2018
“Te Ne Fakahaofi Kitautolu”
February 2018


“Te Ne Fakahaofi Kitautolu”

ʻOku nofo ʻa e taha naʻá ne faʻú ʻi ʻIutā, USA.

Naʻe tokangaʻi ʻe he ʻEikí ʻEne kau faifekaú ʻi he lotolotonga ʻo ha fakatamaki fakalilifu.

ʻĪmisi
earthquake aftermath

Naʻe ʻomi e ngaahi taá ʻe he tokotaha naʻá ne fai e talanoá mo Michael Remington

Naʻe aʻu e mālohi ʻo e mofuike naʻe tō ʻi Siapani ʻi Māʻasi ʻo e 2011 ki he 9.0 ʻi he meʻafua Richter—naʻe kau ia ʻi he ngaahi mofuike mālohi taha kuo lekooti ʻi he hisitōliá. Naʻá ku hoko ʻi he taimi ko iá ko ha palesiteni ʻi he Misiona Siapani Senitaí, ko e konga ofi taha ia ʻo Siapani ki he uhouhonga ʻo e mofuiké. Naʻe laka hake e kakai ne maté ʻi he toko 16,000 pea lau kilu e ngaahi ʻapi mo e ngaahi fale naʻe holo ʻi he mofuiké pea mo e peau kula naʻe hokó.

Neongo e mafola lahi ʻo e maumau naʻe hokó, naʻe ʻikai mole haʻamau faifekau ʻe taha. ʻI he ngaahi ʻaho mo e uike hoko atu aí, naʻá ku mamata ki ha ngaahi mana ʻi he moʻui ʻa e kau faifekau ne mau ngāué. Naʻe fokotuʻutuʻu ʻe ha Tamai ʻofa ha ngaahi founga kimuʻa pea mo e ʻosi ʻa e mofuiké ke fakahaofi ʻEne kau faifekaú.

Tataki ki ha Ngaahi Feituʻu Malu

ʻOku faʻa fai maʻu pē e fakataha fakatakimuʻa ʻa e Souni Koliama ʻo ʻema misioná ʻi he ʻaho Tuʻapulelulú. Ka ʻi he taimi ko ʻení, naʻe fakataimi-tēpileʻi ia ki he ʻaho 11 ko e Falaite ʻo Māʻasi, 2011—ko e ʻaho naʻe tō ai e mofuiké. ʻOku meimei ko e kau taki fakasouní pē mo e kau taki fakavahé ʻoku faʻa kau ki he ngaahi fakataha fakatakimuʻá. ʻI he fakataha fakatakimuʻa ko ʻení, naʻe fakaafeʻi kotoa ki ai e kau faifekau ʻi he souní. ʻOku ʻuhinga ʻeni ko e ʻaho ko ia naʻe hoko ai e mofuiké, naʻe mamaʻo ʻaupito e kau faifekau Siapani Senitai naʻe nofo ofi taha ki he tauhiʻanga ʻo e ivi faka-ʻātomi naʻe maumauʻi ʻe he mofuiké mo e peau kulá mei honau ngaahi fale nofoʻangá, ʻo nau malu ʻi he fakataha fakatakimuʻa naʻe fai ʻi he falelotu ʻi Koliamá. Naʻe ʻave kinautolu ʻe he ʻEikí ki ha feituʻu malu.

ʻOku ʻikai ko e kau faifekau pē ʻi heʻemau fakataha fakatakimuʻá naʻe tataki ki ha feituʻu malu kimuʻa pea tō ʻa e mofuiké. ʻOku ako vave e kau faifekaú ke nau falala ki he ʻEikí mo e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié. ʻI he taimi naʻe lulu ai e mofuiké, naʻe ʻikai ha toe taimi ke fai ha fetuʻutaki ki he kau takí ki ha fakahinohino. Naʻe hao moʻui e kau faifekau kehé koeʻuhí ne nau muimui ki he Laumālié, ʻa ia naʻe tataki ai kinautolu ki ha ngaahi feituʻu malu naʻe ʻosi teuteuʻi ʻe he Tamai Hēvaní maʻanautolu.

Hili e mofuiké, naʻe ʻalu ha kau faifekau tokolahi ki he ngaahi senitā kumi hūfangá. Naʻe ʻunu leva ha ngaahi souni ʻe niʻihi ki he ngaahi falelotú, ʻa ia naʻe siʻisiʻi ai e maumaú pea mo nau ongoʻi mālohi ange ai e fakafiemālie ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko ha niʻihi tokosiʻi pē naʻe kei nofo ʻi honau ngaahi fale nofoʻangá, ʻikai ha ʻea māfana, vai, ʻuhila, pe meʻakai. Ka ne nau malu kotoa.

Tataki ʻe he Tāpuni ʻo e Halá

ʻI he ʻikai ke u ʻilo e maumau ʻa e halanga maʻuʻanga ivi-fakaʻātomí, naʻá ku ʻuluaki feinga ke fakafoki e kau faifekau ne nau ʻi heʻemau fakataha fakatakimuʻá ki honau ngaahi fale nofoʻangá ʻi he ʻosi pē ʻa e mofuiké. Ka naʻe taʻofi ia ʻe he ʻEikí. Naʻe ʻikai lele ha pasi pe ko ha lēlue. Ko ia naʻe hokohoko atu hono maluʻi ʻe he Tamai Hēvaní e kau faifekaú ʻi Koliama.

Naʻá ku fakakaukau ʻe fie maʻu au ʻi he ʻapi fakamisiona ofi ki he uhouhonga ʻo e feituʻu naʻe tō ai e mofuiké. Kae hili haʻama fononga ʻi ha houa ʻe valu ʻi ha hala maumau mo femoʻuekina, naʻá ma ʻiloʻi kuo tāpuni mo homa halá. Naʻe iku ʻo lelei ange ʻe ma nofo ʻi Koliamá ke tokoni ki he fetukutuku ʻo ʻemau kau faifekaú, ko ha founga naʻá ne toe fakamahinoʻi mai naʻe tokangaʻi kimautolu ʻe he ʻEikí.

Naʻe honge penisini ʻi he ʻosi ʻa e mofuiké. Naʻe fuʻu tuai ʻaupito e lele ʻa e ngaahi loli naʻe lava ʻo ʻalu ʻi he ngaahi hala maumaú, ʻo iku ai ki haʻamau tali houa ʻe tolu ki he penisiní, kapau naʻe kei toe mai ha meʻa. Ka naʻe tokoniʻi kimautolu ʻe he ʻEikí ʻi ha ngaahi founga fakaofo. Hangē ko ʻení, lolotonga ʻemau fetukutuku e kau sisitaá mo e kau ʻeletaá ki ha feituʻu malu ʻi Niikata ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e motú, naʻa mau fakatokangaʻi kuo mau lele ʻi ha houa ʻe 18 ʻi ha tangikē pē ʻe taha, ka naʻe tuʻu maʻu pē e hui fakatokangá ʻi he “fonú.” ʻI heʻemau fakaofi atu ki Niikatá, naʻe holo hifo e hui fakatokangá ki he “mahá.”

Ko ha Fononga Fakatuʻutāmaki

Ko e meʻa mālié, ko e kei hokohoko atu hono tataki ʻe heʻetau Tamai ʻofá ha fetukutuku naʻe maau ʻi he lotolotonga ʻo ha fakatamaki lahi. Naʻe fakatuʻutāmaki ʻa e fononga mamaʻó. Naʻe kei hoko atu e nunuʻa hili e fakatamakí. Naʻe tāpuni ʻa e fefonongaʻaki fakapuleʻangá. Naʻe motuhia e vaí mo e ngaahi meʻa fakaʻuhilá, pea naʻe ʻikai mei lava ke te fakatau ha penisini pe meʻakai. Naʻe mahino lelei kiate au mo Sisitā Tateoka ko kimaua pē te ma lava ʻo aʻu ki he ongo ʻeletā ʻi ha feituʻu moʻungaʻia mo ha ongo ʻeletā kehe ʻi he funga moʻungá ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e motú. Naʻe tāpuni ʻa e hala lahí, ko ia ai ʻe fie maʻu e fononga fakaʻosi ko ʻení ke ma fou ʻi ha houa ʻe nima ki he ono ki ʻolunga ki he moʻungá ʻi he ngaahi hala ʻutá, pea lele ʻi ha houa kehe ʻe ua pe tolu ʻi he ngaahi moʻungá pea hifo ai ki Suluoka, pea mo ha houa kehe ʻe fā ke mau foki ai ki he feituʻu malú.

Naʻá ma mavahe pongipongia ʻi he ʻaho 16 ʻo Māʻasí pea ma aʻu ki he fale nofoʻanga ʻo ʻEletā ʻOsuki mo ʻEletā Iuasá ʻi he 5:00 hengihengi nai. Naʻe fie maʻu ke mau foki faka-tonga ʻi ha tumuʻaki ʻo ha moʻunga, pea hifo ai ki he kolo ʻo Suluoká ke ʻomi e ongo ʻeletā fakaʻosí. Ne maʻu ʻilo ʻi he toe siʻi ʻemau penisiní he ʻikai te mau toe lava ʻo foki. ʻI heʻemau kamata fononga ke ʻomi e ongo ʻeletā fakaʻosí, naʻe kamata ke tō ʻa e sinoú. Ne taimi siʻi pē kuo mau fakatokangaʻi naʻe kāpui kimautolu ʻe ha matangi sinou, ne māmālie ange ʻemau lelé ʻi he maile ʻe 15 (kilomita ʻe 24) ʻi he houá. Naʻe ʻikai ke u lava ʻo sio ki he ngaahi laine ʻi he hala lahí.

ʻI he 7:30 efiafi, ʻi he faifai pea mau aʻu ki he tumutumu ʻo e moʻungá, naʻe taʻofi kimautolu ʻe he kau polisí. Naʻe talamai ʻe ha polisi kuo poloka ʻe he sinoú e halá ʻo ne tāpuni e halanga ʻi he moʻungá. Naʻá ne talamai he ʻikai lava ke mau toe hoko atu; naʻe pau ke mau tafoki ʻo ʻalu ʻi ha hala kehe ki he tafaʻaki ʻe taha ʻo e motú ʻo takai ʻi he sinoú. Koeʻuhí ko e siʻisiʻi ʻemau penisiní ki he takai ko ʻení, naʻe mahino kuo ʻikai ha toe founga ke mau aʻu ai kia ʻEletā Lei mo ʻEletā Luifenati ʻi Suluoka.

ʻĪmisi
earthquake aftermath 2

Ko ha Fononga Fakaofo

Ne mau tafoki mamahi mai ʻo hangē ko e fakahinohino ʻa e polisí. Naʻá ku kole ange ki he ongo faifekau ʻi he meʻalelé ke na tā ki he mēmipa kotoa pē ʻo e Uooti Iamakatá pe ʻe lava ʻe ha taha ʻo maʻu mai ha penisini. Ne mau tuʻu pea mau lotu fakamātoato, ʻo kolea e mālohi kotoa pē ne mau lavá mei he langí. Ne mau lotu ki ha mana ʻe taha pea ne mau toe tafoki ki he ʻEikí.

Naʻe tā e ongo faifekaú ki he mēmipa mālohi kotoa pē. Ka naʻe ʻikai maʻu ʻe ha taha ha penisini. Naʻe maha e ngaahi pausá pea ne nau tāpuni. Naʻe ueʻi leva e ongo ʻeletaá ke na tā ki ha kaungāmeʻa māmālohi, ko Misa Sukihasi. Naʻe toe tataki ʻe he Tamai Hēvaní homau halá. ʻE lava ke maʻu mai ʻe Misa Sukihasi ha lita penisini ʻe 20 (kālani ʻe 50). Ka naʻe fie maʻu ke mau fononga faka-tokelau ʻi ha houa ʻe taha ke fetaulaki mo e tangata lelei ko ʻení, ʻa ia ko e fehangahangai ia ʻo e feituʻu naʻe fie maʻu ke mau ʻalu ki aí. ʻE ʻaonga e meʻi penisiní ka he ʻikai feʻunga ke mau ʻalu takai ai ʻi he hala naʻe tāpuni ʻe he sinoú.

Ne mau tui pē mo fononga fakatokelau, naʻe teʻeki ke mau ʻilo pe ʻe anga fēfē haʻamau ʻomi e ongo ʻeletaá. Ne mau aʻu ki he kolo ko Sinisou, ʻa ia ne maʻu mei ai e penisini lita ʻe 20. Hili iá, naʻá ku maʻu ha telefoni meia Palesiteni Iosita, ko hoku tokoní, ʻa ia naʻe hohaʻa lahi ʻi he teʻeki ke mau foki angé. Naʻá ne ʻeke mai e feituʻu ʻoku mau ʻi aí, pea ʻi heʻeku talaange ko Sinisoú, naʻe ʻohovale ʻaupito ʻi he fuʻu mamaʻo ʻemau ʻalú. Naʻe ʻikai lava ke aʻu mai ʻo fakafoki kimautolu.

Naʻá ne sio leva ki heʻene mapé, pea naʻá ne pehē mai ʻi ha leʻo momou, “ʻOku ʻi ai ha kiʻi hala angamaheni ʻi he moʻungá ʻe lava ke mou ʻalu ai mei Sinisou ki he ongo faifekau ʻi Suluoká.” Naʻe teuteuʻi ʻe he ʻEikí ha founga maʻamautolu ke tonu mo e feituʻu naʻe fie maʻu ke mau ʻi aí kae lava ke mau takai hake ʻi he hala naʻe tāpuni ʻe he sinoú. Naʻe feʻunga tonu pē ʻa e penisini ne mau maʻú mo e lahi naʻe fie maʻu ke mau takai hake ai ke ʻave ʻa e ongo ʻeletaá.

ʻI heʻeku fetuʻutaki ki he faifekau takitaha hili e mofuiké mo ʻilo hono tataki kinautolu kotoa ki ha feituʻu malu kimuʻa pea hoko e mofuiké mo e peau kulá, naʻá ku ongoʻi houngaʻia moʻoni. Naʻe fakahaaʻi ʻe ha ongo faifekau ʻe toko ua ʻena houngaʻia ʻi hono maluʻi kinaua mei he peau kulá ʻaki ʻena kaka ki he fungavaka hono fā ʻo ha senitā kumi hūfanga.

Naʻá na ongoʻi ne fakamatalaʻi ʻe he ngaahi lea ʻa Hilamaní hona tūkungá: “Naʻe ʻaʻahi mai ʻa e ʻEiki ko homau ʻOtuá kiate kimautolu ʻaki ʻa e ongoʻi fakapapau te ne fakahaofi ʻa kimautolu; ʻio, ʻo ne folofola ai ʻaki ʻa e fiemālie ki homau laumālié, ʻo ne foaki mai kiate kimautolu ʻa e tui lahi, ʻo ne fakatupu ʻemau ʻamanaki lelei ki homau fakahaofi ʻiate iá” (ʻAlamā 58:11).