohoko atu ai e sīpinga mo e founga ngāue ko ʻení ʻi hotau kuongá. Hangē ko hono akoʻi ʻe he ʻAposetolo ko Pitá, kuo ʻoatu ʻe he “kau palōfita kotoa pē” ha “fakamoʻoni” ʻo Kalaisi (Ngāue 10:43). ʻI hotau kuongá ni, ʻoku hokohoko atu hono fakahoko ʻe he ʻEikí ʻEne ngāué ʻo fakafou ʻi he kau palōfita mo e kau ʻaposetolo kuo fakamafaiʻi ke ngāue ʻi Hono huafá ʻo fai ʻEne ngāué ke fakahoko e moʻui taʻengata ʻa e tangatá.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2: Ko Hono Puleʻi ʻo e Siasí (2010), 2.2.

  2. Teachings of Gordon B. Hinckley (1997), 118.

  3. D. Todd Christofferson, “ʻUhinga ʻo e Siasí,” Liahona, Nōvema 2015, 108 (ko e lea ko ʻení ko ha maʻuʻanga fakamatala mahuʻinga ia ʻo e konga I ʻo e fakamatala ko ʻení); vakai foki, David A. Edwards, “We Need Christ’s Church,” youth.ChurchofJesusChrist.org.

  4. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 482.

  5. Henry B. Eyring, “Ke Taha Hotau Lotó,” Liahona, Nōvema 2008, 69.

  6. Neal A. Maxwell, “Why Not Now?” Ensign, Nov. 1974, 13.

  7. Vakai, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Palōfita.”

  8. Vakai, Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2, 2.2.

  9. J. Reuben Clark Jr., ʻi he Boyd K. Packer, “The Twelve Apostles,” Ensign, Nov. 1996, 6.

  10. M. Russell Ballard, ʻi he “Sustaining Our Prophets and Apostles,” ChurchofJesusChrist.org; vakai foki, “Here Am I, Send Me” (Brigham Young University devotional, Mar. 13, 2001), 5, speeches.byu.edu.

  11. Teachings of Russell M. Nelson (2018), 305.

  12. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa F. Sāmita (1998), 260.

  13. Joseph F. Smith, Gospel Doctrine, 5th ed. (1939), 176–77.

  14. Joseph F. Smith, Gospel Doctrine, 177.

  15. Joseph Fielding Smith, “Eternal Keys and the Right to Preside,” Ensign, July 1972, 88.

  16. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, talateu ki he vahe 138; ngaahi fakamatala ki he Fanongonongo Fakamafaiʻi 2; mo e Boyd K. Packer, The Holy Temple (1980), 202.

  17. Vakai, James E. Faust, Reach Up for the Light (1990), 28–29; vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 68:4 mo hono fakamatalá ʻi he Josephi Fielding Smith, Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie (1954), 1:185–86.

  18. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita, 184.