2020
Talitali Lelei ʻo e Foki Mai ki he Siasí
Māʻasi 2020


Fakaʻilekitulōnika Pē: Kakai Lalahi Kei Talavoú

Talitali Lelei ʻo e Foki Mai ki he Siasí

Naʻe ʻikai ke u toe ʻalu ki he lotú ka naʻe ʻikai teitei mole ʻeku tuí. ʻI heʻeku foki maí, naʻe talitali lelei au ʻe hoku uōtí.

Lolotonga e ngakongako hoku ʻuluʻulu tuhú ʻi hono kai e moa fakapaku huhuʻa mo ifó mo e pateta ne tōtōatu hono fakapakú, pea ʻumaki ʻaki ʻa e inu huʻakau mokomokó ʻi he lolotonga e kalasi fiká, ne fakafeʻiloaki ʻe haʻaku kaungāmeʻa mamae kiate au ha tui fakalotu foʻou ne teʻeki ke u fanongo ai kimuʻa—ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ne ʻikai ke u fakatokangaʻi hono tataki fakalangi aú, ʻi heʻeku feʻiloaki mo e kakaí pea mo hono aʻusia ha ngaahi meʻa ne palani kakato ʻe he Tamai Hēvaní maʻakú.

Ne u tui ki he ʻOtuá ʻi heʻeku kei tupu hake ʻi he Katoliká. Ka ʻi heʻeku hū ki he ʻunivēsití, ʻoku ou manatuʻi lelei ʻeku maʻu ha fakakaukau ʻoku ou fie ʻilo lahi ange. Naʻá ku fie vāofi ange mo e ʻOtuá. Naʻe fakangofua ʻe he fakakaukau mo e loto-tauʻatāina ko iá ʻa hoku kaungāmeʻá ke ne fakafeʻiloaki au ki he ongoongoleleí mo ne fakaafeʻi au ki he lotú.

ʻI heʻeku fuofua maʻulotu ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, naʻá ku ongoʻi mā, ka naʻá ku ongoʻi ne talitali māfana au he naʻe angalelei, fakamaheningofua, mo loto-moʻoni ʻa e tokotaha kotoa pē. Neongo ne teʻeki ke u fetaulaki mo e kakai ko ʻení, ka ne nau feohi mo au ʻo hangē pē haʻanau fāmilí. Ne kamata ke u maʻulotu maʻu pē, pea ʻi he hili hano akoʻi fuoloa au mo ha tāpuaki lakanga fakataulaʻeiki ne liliu ai ʻeku moʻuí, naʻá ku kau leva ki he Siasí. Ka ʻi he hili ha māhina kakato ʻe nima ʻo ʻeku mālohi mo kau ki he ngaahi ʻekitivitī ʻa e Siasí, naʻe siviʻi ʻeku tuí. Naʻe tataki au ke u foki ki ʻapi.

ʻI hoku kolo tupuʻangá, ne u ʻalu ki hoku uooti foʻoú pea ʻomi mo haʻaku ngaahi uiuiʻi. Ne u feinga ke u mālohi, ka naʻe hangē ne fakafepaki kiate au ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he moʻuí, ʻo iku ai ki he holomui ʻeku maʻulotú.

Ne hokohoko atu e fetōʻaki ʻeku foua ʻa e moʻuí ka naʻe ʻikai teitei mole ʻa e meʻa ne u tui ki aí. Naʻá ku ʻiloʻi naʻe maʻu ʻe he Siasí ʻa hono kakato ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pea mo e meʻa kotoa pē naʻá ku fie maʻu ʻi he moʻuí.

Naʻá ku faʻa maʻulotu ʻi ha ngaahi uooti kehekehe lolotonga ʻa e ngaahi taʻu naʻá ku māmālohi aí pea naʻá ku sio ki he faikehekehe ʻo e talitali leleí mo e ʻikai ke fakatokangaʻí. Ko e meʻamālié, naʻe tokoni ʻa e kau faifekaú ʻo ngāue fakaetauhi kiate au kae ʻoua kuo faifai peá u foki ki he lotú. Naʻe talitali leleiʻi au ʻe hoku uooti tupuʻangá. Ne u ongoʻi ʻoku ou ʻi ʻapi ʻi he taimi pē ne u hū ai ʻi he matapaá. Koeʻuhí ko e talitali lelei ʻa e kāingalotu ko iá, naʻe hokohoko atu ʻeku maʻulotú mo fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki kotoa ʻo e ongoongoleleí.

ʻOku ou tui ʻoku totonu ke ke maʻulotu pē maʻau kae ʻikai maʻá e kakaí. Ka ʻoku tokoni lahi ʻa e taimi ʻoku talitali loto-ʻofa ai koé. Ko e meʻamālié, ʻoku ʻi ai e meʻa te ke lava ʻo fai ke ke ongoʻi ai mo e niʻihi kehé ʻoku talitali lelei kimoutolu ʻi he lotú.

Te ke tokoniʻi fēfē koe ke ke ongoʻi ʻoku talitali lelei koé:

  1. ʻAlu ki he ʻinisititiutí, ngaahi ngāue tokoní, mo e ngaahi ʻekitivitī ʻa e Siasí. Neongo ʻe kiʻi faingataʻa ʻi he kamataʻangá, tautautefito ki he teʻeki ke ke maheni mo ha tahá, ka ko hoʻo kau atú ʻokú ne ʻomi fakafaingamālieʻi ai ke ke fetaulaki mo e kakai foʻou pea feohi mo ha ngaahi kaungāmeʻa tuʻuloa.

  2. Feohi mo e kakai ʻoku mou tui mo ʻulungaanga tatau. ʻOku matūʻaki mahuʻinga ʻeni tautautefito kapau ko ha papi ului pe mēmipa koe kuo toe foki mai. ʻOku ʻuhinga ʻa e feohi mo e kakai ʻoku mou tui mo ʻulungaanga tataú ki he ʻikai ngata pē ʻi he ʻikai ke ne uesia koé, ka te ke lava foki ʻo ako lahi meiate kinautolu mo maʻu ha poupou lelei.

  3. ʻAlu ki he temipalé. ʻOku ʻuhinga ʻa e fāifeinga ke ʻalu ki he temipalé ʻokú ke fai ha ngaahi fili ʻoku fenāpasi mo e finangalo ʻa e ʻEikí. Te ke ʻiloʻi ʻoku fakamālohia koe ʻi hoʻo talangofuá.

  4. Manatuʻi ʻa e tokotahá pea mo hono ʻuhingá. Ko hai ʻoku ʻuhinga ai hoʻo fakahoko iá? Ko hai ʻoku mahuʻinga ke ke sio ki aí, pea ko e hā ʻokú ke ʻi heni aí? ʻE ala tokoni ia ke ke fakakaukau ki he meʻa ʻoku ʻaonga ki hoʻo fakalakalaká?

Te ke tokoni fēfē ke ongoʻi ʻe he niʻihi kehé ʻoku talitali lelei kinautolu:

  1. Fakahaaʻi e ʻofa. Hoko ko ha kaumeʻa moʻoni. ʻOku kehekehe kotoa pē ʻetau ngaahi fonongá. ʻE tokoni hoʻo feohi mo e niʻihi kehé ke ke ʻiloʻi ai ʻa e founga lelei taha ke tokoniʻi kinautolú. ʻE tokoni ʻa hono fakaafeʻi kinautolu ki he ngaahi ʻekitivitií, fakakau kinautolu ʻi he ngaahi meʻa ʻoku hokó, fakafeʻiloaki kinautolu ki he kakai foʻou ʻi he lotú ke nau fakafeohi mo maʻu haʻanau kaungāmeʻa foʻou.

  2. Fakafanongo ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié pea falala ki he taimi ʻa e ʻEikí. ʻOku ou tui mālohi ʻoku ʻi ai e ʻuhinga ʻoku tataki ai kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní mo Ne ʻomi ha kakai ki heʻetau moʻuí. ʻE tāpuekina koe ʻi hoʻo fai ho lelei tahá he ʻaho kotoa pē pea ʻe hoko ia ke ke tāpuekina ai mo e niʻihi kehé.

ʻOku ʻiloʻi moʻoni mo ʻofaʻi fakafoʻituitui kitautolu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku ou fakatauange ʻokú ke malava ʻo ongoʻi ʻEne ʻofá pea ʻokú ke malava foki ke vakai kiate koe—mo e niʻihi kehé—ʻo hangē ko Iá. ʻOku ou fakatauange te ke vahevahe mo e niʻihi kehé ʻa ʻEne ʻofa kiate koé, tautefito ki he kau ʻaʻahí, kau papi ului foʻoú, pea mo kinautolu ʻoku foki mai ki he lotú. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ou houngaʻia ʻi he tokotaha kotoa pē naʻá ne tokoniʻi au, pea ʻoku ou fekumi ʻeni ki ha ngaahi faingamālie ke u fai ʻa e meʻa tatau.