2018
Melino ʻi he Māmaní mo e Melino ʻia Kalaisí
February 2018


Melino ʻi he Māmaní mo e Melino ʻia Kalaisí

ʻE lava ke foaki mai ʻe Sīsū Kalaisi ha melino ʻoku tolongá, neongo e ngaahi faingataʻá mo e ngaahi ʻahiʻahí.

ʻĪmisi
Peace in the world versus Peace in Christ

ʻI ha māmani ʻoku moveuveu fakasōsiale, fakapolitikale mo fakalotu, ko e hā ʻokú ke fie maʻu ka ke maʻu ʻa e melinó? Ngaahi kaungāmeʻa lelei? Ko ha fāmili ʻofa? Haó mo e malú? ʻOku tau pehē he taimi ʻe niʻihi ʻoku tau fie maʻu e ngaahi meʻa ko ʻení ka tau ongoʻi moʻoni ʻa e melinó. Ka he ʻikai ʻaupito ha taimi ʻe haohaoa mo faingofua peseti ʻe 100 ai ʻa e moʻuí. ʻE fēfē leva haʻatau fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahí mo ongoʻi melino ʻi he taimi tatau pē?

ʻOku talamai ʻe he māmaní ʻoku toki maʻu pē e melinó ʻi he taimi ʻoku ʻikai fai ai ha fepakipakí. Ka ʻoku ʻikai moʻoni ia! ʻE lava ke foaki mai ʻe Sīsū Kalaisi ʻo fakafou ʻi Heʻene ongoongoleleí, ha melino fakaeloto ʻoku ope atu he melino ʻoku maʻu ʻe he māmaní. Kapau te tau tafoki kiate Ia ʻi he tui, ʻe lava ke tau ongoʻi melino ʻi ha faʻahinga tūkunga pē.

Naʻe akonaki e Fakamoʻuí ʻo pehē, “ʻOku ou tuku ʻa e melinó kiate kimoutolu, ko ʻeku melinó ʻoku ou foaki kiate kimoutolú: ʻoku ʻikai hangē ko e foaki ʻa māmaní, ʻa ʻeku foaki kiate kimoutolú” (Sione 14:27; tānaki atu hono fakamamafaʻí). Ko ha ngaahi founga ʻeni ʻoku faikehekehe ai e melino ʻa māmaní mei he melino ʻa Sīsū Kalaisí.

Melino ʻi he Māmaní

  1. ʻOku totonu ke tau maʻu pē ʻa e melinó—ʻoku ʻikai totonu ke tau tali ki ai!

  2. He ʻikai te ke lava ʻo maʻu ʻa e melinó lolotonga e ngaahi faingataʻá.

  3. Ko e melinó ʻa e taimi ʻoku ʻikai fai ai ha taú.

  4. ʻOku totonu ke tau maʻu e melinó ʻi ha faʻahinga founga pē ʻoku tau moʻui ai.

  5. He ʻikai te ke maʻu ha melino ʻi hono vete hoʻo ngaahi angahalá mo e ngaahi vaivaí.

  6. ʻOku maʻu e melinó ʻi hoʻo tokanga taha ki hoʻo ngaahi fie maʻú.

  7. ʻOku maʻu e melinó mei hono maʻu ha fakangofua mei he niʻihi kehé.

  8. ʻOku totonu ke tau feinga ke tau maʻu ʻiate kitautolu pē ʻa e melinó.

Melino ʻia Kalaisí

  1. ʻE fie maʻu ke tau tatali ʻi ha taimi ʻe niʻihi ke maʻu ʻa e melinó—kae “ʻoua naʻá ke foʻi. … Falala ki he ʻOtuá pea tui ʻe hoko mai ha ngaahi meʻa lelei.”1

  2. ʻE lava ke ke maʻu e melinó ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi faingataʻá.

  3. ʻE lava ke ke maʻu e melinó ʻi ha faʻahinga tūkunga pē.

  4. ʻOku maʻu ʻa e melinó ʻi hono moʻui ʻaki e ongoongoleleí mo e talangofua ki he ngaahi fekaú.

  5. ʻOku maʻu ʻa e melinó mei he fakatomala fakamātoató. “Ko e fakaʻofoʻofa ʻo e foʻi lea fakatomalá ko e talaʻofa ko ia ʻo hono kalofi e ngaahi palopalema motuʻá mo e ngaahi tōʻonga moʻui motuʻá mo e ngaahi mamahi motuʻá mo e ngaahi angahala motuʻá. “ʻOku kau ia ʻi he ngaahi lea fakatupu ʻamanaki lelei mo fakalotolahi taha—ʻio, mo fakanonga taha—ʻi he ngaahi lea ʻo e ongoongoleleí.”2

  6. ʻOku maʻu ʻa e melinó mei he ngāue tokoní mo e hoko ko ha tokotaha faʻa fakalelei ki he niʻihi kehé.

  7. ʻOku maʻu ʻa e melinó ʻi heʻetau feinga ke hoko ko ha ākonga lelei ange ʻa Sīsū Kalaisi.

  8. “[Ko e] faʻahinga melino … ko e pale ʻo e kau māʻoniʻoní … ko ha meʻafoaki ne talaʻofa mai makatuʻunga ʻi he misiona mo e feilaulau fakalelei naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí.”3

Kapau te tau fokotuʻu ʻa Sīsū Kalaisi ko e uho ʻo ʻetau moʻuí, te tau ongoʻi ʻEne “folofola ʻaki ʻa e fiemālié ki [hotau] laumālié” (ʻAlamā 58:11). Te tau aʻusia ha ngaahi taimi faingataʻa ʻi he māmani ko ʻení, ka ʻoku tāpuekina kitautolu ʻi heʻetau ʻilo ʻoku ʻi ai ha tokotaha ke tau tafoki ki ai ʻi ha faʻahinga tūkunga faingataʻa pē. Naʻe folofola e Fakamoʻuí, “Kuó u tala ʻa e ngaahi meʻá ni kiate kimoutolu, koeʻuhí ke mou maʻu ʻa e fiemālié ʻiate au. Te mou maʻu ʻa e mamahí ʻi māmani; ka mou loto toʻa; kuó u ikuʻi ʻa māmani” (Sione 16:33). Koeʻuhí ko e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí, ʻoku malava ke hoko ʻa e melinó ʻi he ʻahó ni pea taʻengata.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Jeffrey R. Holland, “An High Priest of Good Things to Come,” Liahona, Jan. 2000, 45.

  2. Jeffrey R. Holland, “The Peaceable Things of the Kingdom,” Ensign, Nov. 1996, 83.

  3. Quentin L. Cook, “Melino Fakatāutahá: Ko e Pale ʻo e Anga Māʻoniʻoní,” Liahona, Mē 2013, 33.