2018
Ope Atu ʻi he Lauʻi ʻAkaú
February 2018


Kae ʻOua Ke Tau Toe Feʻiloaki

Ko e Maʻu ʻe he Ongoongolelei ʻa e Moʻoni Kotoa pē

Mei he “Seeing Beyond the Leaf,” Fakataha ʻa e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí ki he Hisitōlia ʻo e Siasí ʻi Sōleki Siti, ʻIutā, USA, ʻi he ʻaho 7 ʻo Māʻasi, 2014.

Ko e lauʻi ʻakau ʻoku tau maʻú ko ha kihiʻi konga siʻisiʻi pē ia ʻe taha—ko ha konga ia ʻo ha vaotā fonu ʻi he ngaahi fakakaukau fakaʻofoʻofá.

ʻĪmisi
leaf

ʻOku mahuʻinga ʻa e hisitōliá. Pea te tau lava ʻi heʻetau pīkitai ki he ngaahi meʻa ʻoku tau ako mei he histōliá ke tau aʻusia hotau tuʻunga fakaetangata lelei tahá.

Naʻe pehē ʻe Maikolo Kilisitoni ʻi ha lipooti, “Kapau ʻoku ʻikai ke ke ʻilo ʻa e hisitōliá, ta ʻoku ʻikai ke ke ʻilo ʻe koe ha meʻa. Ko ha lauʻi ʻakau koe ʻoku ʻikai ʻiloʻi ko ha konga koe ʻo ha fuʻu ʻakau.” ʻOku ʻikai ngata pē hono akoʻi kitautolu ʻe he hisitōliá fekauʻaki mo e ngaahi lauʻi ʻakaú; ʻokú ne akoʻi foki kitautolu fekauʻaki mo e fanga kiʻi vaʻa iiki, vaʻa lalahi, sino mo e ngaahi aka ʻo e moʻuí. Pea ʻoku mahuʻinga e ngaahi lēsoni ko ʻení.

Ko e taha ʻo e ngaahi vaivaiʻanga ʻoku tau maʻu ʻi hotau tuʻunga fakamatelié ko ʻetau pehē ko e “lauʻi ʻakaú” ʻa e meʻa kotoa pē—ʻoku kakato mo fakaemāmani lahi ʻetau foʻi moʻoní. ʻOku taku ʻe ha fakamatala faka-Siu motuʻa, “ʻOku pehē ʻe he kiʻi ʻunufe he foʻi lētisí, ko e māmaní ko ha foʻi lētisi.” ʻOku ou loto ke u fakamamafaʻi ʻoku ope atu ʻi he lauʻi ʻakaú ʻa e moʻoni ʻoku poupouʻi ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní pea ʻoku mahulu ange ia ʻi ha foʻi lētisi. ʻOku ope atu ia ʻi he taimí mo e vavaá pea ʻokú ne fālute ʻa e moʻoni kotoa pē.

ʻOku ʻikai ngata pē hono fālute ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí e moʻoni ʻo e meʻa kimuʻá mo e meʻa lolotongá, ka ʻoku kau foki ai mo e moʻoni ʻo e meʻa ʻoku lavá mo e meʻa ʻe lavá. Ko e lelei taha ia ʻi he ngaahi moʻoni kotoa pē. ʻOkú ne akoʻi e founga ʻo e ākongá—ko ha hala te ne lava ʻo liliu e kakai angamaheni mo taʻehaohaoá ki ha kakai nāunauʻia, taʻe-faʻa-mate mo taʻengata ʻoku mahulu hake honau iví ʻi he meʻa ʻoku tau lava ʻo fakakaukauloto ki aí.

Ko ha foʻi moʻoni lelei. ʻOku taʻe-faʻa-tataua hono mahuʻingá. Ko e tūmutumu ia ʻo e moʻoní. Ko hono tulifuá, ʻiloʻi, mo hono fakaʻaongaʻi ʻo e moʻoní, ʻa e meʻa ʻoku tau ʻi he māmani ai ko ʻení ke kumiá. ʻOku fālute ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻa e moʻoni kotoa pē, pea ʻoku nofo taha ʻi he ngaahi meʻa ʻe mahuʻinga taha kiate kitautolu ʻi he moʻui ko ʻení pea mo e kotoa ʻo e taʻengata ka hoko maí.

Hono ʻikai ko ha ongo fakaʻofoʻofa ia ke te kau ki ha Siasi ʻokú ne tali e moʻoní—neongo pe ko e maʻu mei fē—mo akoʻi ʻoku toe lahi mo ha ngaahi meʻa ke hoko mai, ʻe hanga ʻe he ʻOtuá ʻo “fakahā mai ʻamui ha ngaahi meʻa lalahi mo mahuʻinga ʻo kau ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá” [Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:9]. ʻOku tau loto fakatōkilalo ai he moʻoni ʻoku tau maʻú. ʻOku mahino kiate kitautolu ʻoku tupulaki ʻetau ʻiló, ko e lauʻi ʻakau ʻoku tau maʻú ko ha kihiʻi konga pē ia ʻe taha—ko ha konga ʻo ha vaotā ʻo e ngaahi fakakaukau fakaʻofoʻofá.