2020
“Taʻefakafiemālie ʻene Moʻoní”
Māʻasi 2020


“Taʻefakafiemālie ʻene Moʻoní”

ʻĪmisi
people in front of Smith family farm

Tā fakatātaaʻi ʻe Cheryl Chalmers

‘Oku ʻomi ʻe he Ngaahi Feituʻu Fakahisitōlia ʻi he Misiona Niu ʻIoke Penisilivēniá ha ngaahi faingamālie makehe ke vahevahe ai e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku mau malanga, akoʻi, mo papitaiso ʻo hangē ko e kau faifekau kehé, ka ʻoku mau toe maʻu foki e faingamālie fakaʻofoʻofa ke akoʻi fekauʻaki mo e ngaahi meʻa toputapu naʻe hoko ʻi he ngaahi feituʻu ko ʻení.

ʻOku mau ngāue ʻi he faama ʻa e fāmili Sāmitá, feituʻu naʻe pulusi ai e Tohi ʻa Molomoná, ko e Senitā Takimamata ʻo e Moʻunga Komolá, mo e faama ʻa Pita mo Mele Uitemaá. ʻOku mau taki holo e kau ʻaʻahí he ngaahi feituʻu toputapu ko ʻení pea tokoniʻi kinautolu ke nau maheni ange mo e hisitōlia mo e ʻū meʻa naʻe hoko ʻi hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí.

ʻI ha ʻaho ʻe taha naʻá ku takimamata ai mo hoku hoá ʻi he faama ʻa e fāmili Sāmitá ki ha fāmili kei talavou mei ʻAilani. Naʻa nau toki papi ului mai ʻi ha taʻu pē ʻe ua.

ʻI heʻemaʻu tuʻu ʻi he fale ʻakau ne toe langa, ʻa ia ne nofo ai ʻa Siosefa Sāmita mo hono fāmilí ʻi he faʻahitaʻu failau ʻo e 1820, naʻá ku toe fakamatalaʻi mo hoku hoá e ngaahi meʻa mahuʻinga naʻe hoko ʻi he kei siʻi ʻa Siosefá, ʻo tupu ai ʻene lotu ʻo ʻiloʻi pe ko e fē e siasi ʻoku totonu ke kau ki aí. Naʻá ma vahevahe mo kinautolu e aʻusia ʻa Siosefa ʻi he hā mai ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi kiate ia mo tali ʻene lotú. Naʻá ma fehuʻi ange leva pe ko e hā ʻa e ongo naʻa nau maʻu ʻi heʻenau fuofua ako kau kia Siosefa Sāmita mo ʻene ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí.

Naʻá ku ʻamanaki atu te nau fakamatalaʻi e ngaahi ongo tatau ʻoku vahevahe ʻe he tokolahi taha ʻo e kakaí—ʻa ia ne nau ongoʻi ha vela ʻi honau lotó pe naʻa nau ʻiloʻi ʻoku pau pē ʻoku moʻoni koeʻuhí he naʻe mālohi ʻaupito e Laumālie naʻa nau ongoʻí. Ka naʻa nau pehē ne nau ongoʻi naʻe “taʻefakafiemālie ʻene moʻoní.” Naʻá ma kiʻi tuʻu taimi siʻi ai. Naʻa ma kole ange ke nau fakamatalaʻi mai muʻa ʻenau ʻuhingá.

Naʻa nau talamai naʻe lelei e meʻa kotoa pē kiate kinautolu kimuʻa pea nau toki fanongo ki he ongoongoleleí, pea naʻe ngali taʻefakafiemālie e fakakaukau atu ki hono liliu ʻenau tōʻonga moʻuí. Ka ʻi heʻenau maʻu ha fakamoʻoni fakalaumālie naʻe moʻoní, naʻa nau ʻiloʻi kuo pau ke liliu ʻenau tōʻonga moʻuí.

Naʻe maʻu ʻema tokangá ʻe heʻenau fakamoʻoni mālie mo fakamaatoató. Koeʻuhí ko ʻenau maʻu moʻoni ha fakamoʻoni kia Siosefa Sāmita mo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí, naʻa nau loto-fiemālie ke fakahoko ha ngaahi liliu taʻefakafiemālie ʻi heʻenau moʻuí pea kau ki he Siasí. Naʻa nau fai ia he naʻa nau ʻiloʻi ko e ngaahi lelei ko iá ʻa e meʻa lelei taha maʻa honau fāmilí!

Naʻá ku matuʻaki saiʻia ʻaupito ʻi heʻeku misioná. ʻOku ʻikai haʻaku veiveiua naʻe toputapu kotoa e ngaahi feituʻu naʻá ku ngāue aí. Ko e meʻa kotoa pē ʻoku mau pehē naʻe hoko hení, naʻe hoko moʻoni ia. Ko ha mana ia.