2018
Ko e Tukuangé ko ha Kamataʻanga, ʻIkai ko ha Ngataʻanga
February 2018


Ko e Ngāue ʻi he Siasí

Ko e Tukuangé ko ha Kamataʻanga, ʻIkai ko ha Ngataʻanga

ʻOku ʻikai ke tau māʻolunga pe māʻulalo ʻi he Siasí. ʻOku tau ʻunu fakataha ki muʻa.

ʻĪmisi
Jesus walking

Fakaikiiki mei he Kumi ʻa e Tokotahá, tā ʻe Liz Lemon Swindle, ʻoua naʻa hiki hano tatau

Naʻe toki tukuange haku kaungāmeʻa ko ha pīsope ʻi hono uōtí. Hili ha ngaahi ʻaho siʻi, naʻá ne kole mai ke ma talanoa ʻi heʻene ʻilo naʻá ku hoko ko ha pīsopé.

Naʻá ne ʻeke mai, “ʻOku angamaheni pē ke te ongoʻi e meʻa ʻoku ou ongoʻí?”.

“Ko e hā ʻokú ke ongoʻí?”

“Ongoʻi vā mamaʻo mahalo. Kuó u kau atu ki he moʻui ʻa ha kakai tokolahi, pea ko e taimí ni kuo ʻosi ia. Te u toe ongoʻi vā ofi pehē nai?”

Naʻe fakamanatu mai ʻe heʻene fehuʻí e taimi naʻe tukuange ai aú. Naʻá ku manatuʻi ʻeku maʻu ʻa e ongo tatau. Naʻe ongo kiate au ʻeku kau ʻi hono tokoniʻi e kakaí ke nau ʻunu ke ofi ange ki he Fakamoʻuí pea mo ʻenau Tamai ʻi he Langí. Naʻe ongo kiate au ʻeku poupouʻi kinautolu ke nau fekumi mo muimui ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko ha tāpuaki fakaʻofoʻofa ʻeku hoko ko ha pīsopé, ka kuo ʻosi ia.

Ka naʻe ʻosi koā? Hili ha kiʻi taimi siʻi, naʻá ku ʻiloʻi ʻoku ʻikai teitei mole e tāpuaki ʻo hono fakahoko e ngāue tokoní. Ko ha faingamālie tuʻuloa ia. ʻI heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí, ʻikai ʻoku fie maʻu ke tau manatuʻi maʻu pē Ia? (vakai, T&F 20:77, 79). ʻIkai ʻoku fie maʻu ke tau tokoni maʻu pē ki he niʻihi kehé ke nau ʻunu ke ofi ange ki he Fakamoʻuí mo ʻenau Tamai ʻi he Langí? ʻIkai ʻoku fie maʻu ke tau tokoni maʻu pē ki he niʻihi kehé, tautautefito ki hotau ngaahi hoá mo e fāmilí, kumi mo muimui ki he ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní?

Naʻá ku manatuʻi e ngaahi lea ko ʻení meia ʻEletā Dallin H. Oaks ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻOku ʻikai ke tau ‘māʻulalo ange’ he taimi ʻoku tukuange ai kitautolú, pea ʻoku ʻikai ke tau ‘māʻolunga ange’ he taimi ʻoku ui ai kitautolú. ʻOku ʻikai ha ‘māʻolunga pe māʻulalo’ ia ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí. Ko e “laka pē ki muʻa pe ki mui,” pea ʻoku tuʻunga ʻa e faikehekehe ko iá ʻi he anga ʻo ʻetau tali mo ngāueʻi hotau tukuangé mo hotau uiuiʻí. Naʻá ku fakatokangaʻi ʻi ha taimi ʻe taha hono tukuange ʻo ha palesiteni fakasiteiki kei talavou naʻá ne ngāue lelei ʻi ha taʻu ʻe hiva pea kuo fiefia ʻeni ʻi hono tukuangé pea mo e uiuiʻi foʻou naʻá ne toki maʻu mo hono uaifí. Naʻe ui kinaua ko e ongo taki nesilī ʻi hona uōtí. Ko e Siasí ni pē taha ʻe lau ai ʻokú na fakatou tuʻunga fakaʻeiʻeiki tatau!”1

ʻI heʻeku talanoa mo hoku kaungāmeʻá, naʻá ma fakatou fakatokangaʻi ʻoku ʻikai ngata ʻa e ngāue tokoní ʻi he taimi ʻoku tukuange ai kita mei ha uiuiʻi, neongo pe ko e hā ʻa e uiuiʻi ko iá. Ki he kau muimui ʻo Kalaisí, he ʻikai fakaʻau ʻo ngata ʻa e ngāue tokoní. ʻE vavé ni mai haʻatau maʻu ha uiuiʻi foʻou, pea tau toe kamata leva ʻi heʻetau laka fakataha atu ki muʻá.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Dallin H. Oaks, “Ko e Ngaahi Kī mo e Mafai ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí,” Liahona, Mē 2014, 49.