2020
Ueʻi Fakalaumālie ʻi he Uafú
Māʻasi 2020


Hotau Ngaahi ʻApí, Hotau Ngaahi Fāmilí

Ueʻi Fakalaumālie ʻi he Uafú

Naʻe mamahi hoku fāmilí, pea naʻe pau ke u tali houa ʻe fā ki ha vaka ke u foki ki ʻapi. Kuo taimi ke fai ha lotu.

ʻĪmisi
heart-shaped island

Tā fakatātaaʻi ʻe Charles Lehman

Naʻe fie maʻu ke u heka vaka ki ʻapi ʻi heʻeku maʻu e ongoongo naʻe hoko ha fakakikihi lahi ʻi hoku fāmilí ʻi he konga kimuʻa ʻo e ʻaho ko iá. Ko ha fakakikihi lahi ʻaupito.

Naʻe ʻita hoku uaifí. Naʻe ʻita ʻeku fānaú. Naʻe mamahi e tokotaha kotoa. Pea naʻe ʻikai ke u ʻilo pe ko e hā ʻe faí.

Naʻá ku fononga pongipongia ʻi heʻeku loli ngāué he pongipongi ko iá mei hoku motu tupuʻanga ko ʻUpolu, Haʻamoá, peá u heka vaka tahi ai ki Savaiʻi, Haʻamoa. ʻOku laulau houa e ʻalú mo e fokí ʻi he folau ko ʻení.

Hili ʻeku talanoa mo hoku uaifí ʻi he telefoní peá u fanongo ki he ʻita ʻi hono leʻó, naʻe faingataʻa kiate au ke u fakakaukau atu ki he foki ki ʻapi ʻi he tūkunga ko ʻení. Naʻe ʻikai ke u fakapapauʻi e founga te u tokoni ai ke fakanonga e ngaahi loto kuo mamahi ʻi hoku fāmilí.

Naʻá ku ofi atu ki he uafú pea kamata ke u lotu. ʻI he houa ʻe fā ne hokó, naʻá ku tangutu ʻi heʻeku lolí ʻo lotua hoku fāmilí lolotonga ʻeku tatali ki he vaka ki ʻapí.

Hili haʻaku lotu taimi lōloa, naʻá ku maʻu ha ueʻi fakalaumālie mahino. “Fakahaaʻi pē hoʻo ʻofa ki hoʻo fānaú. Fakahaaʻi e ʻofá. Talaange kiate kinautolu, ‘ʻOku ou ʻofa ʻiate kimoutolu pea ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kimoutolu.’”

Naʻe lelei maʻu pē hoku vā mo ʻeku fānaú. ʻOku nau ʻiloʻi ʻoku ou ʻofa ʻiate kinautolu, pea ʻoku nau ʻiloʻi ʻenau mahuʻinga kiate aú. Ka naʻe mahino lelei kiate au, ʻi he fakahā, ko hono fakahaaʻi e ʻofa lahi angē ʻa e meʻa pē ʻe taha te ne ʻai ke toe vāofi hoku fāmilí.

ʻI heʻeku aʻu atu ki ʻapi kuo fuoloa e poʻulí, naʻe kei ʻita pē hoku hoá. Naʻá ne ʻeke mai, “Ko e hā hoʻo meʻa ʻe faí?”

Naʻá ku fakamatala ange e fakahā naʻá ku maʻú. Naʻá ku talaange kiate ia ʻoku fie maʻu ke ma fakahaaʻi ʻema ʻofá ke mahino ange ki heʻema fānaú. Naʻá ku talaange, “ʻOku ou tui ko e meʻa mahuʻinga taha ia te ne fakanonga e mamahi ʻoku ongoʻi ʻe he taha kotoa pē.” Naʻá ma fakakaukau ke ʻahiʻahiʻi ia.

Ko e pō angamaheni eni ke fai ai ʻemau fakataha alēlea fakafāmili fakauiké. Ka neongo ia koeʻuhí ko e fakafekikí, naʻe fie maʻu ʻe he tokolahi taha ʻo hoku fāmilí ke kaniseli ia he uike ko iá. Naʻá ku fakakaukau mo hoku uaifí ke fakahoko pē e fakataha alēlea fakafāmilí ia.

ʻI he kamataʻangá, ne ʻikai lea ha taha. Naʻe lava pē ke u tala kuo lahi ha ngaahi loʻimata ne tō pea mo ha mamahi lahi ʻo e lotó ʻi hoku fāmilí he ʻaho ko iá.

Hili iá, naʻe kamata ke lea hoku hoá. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou fie maʻu ke mou ʻiloʻi ʻoku ou ʻofa lahi ʻiate kimoutolu kotoa.” Naʻá ku vakai atu ki he liliu e fakafōtunga honau sinó. Ne nau tangutu kotoa pē he ngataʻanga ʻo honau ʻū seá. Ka ʻi he kamata pē ke fakamatalaʻi ʻe hoku uaifí e lahi ʻene ʻofa ʻiate kinautolú, naʻa nau falala leva ki mui pea nau tangutu fiemālie. Naʻe vave pē haʻanau talanoa tauʻatāina foki. Naʻá ku toe talaange foki ʻeku ʻofa lahi ʻiate kinautolú mo ʻeku fiefia ʻi heʻemau hoko ko ha fāmilí.

Naʻe veteki ʻe he meʻá ni e palopalemá kotoa. Naʻe fakaofo ia. Naʻe mole atu e ʻitá mei homau ʻapí, pea naʻa mau lava ʻo fakaleleiʻi e meʻa naʻe maumaú.

ʻOku ʻikai haohaoa hoku fāmilí. Ka ʻoku mau feʻofaʻaki ʻaupito. Pea ʻoku mau tuku taimi ke mau feohi. ʻOku tatau ai pē pe ko e ʻā pongipongia hake ke lau fakataha e folofolá, ʻalu fakataha ki he lotú, vaʻinga pasiketipolo fakataha, maʻu meʻatokoni, pe fanongo hiva fakataha pē, ka ʻoku mau ngāue mālohi ke mau kei vāofi.

ʻI he ngaahi meʻá ni kotoa, kuó ma ʻiloʻi lahi ange mo hoku uaifí ʻa e mahuʻinga ke fakahaaʻi ʻetau ʻofá ki heʻetau fānaú.

ʻĪmisi
Silaga family

Ngaahi lēsoni mei he Tamai ko ʻEní

  • Naʻe ʻiloʻi ʻe Misa Silanga he ʻikai lava ke ne veteki e palopalema ko ʻení ʻiate ia pē. Naʻá ne lotu ʻo laulau houa ʻo fekumi ha fakahā ki he founga ke tokoniʻi ai hono fāmilí.

  • ʻOku fakatefito e ʻapi ʻo e fāmili Silangá ʻia Sīsū Kalaisi. Neongo e ngaahi taimi-tēpile femoʻuekiná, ʻoku nau ʻā pongipongia ke ako fakafāmili e folofolá. ʻOku nau fakataha alēlea fakafāmili fakauike. ʻOku nau ʻalu ki he lotú. ʻOku nau fai e meʻa kotoa ʻoku nau lavá ke ʻomi e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí ki honau ʻapí mo e fāmilí.

  • Naʻe fealeaʻaki ʻa Misa Silanga mo hono uaifí kimuʻa peá na talanoa ki he fānaú kau ki he fakakikihí.

  • ʻOku talaange maʻu pē ʻe Misa mo Sisitā Silanga ki heʻena fānaú ʻa e lahi ʻena ʻofa ʻiate kinautolú.

  • ʻOku ngāue fakataha e fāmili Silangá, ka ʻoku nau toe vaʻinga fakataha foki. ʻOku nau hoko ko ha sīpinga ʻo e faleʻi ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “Ko e sipela ʻo e ʻofá ʻi he fetuʻutaki fakafāmilí ko e t-a-i-m-i, taimi. Ko e kī ki he fāitaha ʻi ʻapí ko e tuku ha taimi ke fakataha ai” (“ʻO e Meʻa Mahuʻinga Tahá,” Liahona, Nōvema. 2010, 22).