2018
Vahe 1: Kole ʻi he Tui
February 2018


Kole ʻi he Tui

Ko e vahe 1 ʻeni ʻo ha hisitōlia fakamatala voliume foʻou ʻe fā ʻo e Siasí ʻoku ui ko e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻE lava ke maʻu e tatau kuo paaki ʻo e tohí ʻi he ngaahi lea fakafonua ʻe 14 ʻi he konga Hisitōlia ʻo e Siasí ʻi he Gospel Library App, mo e faka-Tonga ʻi he: kaumaonioni.lds.org. ʻE toki pulusi atu e ngaahi vahe hokó ʻi he ngaahi makasini ka hoko maí kae ʻoua leva kuo tuku atu ʻa e voliume 1 ʻi he konga ki mui ʻo e taʻu ní. ʻE maʻu atu e ngaahi vahe ko ia ʻi he ngaahi lea fakafonua ʻe 47 ʻi he Gospel Library app pea mo e

ʻĪmisi
Mount Tambora

ʻI he 1815, naʻe maʻuiʻui pea lanumata e motu ko Samipauá ʻi ʻInitonīsia, he ko e toki ʻosi ʻuha. Naʻe teuteu e ngaahi fāmilí ki he faʻahitaʻu laʻalaʻā ka hoko maí, hangē ko ia kuo laui toʻu tangata ʻenau fakahokó, mo fakatupulaki e ngoue laisé ʻi he malumalu ʻo e moʻunga afi ko Tamapolá.

ʻI he ʻaho 5 ʻo ʻEpelelí, hili ha ngaahi taʻu lahi ʻo ʻene longó, naʻe mapuna ai e moʻunga afí ʻo puhi mai e ʻahú mo e afí. ʻI ha maile ʻe laungeau mei ai, naʻe fanongo ha kau fakamoʻoni ki ha meʻa naʻe pā hangē ha faná. Naʻe toutou puhi siʻisiʻi pē ʻi ha ngaahi ʻaho. Pea ʻi he efiafi ʻo e ʻaho 10 ʻo ʻEpelelí, naʻe pahū kotoa ai e fuʻu moʻungá. Naʻe pasika hake ha foʻi fanā afi ʻe tolu ki he langí, ʻo pahū fakataha ai. Naʻe tafe hifo ʻa e afi velá ʻi he tafa moʻungá, ʻo ne kāpui e kolo ʻi he veʻe moʻungá. Naʻe tō mai ha ngaahi tuʻoni matangi ki he feituʻú ni, ʻo ne taʻaki e ʻulu ʻakaú mo tafia e tukui ʻapí.1

Naʻe hokohoko atu e fakatamakí ni he poó kakato ki he ʻaho hokó. Ne laumaile e konga fonua mo e tahi naʻe ʻuʻufi ʻe he efú, ʻo aʻu hono māʻolungá ki he fute ʻe uá ʻi ha ngaahi feituʻu ʻe niʻihi. Ne hangē e hoʻatā mālié ia ko ha tuʻuapoó. Naʻe fakalaka mai e ngaahi peau hoú ʻi he ngaahi matāfangá, ʻo ne maumauʻi e ngoué mo e tukui kolo ne tanumiá. Ne lau uike ʻa e ʻuha kilikili, makamaka mo e afi ʻa Tamapolá.2

ʻI he ngaahi māhina hokó, naʻe ongona he kolopé e ngaahi haʻahaʻa ʻo e moʻunga afí. Naʻe ofo e kakaí he fakaʻofoʻofa e tāitō ʻa e laʻaá. Ka naʻe hanga ʻe he ngaahi lanu fakaʻofoʻofá ni, ʻo puipuiʻi e nunuʻa fakamate ʻo e efu mei he moʻunga afí, ʻi heʻene tākafia e māmaní. ʻI he taʻu hokó, naʻe mafuli e ʻeá ʻo taʻepau mo fakamamahi.3

Naʻe hanga ʻe he mapuna ko ʻeni ʻa e moʻunga afí, ʻo fakatupu e tō lalo e fua māfaná ʻi ʻInitia, pea mate ha lauiafe mei he kōlelá, pea maumau ha ngaahi fāmili ʻe lauafe. ʻI he ngaahi fetuʻu kelekele lelei ʻi Siainá, naʻe hanga ai ʻe he ngaahi matangi ʻo e faʻahitaʻu māfaná, ʻo fetongi ʻa e ʻalomālié pea maumauʻi e ngoué ʻe he ʻuha tāfeá. ʻI ʻIulopé, naʻe hōloa ai e lahi ʻo e meʻatokoní, pea iku ai ki he fiekaiá mo e hohaʻá.4

Naʻe fekumi e kakai he feituʻu kotoa pē ki ha fakamatala ki he faingataʻaʻia mo e mate tupu mei he faʻahinga ʻea ngalikehe ko ʻení. Naʻe ongona ʻi he ngaahi temipale Hinitū ʻi ʻInitiá ha ngaahi lotu tāumaʻu mei he kau taki lotú: Naʻe nofotaha e taʻanga e kau punake Siainá he ngaahi fehuʻi ʻo e mamahí mo e mole kuo hokó. Naʻe tūʻulutui e kakai ʻi Falanisē mo Pilitāniá ko e ilifia telia kuo tō mai kiate kinautolu e ngaahi meʻa fakalilifu ne tomuʻa tala ʻi he Tohi Tapú. ʻI ʻAmelika Noaté, naʻe malangaʻi ai ʻe he kau faifekaú kuo tauteaʻi ʻe he ʻOtuá e kau Kalisitiane talangataʻá pea ne nau fai ha ngaahi fakatokanga ke fakaake ʻaki e ngaahi ongoʻi fie kau ki ha tui fakalotú.

Naʻe ʻaukolo mai e kakaí ki he ngaahi siasí mo e ngaahi fakataha fakaakeaké he funga ʻo e fonuá, ko ʻenau hohaʻa ke ʻiloʻi e founga ʻe lava ke fakahaofi ai kinautolu mei he fakaʻauha ne tuʻunuku maí.5

Naʻe hanga ʻe he mapuna e moʻunga afi ʻi Tamapolá, ʻo uesia e tuʻu ʻa e ʻeá ʻi ʻAmelika Noate, ʻi he taʻu hokó. Naʻe hoko he faʻahitaʻu matalá e sinoú mo e ʻea mokoʻīʻií, pea naʻe manatua e taʻu 1816, ko e taʻu naʻe hala he faʻahitaʻu māfaná.6 ʻI Veamoniti, ʻi he tuliki fakatokelau hahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití, naʻe taʻu lahi ai e faingataʻaʻia ʻa ha tangata faama ko Siosefa Sāmita ko e Lahí, ʻi he makamaka ʻa e ngaahi tafungofungá. Ka ʻi he faʻahitaʻu ko iá, ʻi heʻene mātā mo hono uaifi ko Lusi Meki Sāmitá, ʻa e mae ʻene ngoué he hokohoko e hahaú, ne na ʻiloʻi te na fehangahangai mo ha faingataʻaʻia fakapaʻanga kapau te na kei nofo ai pē ai.


Kuo ʻikai kei talavou ʻa Siosefa ko e Lahí he kuo taʻu fāngofulu mā nima, pea naʻe fakatupu lotosiʻi e fakakaukau atu ia ke toe kamata foʻou ʻi ha kelekele foʻoú. Naʻá ne ʻiloʻi ʻe lava ke tokoni ange hono ongo foha taʻu hongofulu mā valu ko ʻAlaviní mo e taʻu hongofulu mā ono ko Hailamé, ke fakaʻataʻatā e kelekelé, langa ha fale pea tō e ngoué mo fai e ututaʻú. Naʻe lahi feʻunga hono ʻofefine ko Sōfoloniá ke tokoni kia Lusi ʻi heʻene ngāue ʻi fale mo e fāmá. Naʻe kamata foki ke toe ʻaonga mo hono ongo foha iiki ange ko Samuela taʻu valú, pea mo Uiliami taʻu nimá, pea ʻe ʻi ai e ʻaho ʻe lahi feʻunga ai ʻa e kiʻi taʻahine taʻu tolu ko Kefiliní pea mo e pēpē toki fāʻeleʻi ko Toni Kālosí ke tokoni.

Ka ko ha talanoa kehe ia ʻa hono foha ʻi loto, taʻu hongofulu ko Siosefa ko e Siʻí. ʻI he taʻu ʻe fā kimuʻa angé, naʻe tafa ai e vaʻe ʻo Siosefa ko e Siʻí ke toʻo ha hangatāmaki. Talu mei ai mo ʻene ʻalu tokotoko holo. Neongo naʻe kamata ke mālohi mai hono vaʻé, ka naʻe ketu mamahi ʻa Siosefa ko e Siʻí, pea naʻe ʻikai ʻiloʻi ʻe Siosefa ko e Lahí pe te ne tupu hake ʻo mālohi hangē ko ʻAlavini mo Hailamé.7

ʻĪmisi
visitors center in sharon vermont

ʻOku fakaʻilongaʻi ʻe he senitā takimamata ko ʻeni ʻi Seiloni, Veamonitií, ʻa e feituʻu naʻe fanauʻi ʻai ʻa Siosefa Sāmita ʻi he ʻaho 23 ʻo Tīsema, 1805. ʻOku fute ʻe 38 mo e konga (mita ʻe 11.7) mei he kelekelé ʻa e maka fakamanatu ʻi muí, fute ʻe taha ki he taʻu kotoa pē ʻo ʻene moʻuí.

Faitaaʻi ʻe Brad Walker Stevens

ʻI hono fakapapauʻi ko ia ʻe he ongomātuʻa Sāmitá te nau lava pē ʻo fetokoniʻaki ke nau moʻui aí, naʻá na tukuange leva honau ʻapi ʻi Veamonití ka nau kumi ki ha kelekele lelei ange.8 Hangē ko e tokolahi ʻi honau feituʻú, naʻe fili ʻa Siosefa ko e Lahí ke fononga ki he vahefonua ʻo Niu ʻIoké, mo e ʻamanaki te ne fakatau fakamoʻua ha faama lelei ai. Te ne toki fekau mai leva ke ʻalu ange ʻa Lusi mo e fānaú, pea ʻe lava ke toe kamata foʻou ʻa e fāmilí.

ʻI he fononga ʻa Siosefa ko e Lahí ki Niu ʻIoké, naʻá ne lue lalo fakataha mai mo ʻAlavini mo Hailame he halá kimuʻa peá ne toki lea fakamāvae ange. Naʻe ʻofa lahi ʻa Siosefa ko e Lahí ʻi hono uaifí mo e fānaú, ka naʻe pau ke ne tokonaki maʻanautolu ha moʻui naʻe pau angé. Naʻe hanga ʻe he ʻikai ola lelei e ngaahi fakahū paʻangá, ʻo fakamasivaʻi e fāmilí pea ʻikai hanau fakavaʻe pau. Mahalo naʻa kehe ʻa Niu ʻIoke.9

ʻI he faʻahitaʻu momoko hono hokó, naʻe toketu atu ai ʻa Siosefa ko e Siʻí ʻi he sinoú, fakataha mo ʻene faʻeé mo hono ngaahi tokouá mo e tuofāfiné. Ne nau fononga fakahihifo ki ha kolo ʻi Niu ʻIoke naʻe ui ko Palemaila, ofi ki he feituʻu ne maʻu ai ʻe Siosefa ko e Lahí ha konga ʻapi lelei pea naʻá ne tatali mai ki hono fāmilí.


Koeʻuhí naʻe ʻikai lava e husepāniti ʻo Lusí ke tokoni ki heʻenau hikí, naʻá ne totongi ai ha tangata ko Misa Hauati ke ne fakaʻuli heʻenau salioté. Naʻe ʻikai ʻai fakalelei ʻe Misa Hauati ʻenau ʻū ngaʻotoʻotá ʻi heʻenau fonongá, peá ne pelepaʻanga mo konā ʻo ʻosi ai e paʻanga ne nau totongi kiate iá. Hili ʻenau fononga fakataha mo ha fāmili kehe ne huʻu fakahihifo foki ʻenau fonongá, naʻe tuli ʻe Misa Hauati ʻa Siosefa mei he salioté kae lava e ongo ʻofefine ʻo e fāmili ko eé ʻo tangutu fakataha mo ia heʻene angi e salioté.

Naʻe ʻilo ʻe ʻAlavini mo Hailame naʻe mamahiʻia ʻa Siosefa heʻene feinga ke lue laló, ko ia ne na feinga ʻi ha ngaahi taimi ke fakafepakiʻi ʻa Misa Hauati. Ka naʻá ne tā maʻu pē kinaua ʻaki ʻa e kauʻi uipí.10

Kapau mahalo naʻe sino lahi ʻa Siosefa, naʻá ne mei feinga ke fakafepaki kia Misa Hauati. Naʻe tupu mei he lavea hono vaʻé ʻa e ʻikai ke ne lava ʻo ngāue mo vaʻingá, ka naʻe hanga ʻe heʻene loto lahí ʻo fetongi ʻene sino ngāvaivaí. Kimuʻa pea tafa ʻe he kau toketaá hono vaʻé mo toʻo atu e kongokonga ʻi he huí kuo fakahangatāmakí, ne nau loto ke haʻihaʻi ia ke ne tuʻu maʻu pe ʻoange ha kava-mālohi ke ne inu ke fakaongonoa ʻaki e langá. Ka naʻe kole pē ʻe Siosefa ke pukepuke ia ʻe heʻene tamaí.

Naʻá ne ʻāʻā lelei mo tokanga he taimi kotoa ne fai ai e faitoʻó, pea naʻe tea hono matá mo ne tautaʻa. Naʻe meimei pongia ʻene faʻeé he fanongo ki heʻene kaikailá, neongo ko ha fefine ia naʻe faʻa toʻa. Hili iá, mahalo naʻá ne ongoʻi te ne lava ʻo matuʻuaki ha faʻahinga meʻa pē.11

ʻI he toketu mai ko ia ʻa Siosefa he veʻe salioté, naʻe lava ke ne sio naʻe feinga pē ʻene faʻeé ke kātakiʻi ʻa Misa Hauati. Kuo nau ʻosi fononga ha maile ʻe uangeau pea kuó ne kātakiʻi fuoloa mai ai e angakovi ʻa e tangata angi salioté.

Fakafuofua ki ha maile ʻe teau mei Palemailá, lolotonga e teuteu ʻa Lusi ki he fononga ʻo e ʻaho ko iá, naʻe lele atu ʻa ʻAlavini kiate ia. Naʻe hanga ʻe Misa Hauati ʻo laku ʻenau kiʻi ngaʻotoʻotá ʻi he halá pea ʻai ke ʻalu ia mo ʻenau fanga hōsí mo e salioté.


Naʻe maʻu atu ʻe Lusi e tangatá ki ha pā. Naʻá ne talaange, “Hangē ko ia ʻoku moʻui e ʻOtuá ʻi he langí, ʻoku ʻaʻaku e salioté mo e fanga hōsí, kae pehē ki he koloa kotoa naʻe ʻomi aí.”

Naʻá ne fakasio takai holo he paá. Naʻe fonu he kakai tangata mo fafine, ko e tokolahi ko ha kau hikifononga pē tatau mo ia. Naʻá ne sio fakamamaʻu ki honau fofongá mo ne pehē ange, “ʻOku loto e tangatá ni ke ne toʻo meiate au e founga kotoa pē te u lava ke hoko atu ai ʻeku fonongá, kae liʻaki au ke mau fakaʻofa mo ʻeku fānau iiki ʻe toko valú.”

Naʻe talaange ʻe Misa Hauati kuó ne ʻosi fakaʻaongaʻi ʻe ia e paʻanga naʻe totongi ange ka ne angi e salioté, pea he ʻikai lava ke ne toe hoko atu.

Naʻe talaange ʻe Lusi, “ʻOku ʻikai hao ʻaonga kiate au. Te u tokangaʻi pē ʻe au e fanga hōsí.”

Naʻá ne tuku ʻa Misa Hauati ʻi he paá, peá ne fakapapau te ne toe fakatahaʻi ʻene fānaú mo ʻenau tamaí, tatau ai pē pe ko e hā ʻe hokó.12

Naʻe pelepela ʻa e halá pea momoko, ka naʻe tataki ʻe Lusi hono fāmilí ke nau aʻu lelei ki Palemaila. ʻI heʻene mamata ki he pipiki e fānaú ki heʻenau tamaí mo ʻuma ki hono fofongá, naʻá ne ongoʻi kuo mole atu e ongosia ʻo ʻenau fononga faingataʻa mai ki aí.


Naʻe ʻikai fuoloa kuo nofo totongi e fāmilí ʻi ha kiʻi fale ʻi kolo pea nau talanoaʻi leva e founga ke maʻu ai hanau ʻapi ʻutá.13 Ne nau pehē leva, ko e palani lelei tahá ke ngāue kae ʻoua kuo nau maʻu ha paʻanga feʻunga ke tipōsiti ʻaki ha konga ʻapi ʻi he konga kelekele ʻuluʻakauʻia ne ofi atú. Naʻe hanga ʻe Siosefa ko e Lahí mo e ngaahi foha lalahi angé ʻo keli ha ʻū vaitupu, fahifahi ha papa ki he ʻaá, tānaki e musie mōmoá ke maʻu ʻaki ha paʻanga, kae ngaohi mo fakatau ʻe Lusi mo e tamaiki fefiné ʻa e paí, inu melié mo e ʻū konga tupenu kuo teuteuʻí, ke maʻu ʻaki ha meʻakai maʻá e fāmilí.14

ʻI he fakaʻau ke fuʻu lahi hake ʻa Siosefa ko e Siʻí, naʻe toe mālohi ange hono vaʻé pea lava leva ke ne lue takai holo ʻi Palemaila. Naʻá ne fetaulaki ʻi kolo mo ha kakai mei ha feituʻu kehekehe he vahefonuá, pea naʻe tafoki ha tokolahi ʻo kinautolu ki he meʻa fakalotú ke fakafiemālieʻi ai ʻenau holi fakalaumālié mo fakamatalaʻi ai e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí. Naʻe ʻikai ke kau ʻa Siosefa ia mo hono fāmilí ki ha siasi, ka naʻe maʻulotu ha tokolahi ʻo honau kaungāʻapí ʻi he fuʻu falelotu lahi mo māʻolunga ʻo e Pelesipiteliané, falelotu Papitaisó mo e faiʻanga fakataha Kueká pe feituʻu faiʻanga kemí, ʻa ē naʻe faʻa fai ai ʻe he kau faifekau Metotisi ne fefonongaʻakí ʻenau ngaahi fakataha fakaakeaké.15

ʻI he taʻu hongofulu mā ua ʻa Siosefá, naʻe tofanga ʻa Palemaila he ngaahi fakafetauʻakilea fakalotú. Neongo e siʻi ʻene laukongá, ka naʻe saiʻia he fakakaukau lahi ki ha meʻa. Naʻá ne fakafanongo ki he kau malangá, ʻo ʻamanaki ke ne ʻilo lahi ange ki hono laumālie taʻefaʻamaté, ka naʻe toe ʻai ʻe heʻenau malangá ke lahi ange ʻene taʻemanongá. Ne nau talaange ko ha tokotaha angahala ia ʻi ha māmani mohu angahala, pea taumuʻa valea ʻene moʻuí ka ʻikai e ʻaloʻofa faifakamoʻui ʻo Sīsū Kalaisí. Pea lolotonga e tui ʻa Siosefa ki he pōpoakí mo ʻene taʻefiemālie heʻene ngaahi angahalá, naʻe ʻikai ke ne fakapapauʻi e founga ke maʻu ai ha fakamolemolé.16

Naʻá ne pehē ʻe tokoni ʻene ʻalu ki he lotú, ka naʻe ʻikai ke ne fakapapauʻi ha feituʻu ke maʻulotu ai. Naʻe ʻikai tūkua e fakakikihi ʻa e ngaahi siasí ki he founga ʻe lava ke fakatauʻatāinaʻi ai e kakaí mei he angahalá. Hili ha taimi ʻo e fanongo ʻa Siosefa ki he ngaahi fakakikihí ni, naʻá ne loto mamahi he sio ʻoku lau ʻe he kakaí e Tohi Tapu tatau kae kei kehekehe pē ʻenau ngaahi fakaʻuhingá. Naʻá ne tui naʻe ʻi ha feituʻu e moʻoni ʻa e ʻOtuá—ʻi ha feituʻu kehe—ka naʻe ʻikai ke ne ʻilo e founga ke maʻu ai iá.17

Naʻe ʻikai fakapapauʻi foki ʻe heʻene ongomātuʻá. Ko e haʻu ʻa Lusi mo Siosefa ko e Lahí ia mei ha ongo fāmili Kalisitiane, ne nau fakatou tui ki he Tohi Tapú mo Sīsū Kalaisi. Naʻe ʻalu ʻa Lusi ki he ngaahi fakataha ʻa e Siasí peá ne faʻa ʻalu mo ʻene fānaú. Naʻá ne fekumi ki he siasi moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí, talu mei he mālōlō hono tehiná, ‘i he ngaahi taʻu lahi kimuʻá.

Naʻe ʻi ai ha taimi, hili haʻane puke lahi kimuʻa pea fāʻeleʻi ʻa Siosefá, naʻá ne manavasiʻi te ne mate kimuʻa ʻoku teʻeki ai ke ne ʻilo e moʻoní. Naʻá ne ongoʻi hangē naʻe ʻi ai ha meʻa ne mole ʻi hono vā mo e Fakamoʻuí, peá ne ʻiloʻi naʻe ʻikai mateuteu ia ki he moʻui ka hokó.

ʻI heʻene tokoto ʻāʻā he poó kotoa, naʻá ne lotu ki he ʻOtuá ʻo palōmesi ange kapau te Ne tuku ke ne moʻui fuoloa, te ne kumi ki he siasi ʻo Sīsū Kalaisí. ʻI heʻene lotú, naʻe ongo kiate ia e leʻo ʻo e ʻEikí, ʻo fakapapauʻi ange kapau te ne kumi, te ne ʻilo. Talu mei ai mo ʻene ʻaʻahi ki ha ngaahi siasi kehekehe, ka naʻe ʻikai pē ke ne maʻu e siasi totonú. Neongo e taimi naʻá ne ongoʻi ai kuo teʻeki ai ʻi he māmaní e siasi ʻo e Fakamoʻuí, ka naʻá ne kei fekumi pē mo falala ʻoku lelei ange ʻene maʻulotú he liʻaki lotú.18

Naʻe holi tuʻu ‘a Siosefa ko e Lahí ki he moʻoní, ʻo hangē pē ko hono uaifí. Ka naʻe ongoʻi ʻe heʻene tamaí ʻoku sai ange e taʻe maʻulotú ia he kau ki he siasi halá. Hili e talatalaifale ʻa Siosefa ko e Lahí mo ʻene tamaí, naʻá ne fakatotolo ʻi he folofolá, lotu fakamātoato mo tui ʻe hāʻele mai ʻa Sīsū Kalaisi ʻo fakamoʻui e māmaní.19 Ka naʻe ʻikai ke ne lava ʻo fakafaikehekeheʻi e meʻa naʻá ne ongoʻi naʻe moʻoní mei he puputuʻu mo e maveuveu naʻá ne mamata ki ai he ngaahi siasí. Naʻá ne misi ʻi ha pō ʻe taha naʻe tatau e kau malanga ne fekīhiakí, mo ha fanga pulu tau, ʻo ngungulu pē mo tui e kelekelé ʻaki honau meʻatuí, pea naʻe toe ʻāsili ai ʻene hohaʻa naʻe ʻikai lahi ʻenau ʻilo ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.20

Naʻe toe lahi ange e puputuʻu ʻa Siosefa ko e Siʻí, heʻene mamata ki he taʻefiemālie ʻene ongomātuʻá ki he ngaahi siasi honau feituʻú.21 Naʻe ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki hono laumālié ka naʻe ʻikai lava ʻe ha taha ia ʻo fai ange ha tali fakafiemālie.

Hili hono fakahaofi ʻe he fāmili Sāmitá ʻenau paʻangá ʻo laka ange ʻi he taʻu ʻe taha, ne feʻunga leva ia ke totongi ʻaki ha ʻeka vaotā ʻe teau ʻi Menisesitā, ʻi he fakatonga ʻo Palemailá. Ne nau fai ai ha ngaahi ngāue totongi, maʻu ʻenau suká mei he ʻakau meipoló, tō ha ʻuluʻakau fua mo fakaʻatāʻatā e kelekelé ke ngoueʻi.22


ʻĪmisi
Smith home replica

Ko e fale papa ko ʻení, ʻoku tuʻu ʻo ofi ki Palemaila, Niu ʻIoké, ko ha ʻīmisi siʻisiʻi ia ʻo e ʻapi nofoʻanga naʻe langa ʻe he fāmili Sāmitá ʻi ai hili ʻenau hiki mai mei Veamonitií. Ko e Vaoʻakau Tapú ē ʻoku ʻi he puipuituʻá.

Faitaaʻi ʻe D. Brent Walton

ʻI he ngāueʻi ʻe he talavou ko Siosefá ʻa e kelekelé, naʻá ne kei hohaʻa pē ki hono laumālié. Kuo holo hifo e longolongoaʻa fakalotu ʻi Palemailá, ka naʻe kei hokohoko atu pē e feʻauʻauhi e kau faifekau malanga he feituʻú, ke maʻu ha kau uluí.23 Naʻe siofi ʻe Siosefa he ʻaho mo e pō ʻa e fengaʻunuʻaki e laʻaá, māhiná mo e ngaahi fetuʻú he langí ʻi honau fakahokohokó mo e fakaʻeiʻeikí, pea naʻá ne tanganeʻia he fakaʻofoʻofa ʻo e māmaní mo ʻene longomoʻuí. Naʻá ne siofi foki mo e kakai ne nau feohí pea naʻá ne ofo ʻi honau iví mo e ʻatamai leleí. Hangē naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he meʻa kotoa pē ʻoku ʻi ai ha ʻOtua pea kuó Ne faʻu e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi Hono tataú. Ka ʻe aʻu fēfē ʻa Siosefa kiate Iá?24

ʻI he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1819, ʻi he taʻu hongofulu mā tolu ʻa Siosefá, naʻe fakataha ai ha kau faifekau malanga Metotisi ʻi ha konifelenisi ki ha ngaahi maile siʻi mei he faama ʻa e fāmili Sāmitá, pea nau movete mai he kauʻāfonua ki ʻuta ʻo e fonuá ke ueʻi ʻa e ngaahi fāmilí, hangē ko e fāmili ʻo Siosefá, ke fakaului kinautolu. Naʻe hanga ʻe he ola lelei e ngāue ʻa e kau faifekau malanga ko ʻení, ʻo fakatupu ha hohaʻa e kau faifekau kehe ʻi he feituʻú, pea ʻikai hano taimi kuo fakalalahi e feʻauʻauhi ke maʻu ha kau uluí.

Naʻe kau atu ʻa Siosefa ki ha ngaahi fakataha, fanongo ki ha ngaahi malanga ne ueʻi hake ai e ngaahi lotó, mo ne mātā foki e kaikaila fiefia ʻa e kau uluí. Naʻá ne fie maʻu ke nau kalanga fakataha mo kinautolu, ka naʻá ne faʻa ongoʻi hangē naʻe ʻi he lotolotonga ʻo ha tau ʻo e ngaahi foʻi lea mo e ngaahi fakakaukau. Naʻá ne fehuʻi loto pē, “Ko hai ʻi he ngaahi faʻahi ko ʻení kotoa pē ʻoku totonú; pe, naʻa kuo nau hala kotoa pē?” “Kapau ʻoku moʻoni ha faʻahi ʻe taha ʻiate kinautolu, ko e fē ia, pea te u ʻiloʻi fēfē ia?” Naʻá ne ʻiloʻi naʻá ne fie maʻu e ʻaloʻofa mo e meesi ʻa Kalaisí, ka ʻi he tokolahi fau ko ia e kakai mo e ngaahi siasi ne nau fepaki he meʻa fakalotú, naʻe ʻikai ke ne ʻilo e feituʻu ke maʻu mei aí.25

Naʻe hangē ka mōlia atu meiate ia e ʻamanaki lelei te ne maʻu ha talí—mo ha nonga ki hono laumālié. Naʻá ne fifili pe naʻe lava fēfē ʻe ha taha ʻo maʻu ʻa e moʻoní ʻi he uhouhonga ʻo ha fuʻu longoaʻa pehē.26

ʻI ha ʻalu ʻa Siosefa ki ha malanga ʻe taha, naʻá ne fanongo ai ki ha lea ʻa e faifekaú he vahe ʻuluaki ʻo e tohi ʻa Sēmisí ʻi he Fuakava Foʻoú. “Ka ai hamou taha ʻoku masiva ʻi he potó, ke kole ʻe ia ki he ʻOtuá, ʻa ia ʻokú ne foaki lahi ki he kakai kotoa pē, pea ʻoku ʻikai valokiʻi pea ʻe foaki ia kiate ia.”27


Naʻe foki ʻa Siosefa ki ʻapi ʻo kumi hake ʻa e potu folofola ko iá ʻi he Tohi Tapú. Naʻá ne manatu kimui ange, “Naʻe teʻeki ai ke hū mamafa ha potufolofola ki he loto ʻo ha tangata ʻo lahi ange ʻi he mālohi naʻe hū ʻaki ʻa e meʻá ni ki hoku lotó ʻi he taimi ko ʻení. Naʻe hangē naʻe hū ia ʻaki ʻa e fuʻu mālohi lahi ki he ongo kotoa pē ʻo hoku lotó. “Naʻá ku toutou fifili ki ai, ʻo u ʻiloʻi kapau naʻe ai ha taha naʻe ʻaonga ke ne maʻu ha poto mei he ʻOtuá, ko au ia.” Kuó ne fekumi he Tohi Tapú kimuʻa ʻo hangē pē ka maʻu ai e ngaahi talí kotoa. Ka ko ʻeni ʻoku talaange ʻe he Tohi Tapú te ne lava ʻo fetuʻutaki fakahangatonu ki he ʻOtuá ke maʻu e ngaahi tali fakatāutaha ki heʻene ngaahi fehuʻí.

ʻĪmisi
Joseph standing outside

Hili Ha Fakakaukau Lahi, tā fakatātā ʻe Al Rounds

Naʻe fili ai ʻa Siosefa ke ne lotu. Kuo teʻeki ai ke ne lotu leʻolahi kimuʻa, ka naʻá ne falala pē ki he talaʻofa ʻa e Tohi Tapú. Naʻe akoʻi mai ai, “Kole ʻi he tuí, ʻo taʻefakataʻetaʻetui.”28 ʻE fanongo mai e ʻOtuá ki heʻene ngaahi fehuʻí—neongo kapau ʻe hā ngali faikehe ʻene leá.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Raffles, “Narrative of the Effects of the Eruption,” 4–5, 19, 23–24.

  2. Raffles, “Narrative of the Effects of the Eruption,” 5, 7–8, 11.

  3. Wood, Tambora, 97.

  4. Wood, Tambora, 78–120; Statham, Indian Recollections, 214; Klingaman and Klingaman, Year without Summer, 116–18.

  5. Wood, Tambora, 81–109; Klingaman and Klingaman, Year without Summer, 76–86, 115–20.

  6. Klingaman and Klingaman, Year without Summer, 48–50, 194–203.

  7. Joseph Smith History, 1838–56, volume A-1, 131; Lucy Mack Smith, History, 1844–45, book 2, [11]–book 3, [2]. Tefitó: Ko Hono Tafa e Vaʻe ʻo Siosefa Sāmitá

  8. Lucy Mack Smith, History, 1844–45, book 3, [3]; Stilwell, Migration from Vermont, 124–50.

  9. Lucy Mack Smith, History, 1844–45, book 3, [4]; Bushman, Rough Stone Rolling, 18–19, 25–28. Tefitó: Fāmili ʻo Siosefa ko e Lahí mo Lusi Meki Sāmitá

  10. Lucy Mack Smith, History, 1844–45, book 3, [5]; Joseph Smith History, 1838–56, volume A-1, 131–32.

  11. Lucy Mack Smith, History, 1844–45, book 3, [2]; Joseph Smith History, 1838–56, volume A-1, 131.

  12. Lucy Mack Smith, History, 1844–45, book 3, [5]–[6]; Lucy Mack Smith, History, 1845, 67; Joseph Smith History, 1838–56, volume A-1, 132. Tefitó: Lusi Meki Sāmita

  13. Lucy Mack Smith, History, 1844–45, book 3, [6]–[7].

  14. Lucy Mack Smith, History, 1844–45, book 3, [7]; Tucker, Origin, Rise, and Progress of Mormonism, 12. Tefitó: Fāmili ʻo Siosefa ko e Lahí mo Lusi Meki Sāmitá

  15. Cook, Palmyra and Vicinity, 247–61. Tefitó: Palemaila mo Manisesitā Ngaahi Siasi Faka-Kalisitiane he Kuonga ʻo Siosefa Sāmitá

  16. Joseph Smith History, circa Summer 1832, 1–2, in JSP, H1:11–12.

  17. Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:5–6; Joseph Smith History, 1838–56, volume A-1, [1]–2, in JSP, H1:208–10 (draft 2). Tefitó: Ngaahi Tui Fakalotú ʻi he Kuonga ʻo Siosefa Sāmitá

  18. Lucy Mack Smith, History, 1844–45, book 2, [1]–[6]; “Records of the Session of the Presbyterian Church in Palmyra,” Mar. 10, 1830.

  19. Asael Smith to “My Dear Selfs,” Apr. 10, 1799, Asael Smith, Letter and Genealogy Record, 1799, circa 1817–46, Church History Library.

  20. Lucy Mack Smith, History, 1844–45, miscellany, [5]; Anderson, Joseph Smith’s New England Heritage, 161–62.

  21. Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:8–10; Joseph Smith History, 1838–56, volume A-1, 2, in JSP, H1:208–10 (draft 2). Tefitó: Ngaahi Tui Fakalotú ʻi he Kuonga ʻo Siosefa Sāmitá

  22. Lucy Mack Smith, History, 1844–45, book 3, [8]–[10]; Joseph Smith History, circa Summer 1832, 1, in JSP, H1:11. Tefitó: Vaoʻakau Tapú mo e Faama ʻa e Fāmili Sāmitá

  23. Tefitó: Ngaahi Lotu Fakaakeaké

  24. Ngāue 10:34–35; Joseph Smith History, circa Summer 1832, 2 in JSP, H1:12.

  25. Neibaur, Journal, May 24, 1844, available at josephsmithpapers.org;Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:10; Joseph Smith, “Church History,” Times and Seasons, Mar. 1, 1842, 3:706, in JSP, H1:494.

  26. Joseph Smith, Journal, Nov. 9–11, 1835, in JSP, J1:87; Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:8–9; Joseph Smith History, 1838–56, volume A-1, 2, in JSP, H1:210 (draft 2).

  27. “Wm. B. Smith’s Last Statement,” Zion’s Ensign, Jan. 13, 1894, 6; Sēmisi 1:5.

  28. Siosfa Sāmita—Hisitōlia 1:11–14; Joseph Smith History, 1838–56, volume A-1, 2–3, in JSP, H1:210–12 (draft 2); Sēmisi 1:6.