2018
Kuo Fakahā Ia ʻe he ʻOtuá Kiate Au
February 2018


ʻI he Tuʻunga Malangá

Kuo Fakahā Ia ʻe he ʻOtuá Kiate Au

ʻĪmisi
Rachel Leatham

Laʻitā ʻo Rachel Leatham ʻi he angalelei ʻa e Laipeli Hisitōlia ʻa e Siasí; fakaʻesia ʻe he Getty Images

Fekauʻaki mo Sisitā Liafemi

Naʻe hoko ʻa Lesieli Hena Liafemi (1884–1979) ko e fefine hono ua ke kau ʻi he lipooti fakaʻofisiale ʻo e konifelenisi ʻa e Siasí ʻi he taimi naʻá ne lea ai ʻi ha fakataha konifelenisi lahi naʻe nofoʻi ʻo aʻu ki tuʻa ʻi he ʻaho 5 ʻo ʻEpeleli, 1908.

Naʻá ne kau ʻi he fuofua toʻu tangata ʻo e kau fefine teʻeki maʻu hoa ke ngāue fakafaifekau maʻá e Siasí. ʻI heʻene taʻu 22, naʻe vaheʻi ia ke ngāue ʻi he Misiona Kololató ʻi Sepitema ʻo e 1906.

ʻI heʻene foki ki Sōleki Siti ʻi he 1908, naʻe loto fiemālie ʻa Sisitā Liafemi ke ne hoko ko ha tokotaha taki mamata ʻi he Tafaʻaki Maʻuʻanga Fakamatala ʻa e Temipale Sikueá. Naʻe fakaava e tafaʻaki ko iá ʻi he 1902 mo e taumuʻa ke tuku atu e ngaahi fakamatala totonú mo tufaki e ngaahi tohi ʻa e Siasí kiate kinautolu ne nau ʻahia ʻa e Temipale Sikueá.

ʻI he taimi ko iá, naʻe fakahoko e konifelenisi lahí ʻi he Tāpanekalé ʻi he Temipale Sikueá. ʻI he taimi naʻe fonu ai e Tāpanekalé, naʻe ʻave ʻa kinautolu ne kau maí ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻi he Holo Fakatahaʻanga ofi atú. ʻI he taimi naʻe fonu ai e ngaahi Holo Fakatahaʻangá, naʻe fakatahataha e kakaí ʻi he loto ʻataʻatā ofi ki he Fale ʻo e Tafaʻaki Maʻuʻanga Fakamatalá, ʻa ia naʻe fai ai e ngaahi polokalama ʻo e ngaahi konifelenisi naʻe fonú.

Ko e pōpoaki ni, ko ha konga ʻo e lea ʻa Sisitā Liafemi ʻi he konifelenisi lahi ko ia naʻe fonu ʻi he ʻaho 5 ʻo ʻEpeleli, 1908. Naʻe fakaleleiʻi ʻa e fakaʻilonga leá mo e faka-mataʻitohi lahí.

ʻOku ou tui ko ha taha au ʻo e tamaiki fefine fiefia taha ʻi he māmaní kotoa, pea ko e ongoongoleleí ʻoku ou ongoʻi pehē aí, he ʻoku ou ʻilo ʻoku moʻoni ʻa e ongoongoleleí. ʻOku ou ʻilo naʻe hāʻele hifo ʻa e ʻOtua ko e Tamaí, mo Hono ʻAló, Sīsū Kalaisi, pea ʻomi ʻa e ongoongoleleí ʻo fokotuʻu ia pea folofola ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. …

ʻOku ou ongoʻi kapau te u moʻui ʻo taʻengata, he ʻikai feʻunga ʻeku fakamālōʻia ʻeku Tamai Hēvaní ko e ngaahi tāpuaki kuó u maʻu ʻi heʻeku moʻuí, ko e faingamālie ke u ʻalu atu ai ki he māmaní pea fakahoko ʻa e fakamoʻoni ko ʻení, ʻo tala kiate kinautolu kuo toe fakafoki mai ʻa e ongoongoleleí, ʻa e mafai kuo foaki ʻe Kalaisi ki Heʻene kau tamaioʻeikí, pea mo e ngaahi tāpuaki kuo fakatatali maʻanautolu ʻoku nau fanongo mo talangofua ki he ngaahi lea ʻo e moʻoní, moʻuí mo e fakamoʻuí. …

ʻOku ou faʻa fakakaukau ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ke mahino kakato kiate kitautolu kei talavou ʻi ʻapí e ngaahi fatongia ʻoku tau maʻú. ʻOku ʻikai ke tau manatuʻi maʻu pē kuo motuʻa ʻa kinautolu ʻoku nau tataki kitautolú, pea ʻi he taimi ʻe mole atu ai ʻetau ngaahi mātuá, ko kitautolu te tau hoko atu ʻenau ngāué; ko kitautolu ʻa e kakai talangofua ʻo Saioné. ʻOku tau fakahoko nai hotau fatongiá, pea ʻoku tau teuteuʻi nai kitautolu koeʻuhí ke tau lava ʻo fai e ngāue kuo fakahoko ʻe heʻetau ngaahi tamaí?

… Te tau lava nai ʻo ʻilo e ngaahi talaʻofa kuo fakahoko ʻe he ʻOtuá maʻatautolú, kapau te tau tauhi ʻEne ngaahi fekaú? ʻOku tau feangai nai mo e ngaahi lekooti kuonga muʻa ʻo e kakai ʻo e fonuá ni, ʻa e Tohi ʻa Molomoná? Pea ʻoku tau feangai nai mo e ngaahi moʻoni lahi ʻoku akoʻi aí mo e ngaahi tohi ko ia ʻoku nau akoʻi mai e maʻongoʻonga ʻo e ngāue ʻoku tau fakahoko he ʻaho ní? ʻOku ou manavasiʻi ʻoku ʻikai feʻunga ʻetau ʻilo ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí pea ʻoku ʻikai ke tau faivelenga ʻo hangē ko ia ʻoku totonu ke tau faí.1

He ko ia ʻoku foaki ki ai ʻa e meʻa lahí ʻoku ʻekeʻi ʻa e meʻa lahi meiate ia; ko kimoutolu hono kotoa, ʻoku mou ʻilo e lahi kuo foaki mai maʻatautolú, mo e lahi ʻe ʻekeʻi mei hotau nimá [vakai, Luke 12:48; T&F 82:3]. ʻOku tau teuteuʻi nai kitautolu koeʻuhí ke ʻoua naʻa tau tō nounou? Tuku ke tau moʻui ʻo fakatatau ki he folofola kotoa pē ʻoku ʻalu atu mei he fofonga ʻo e ʻOtuá [vakai, Teutalōnome 8:3; Mātiu 4:4; T&F 84:44]. Tuku ke tau moʻui koeʻuhi ke Ne hōifua maʻu pē ke ʻAʻana ʻa kitautolu, mo tāpuakiʻi mo ʻofa ʻiate kitautolu.

… ʻOku ou toe fie fakamoʻoniʻi ʻoku moʻoni ʻa e ongoongoleleí. ʻO ʻikai koeʻuhí ʻoku ʻilo ia ʻe heʻeku tamaí, ʻikai koeʻuhí naʻe akoʻi maʻu pē ia ʻe heʻeku faʻeé kiate au, ka ʻoku ou ʻilo ʻoku moʻoni ʻa e ongoongoleleí koeʻuhí he naʻe fakahā mai ia ʻe he ʻOtuá. Kuo fakamoʻoni Hono Laumālié ki hoku laumālié [vakai, Loma 8:16], pea ko e fakamoʻoni ko iá ko e meʻaʻofa fisifisimuʻa taha ia ʻa e ʻOtuá maʻakú.

ʻOfa ke faitāpuekina kitautolu kotoa ʻe he ʻOtuá, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Ko hono fakahaaʻi ʻe he ngaahi tohi faka-māhina ʻa Sisitā Liafemi ki heʻene palesiteni fakamisioná ʻene faivelengá. ʻI he ʻaho 25 ʻo Fēpueli, 1907, naʻá ne tohi ʻo pehē, “Kuó u faifeinga ke fakahoko hoku fatongiá pea kuó u maʻu ha fakafiemālie lahi ʻi heʻeku ngāué” (Colorado Denver South Mission General Minutes, 166).