2018
Sīsū Kalaisi: Ko e Tupuʻanga ʻo ʻEtau Melinó
February 2018


Sīsū Kalaisi: Ko e Tupuʻanga ʻo ʻEtau Melinó

Mei ha lea ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2002.

Te tau toki maʻu pē e melino ki hotau lotó ʻi heʻetau muimui ʻi he Maama ʻa Kalaisí.

ʻĪmisi
Jesus sleeping on the boat

TĀ FAKATĀTĀ MEI HE REVIEW AND HERALD PUBLISHING/LICENSED MEI HE GOODSALT.COM

Naʻe fokotuʻu ange ʻe he ʻEikí ʻi he fakaʻosinga ʻo ha ʻaho kakato ʻo e akonakí mo e fakahinohinó ki Heʻene kau ākongá ke nau kolosi ki he tafaʻaki ʻe taha ʻo e Tahi ʻo Kālelí.

Lolotonga ʻenau folau he pō ko iá, “naʻe tupu ha fuʻu matangi lahi, pea feʻohofi ʻa e ngaahi peaú ki he vaká, pea ngoto ai.

“Pea naʻá ne ʻi he taumuli ʻo e vaká, ʻo mohe ki he ʻolungá: pea naʻa nau fafangu ia, ʻo pehē kiate ia, ʻEiki, ʻoku ʻikai te ke tokangaʻi te tau mate?

“Pea tuʻu hake ia, ʻo lolomi ʻa e matangí, mo ne pehē ki he tahí, Fiemālie, peá ke tokalelei. Pea naʻe malu ʻa e matangí, ʻo mātuʻaki tofukī” (Maʻake 4:37–39).

Te ke lava ʻo sioloto atu ki he meʻa naʻe fakakaukau ki ai e kau ʻAposetoló ʻi heʻenau vakai ki he talangofua e ngaahi meʻa ʻo natulá—ʻa e matangí, ʻa e ʻuhá mo e tahí—ki he fekau ʻa honau ʻEikí ke nongá? Neongo naʻe toki ui pē kinautolu ki he tuʻunga fakaʻaposetolo māʻoniʻoní, ka naʻa nau ʻilo Ia mo tui kiate Ia. Kuo nau liʻaki ʻenau ngāué mo honau ngaahi fāmilí ke muimui ʻiate Ia. Kuo nau fanongo ʻi ha vahaʻa taimi nounou ki Heʻene akoʻi e ngaahi meʻa fakaofó, pea kuo nau mamata ki Heʻene fakahoko ha ngaahi fuʻu mana lalahi. Ka naʻe ope atu ʻeni ʻi he meʻa naʻe mahino kiate kinautolú pea naʻe hā ia ʻi honau fofongá.

“Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, Ko e hā ʻoku mou manavasiʻi pehē aí? Ko e hā ʻoku ʻikai ai haʻamou tuí?

“Pea naʻa nau manavahē lahi ʻaupito, mo nau fepehēʻaki, Ko hai ʻa e tangatá ni, ke talangofua pehē ʻa e matangí mo e tahí kiate ia?” (Maʻake 4:40–41).

ʻI he taimi haʻahaʻa mo fakamanavahē ʻe niʻihi, ʻoku hā mai ʻa e talaʻofa ʻa e Fakamoʻuí ʻo e nonga taʻe-fakangatangata mo taʻengatá mo ha mālohi makehe kiate kitautolu, ʻo hangē pē ko e fakanonga kiate kinautolu naʻe ō mo Ia ʻi he Tahi Kālelí ʻi Heʻene lava ʻo fakanonga ʻa e ngaahi peau naʻe fasi mai ʻi he pō matangi ko ia ʻi he kuohilí.

ʻĪmisi
Jesus calming the storm

Fekumi ki he Melino ʻi he Lotó

Hangē ko kinautolu naʻe moʻui ʻi he taimi ʻo ʻEne ngāue ʻi he māmaní, ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻiate kitautolu ʻoku fekumi ki he melino mo e tuʻumālie fakatuʻasinó ko ha ngaahi fakaʻilonga ʻo e mālohi fakaofo ʻa e Fakamoʻuí. ʻOku ʻikai ke mahino kiate kitautolu ʻi he taimi ʻe niʻihi ko e melino taʻengata ʻoku talaʻofa mai ʻe Sīsuú ko ha melino ia ʻi he lotó, fanauʻi ʻi he tuí, fakamaʻu ʻaki ʻa e fakamoʻoní, lehilehiʻi ʻi he ʻofá, pea ʻoku hoko ia ʻi heʻetau talangofua mo fakatomala maʻu peé. Ko ha melino ia ʻo e laumālié ʻoku vanavanaiki ki he lotó mo e moʻuí. Kapau ʻoku ʻilo mo aʻusia moʻoni ʻe ha taha e melino ko ʻeni ʻo e lotó, ʻoku ʻikai manavahē ia ki he fefūsiaki pe fekeʻikeʻi fakamāmaní. ʻE ʻiloʻi pē ʻe ha taha ʻi hono lotó ʻoku lelei e meʻa kotoa pē ʻi he taimi ʻokú ne tokangaʻi ai e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga tahá.

ʻOku ʻikai maʻu ha melino ʻi he faiangahalá. ʻE maʻu e fiemālié, manakoá, ongoongoá mo e tuʻumālié, kae ʻikai ha melino. “Kuo teʻeki ai hoko ʻa e fai angahalá ko e fiefia” (ʻAlamā 41:10). He ʻikai maʻu ʻe ha taha e melinó kapau ʻoku ʻikai ke fenāpasi ʻene moʻuí mo e moʻoni kuo fakahā maí. ʻOku ʻikai maʻu ha melino ʻi he laumālie koví pe fakakikihí. ʻOku ʻikai maʻu ha melino ʻi he kapekapé, angaʻuli fakasekisualé pe fakalaí. ʻOku ʻikai maʻu ha melino ʻi he maʻunimā ʻe he faitoʻo konatapú, ʻolokaholó pe ponokalafí. ʻOku ʻikai maʻu ha melino ʻi hono ngaohikovia e niʻihi kehé ʻi ha faʻahinga founga pē, neongo pe ko e fakaeloto, fakatuʻasino, pe fakasekisuale, he ʻe faingataʻaʻia fakaeʻatamai mo fakalaumālie ʻa kinautolu ʻoku fakamamahí kae ʻoua kuo nau haʻu kia Kalaisi ʻi he loto fakatōkilalo pea nau feinga ke maʻu ha fakamolemole ʻo fakafou ʻi he fakatomala kakató.

ʻOku ou tui ʻoku fakaʻamu ʻa e tokotaha kotoa ʻi ha taimi ki he “melino ʻo e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku lahi hake ʻaupito ʻi he faʻa ʻiloá” (Filipai 4:7). Te tau toki maʻu pē ʻa e melino ki hotau ngaahi loto hohaʻá ʻi heʻetau muimui ʻi he Maama ʻa Kalaisí ʻa ia ʻoku “foaki … ki he tangata kotoa pē, koeʻuhi ke ne ʻiloʻi ʻa e leleí mei he koví” (Molonai 7:16), ʻi heʻene tataki kitautolu ke tau fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá mo fekumi ki ha fakamolemolé.

“ʻOku ou Tuku ʻa e Melinó Kiate Kimoutolu”

ʻI he ngaahi houa kimuʻa peá Ne aʻusia e hala nāunauʻia kae fakamanavahē ʻo e Fakaleleí, naʻe fakahoko ʻe he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí e talaʻofa ko ʻení ki Heʻene kau ʻAposetoló: “ʻOku ou tuku ʻa e melinó kiate kimoutolu, ko ʻeku melinó ʻoku ou foaki kiate kimoutolu” (Sione 14:27).

Naʻá Ne talaʻofa nai ki Hono ngaahi kaungā-ngāue ʻofeiná e faʻahinga melino ʻoku ʻilo ʻe he māmaní—malú, maluʻí, pea ʻikai ha fekeʻikeʻi pe faingataʻaʻiá? Ko e moʻoni ʻe ʻikai poupou ki ai e lekooti fakahisitōliá. Naʻe ʻilo ʻe he kau ʻAposetolo ko iá ha konga lahi ʻo e ʻahiʻahí mo e fakatangá ʻi he toenga ʻo ʻenau moʻuí, ʻa ia ko e ʻuhinga ia naʻe tānaki atu ai ʻe he ʻEikí e fakakaukau ko ʻení ki Heʻene talaʻofá: “ʻOku ʻikai hangē ko e foaki ʻa māmaní, ʻa ʻeku foaki kiate kimoutolú. ʻOua naʻa mamahi homou lotó, pea ʻoua naʻa manavahē ia” (Sione14:27

Naʻá Ne hoko atu, “Kuó u tala ‘a e ngaahi meʻá ni kiate kimoutolu, koeʻuhí ke mou maʻu ‘a e fiemālié ‘iate au. Te mou maʻu ʻa e mamahí ʻi māmani; ka mou loto toʻa; kuó u ikuʻi ʻa māmani” (Sione 16:33; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

ʻOku toki maʻu pē ʻa e melinó—melino moʻoní, ʻiloʻi pau ʻaki ho laumālié kakato—ʻo fakafou pea ʻi he tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻI hono ʻiloʻi e foʻi moʻoni mahuʻinga ko iá pea mahino mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí mo tau moʻui ʻakí, ʻe lava ke maʻu ʻe he loto mo e laumālie ʻo e fānau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ha melino lahi. Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻo fakafou ʻia Siosefa Sāmita, “Ako ‘iate au, pea fanongo ki heʻeku ngaahi leá; ‘aʻeva ‘i he angamalū ‘o hoku Laumālié, pea te ke maʻu ‘a e melinó ‘iate au” (T&F 19:23).

ʻOku ou houngaʻia ko e lava ke u fakamoʻoniʻi kiate koe ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. ʻI heʻetau muimui ʻi he tui mo e falala kiate Iá, te tau maʻu kotoa e melino ʻi he lotó ʻa ia ʻoku foaki mai ʻe he ongoongoleleí.