2018
Ko e Hā Te u Lava ʻo Fai Ke u Faiako ʻo Hangē ko e Fakamoʻuí?
February 2018


Ko e Faiako ‘i he Founga ‘a e Fakamoʻuí

Ko e Hā Te u Lava ʻo Fai Ke u Faiako ʻo Hangē ko e Fakamoʻuí?

ʻĪmisi
Jesus teaching

Tā valivali ʻe Justin Kunz

Lolotonga ʻeku hoko ko ha palesiteni fakamisiona ʻi Tolonitō, Kānatá, naʻe fehuʻi mai ʻe ha taha ʻo ʻeku ongo ʻasisitení, “Palesiteni, ʻe founga fēfē nai haʻaku hoko ko ha faifekau lelei ange?” Ko ʻeku ʻuluaki tali angé naʻe pehē, “ʻOku lelei hoʻo ngāué.” Pea ko hono moʻoní ia. Ka naʻá ne kei fehuʻi mai pē, ko ia naʻá ku fakakaukau ʻi ha miniti ʻe taha peá u ʻoange leva ha fokotuʻu. Naʻá ne malimali mo tali lelei mai.

Naʻá ku vahevahe e aʻusia faingofua ko ʻení mo ʻemau kau faifekau kehé. Ne fehuʻi mai leva ʻe he kau ʻeletā mo e kau sisitā kehé ʻi heʻenau omi ki he ʻinitaviú, “Palesiteni, ʻe fēfē nai haʻaku hoko ko ha faifekau lelei ange?” Naʻe fakatupu ʻe he fehuʻi faingofua ko ia ʻa ha faifekau ʻe toko tahá ha fakalakalaka fakalaumālie ʻi heʻemau misioná kotoa.

ʻI he founga tatau, ʻe maʻu ʻe he kau faiakó ha faleʻi lelei kapau te nau ʻeke fakamātoato e fehuʻi faingofua ko ʻení ki he ʻEikí mo ʻenau kau takí: “Ko e hā te u lava ʻo fai ke u faiako ai ʻo hangē ko e Fakamoʻuí?” Naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí, “Ke ke loto-fakatōkilalo; pea ʻe tataki nima koe ʻe he ʻEiki ko ho ʻOtuá, pea foaki kiate koe ʻa e tali ki hoʻo ngaahi lotú” (T&F 112:10).

Ko e Tokanga Fakamātoató

Naʻe tuʻo taha hono fehuʻi kia J.B. Priestley, ko ha tokotaha faʻu tohi mei Pilitānia pe naʻe ange fēfē ʻene tuʻukimuʻa he faʻu tohí he naʻe ʻikai pehē mo hono ngaahi kaungā faʻu tohi talēnitiʻiá. Naʻá ne pehē, “ʻOku ʻikai ko homau kehekehé ʻa e meʻa ne mau malavá, ka ko hono moʻoní … ʻi heʻenau … kei fakaoli ʻaki e fakakaukau fakaʻofoʻofa ʻo e [faʻu tohí], naʻá ku tokanga fakamātoato au!”1

ʻI heʻetau hoko ko e kau faiakó, ʻe lava ke tau fehuʻi, “ʻOku tau fiemālie nai ʻi he tuʻunga fakafaiako ʻoku tau ʻi aí, pe ʻoku tau tokanga fakamātoato nai ki he faiako hangē ko e Fakamoʻuí?” Kapau ko ia, ʻoku tau loto fiemālie nai ke liʻaki e loto hīkisiá pea ʻikai tatali pē ke fakahinohinoʻi kae fekumi faivelenga foki ki ai?

Ko e Meʻa Mahuʻingá ʻa e Loto-Fakatōkilaló

ʻOku tau maʻu ha kau faiako tuʻukimuʻa tokolahi ʻi he Siasi ko ʻení, ka ko hono moʻoní, neongo pe ko e hā hono lahi ʻo e ngaahi taʻu ʻo ʻetau aʻusiá, pe ko e lahi ʻo e ngaahi mataʻitohi ʻoku tau maʻú, pe ko e lahi hono ʻofaʻi kitautolu ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí, te tau lava kotoa ʻo fakalakalaka mo hoko ʻo hangē ko e Faiako Tuʻukimuʻá, ʻi heʻetau loto-fakatōkilaló. ʻA ia ko e akoʻi ngofuá ʻa e ʻulungaanga mahuʻinga ʻo e faiako hangē ko Kalaisí. Ko e loto-fakatōkilaló ko ha ʻulungaanga ia ʻokú ne fakatou fakaafeʻi ʻa e Laumālié mo lehilehiʻi ʻetau loto ke tupulakí.

ʻOku ou fetaulaki he taimi ʻe niʻihi mo ha kau palesiteni Lautohi Faka-Sāpate ʻoku nau loto-mamahi ko e pehē ʻe ha faiako ʻe taha pe ua ʻi honau uōtí kuo fuʻu taukei ia pe lavameʻa pea ʻoku ʻikai ke nau fie maʻu ʻe kinautolu ha toe fakahinohino pe kau atu ki he ngaahi fakataha alēlea ʻa e kau faiakó. ʻOku ou lotomamahi ai koeʻuhí ʻoku teʻeki ke u fetaulaki mo ha faiako ʻoku ʻikai malava ke ne fakalakalaka ʻi ha faʻahinga founga.

ʻOku ou ʻilo naʻa mo e faiako taukei taha ʻe haʻu ki he ngaahi fakataha alēlea ʻa e kau faiakó mo ha loto fakatōkilalo mo e vilitaki lahi fau ke ako, ko ha faiako ia te ne maʻu ha ngaahi fakakaukau mo ha ongo fakalangi ki ha founga ke ne fakalakalaka ai. Kuó u kau atu ki ha ngaahi fakataha alēlea lahi ʻa e kau faiakó pea kuó u foki maʻu pē mo ha ngaahi fakakaukau foʻou pe holi ke fakalakalaka ʻi ha taukei pe ʻulungaanga ʻe fie maʻu hano fakaleleiʻi pe fakahaohaoaʻi.

Ko e Fie Maʻu ke Fakatupulaki e Ngaahi Taukei Fakafaiakó

Mahalo ʻe faʻa fakakaukau ha niʻihi ko e ngaahi pōtoʻi fakafaiakó pe ngaahi taukeí ko ha meʻangāue fakaako pe fakapoto pē ia. Ka ʻi hono fakatupulakí, ʻe fakaʻatā ʻe he ngaahi taukei ko iá ʻa e Laumālié ke fili mei ha ngaahi meʻa kehekehe ʻa ia te ne malava ke feau lelei e ngaahi fie maʻu fakafoʻituitui ʻa e kau akó . Ko hai ʻoku lelei angé, ko e tangata ʻokú ne tā e fuʻu ʻakaú ʻaki ʻene kiʻi hele ngāué, pe ko e tangata tatau pē ʻokú ne fakaʻaongaʻi lelei ha mīsini tutuʻu ʻakaú? ʻI he ongo tūkungá fakatouʻosi, ne maʻu ʻe he tangata tatau pē ʻa e ivi mo e tōʻonga moʻui tatau, ka ʻoku lelei ange e ola ʻo e meʻa fakamuimuí koeʻuhí he naʻe lelei ange e meʻangāue naʻá ne fakaʻaongaʻí. ʻOku hoko e ngaahi taukei fakafaiakó ko ha meʻa ngāue fakalangi ʻi he taimi ʻoku ʻi he malumalu ai ʻo e Laumālié.

ʻE lava ʻe he ako fakataukeí mo e ʻahiʻahi fakahokó, fakatātāʻí, faʻa akó mo hono mamataʻi ha taha ke tokoni ki ha faiako ʻi ha faʻahinga tuʻunga taukei pē, ke ne fakatupulaki ha ngaahi taukei ʻe lava ke ngāue ʻaki ʻe he Laumālié—ʻi hono tokoniʻi kitautolu ke tau faiako ʻo hangē ko e ʻEikí. ʻE lava ke fakatupulaki e konga lahi ʻo e ngaahi taukei ko ʻení ʻi he ngaahi fakataha alēlea ʻa e kau faiakó.

ʻĪmisi
young woman standing in front of class

ʻE Lava ʻe he ʻEikí ʻo Oʻi mo Liliu Kitautolu

ʻE lava ke ongoʻi ʻe ha niʻihi he ʻikai pē malava ke nau faiako ʻo hangē ko e Fakamoʻuí—ko ha tulifua ʻoku ope atu ʻi he meʻa ʻoku nau malavá. Mahalo ne ongoʻi ʻe Pita ko ha tangata toutai pē ia; mo Mātiu, ko ha tangata tānaki tukuhau ne fehiʻanekinaʻi. Ka ʻi he tokoni ʻa e Fakamoʻuí, naʻá na fakatou hoko ko ha taki mo ha faiako maʻongoʻonga ʻo e ongoongoleleí.

ʻOku ʻikai toe kehe hono oʻi mo fakaleleiʻi kitautolu ʻe he ʻEikí mei he aʻusia ʻa Maikoloʻeniselō ʻi hono tā tongitongi ha taha ʻo ʻene ngaahi maka fakamanatu, ʻa ia ʻoku pehē ʻe he tokolahi ko e ngāue lelei taha ia kuo fakahoko ʻe he nima ʻo ha tangata—Tēvita.

Kimuʻa pea kamata ʻe Maikoloʻeniselō ʻa e ngāué, naʻe tuʻutuʻuni ki ha ongo tangata tā tongitongi ʻe toko ua kehe, ko ʻAkositino ti Tusio mo ʻAnitonio Loselino, ke na fakaʻosi ʻa e maka fakamanatú. Naʻá na fakatou aʻusia e palopalema tatau: ko e konga maka ʻa e māʻolunga mo e maukupu totonú, ka naʻe uesia ʻaupito e māpelé. Ne feinga ʻa Ti Tusio pea hoko atu ʻa ʻAnitonio Loselino, ʻi hono fakaʻaongaʻi hona taukei faka-ʻātí ʻi he konga maka ko ʻení, ka naʻe ʻikai hano ola. Naʻe fuʻu lahi pē e maumaú.2 Naʻe faifai peá na foʻi. Naʻe sio pē mo Maikoloʻeniselō ki he ngaahi maumau tatau, ka naʻe toe ope atu ʻene sió ʻaʻana. Naʻá ne sio ki ha fōtunga moʻui, mānava mo fakaʻeiʻeiki ʻo Tēvita ʻokú ne faʻa ʻai e kau mamata ʻo e ʻaho ní ke nau ofo ʻi heʻenau fuofua mamataʻí.

ʻI he founga tatau pē, naʻe folofola ai ʻa e ʻOtuá ko hono kakato ʻo ʻEne ongoongoleleí ʻe “malanga ʻaki … ʻe he kau vaivaí mo e kau māʻulaló ki he ngaahi ngataʻanga ʻo e māmaní” (T&F 1:23). ʻOku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá hotau ngaahi vaivaí mo e tōnounoú, ka ʻoku ope atu e meʻa ʻokú Ne ʻafioʻí. ʻIkai ngata pē ʻi Heʻene malava ke tokoniʻi kitautolu ke tau ikunaʻi hotau ngaahi vaivaí ka ke toe liliu foki e ngaahi vaivai ko iá ko ha ngaahi mālohinga (vakai, ʻEta 12:26–27). Te Ne lava ʻo tokoni ke fakaleleiʻi mo fakahaohaoaʻi ʻetau ngaahi taukeí mo e ʻulungaanga fakafaiakó koeʻuhí ke tau lava ʻo faiako hangē ko e Fakamoʻuí.

Ngaahi Founga Te Tau Lava ai Ke Faiako Hangē ko e Fakamoʻuí

Ko ha niʻihi ʻeni ʻo e ngaahi tefitoʻi kaveinga ʻe lava ke tau fakahoko kae lava ke tau faiako ʻo hangē ko e Fakamoʻuí.

  • Faiako ʻaki e Laumālié, ʻi hoʻo ʻilo ko e Laumālié ʻokú Ne ʻai ke longomoʻui, mahino mo ʻuhingamālie ʻetau ngaahi lēsoní (vakai, T&F 43:15).

  • Nofotaha ʻi he tokāteliné, ʻi hoʻo ʻiloʻi ko e tokāteliné ʻokú ne maʻu ʻa e mālohi ke liliu e ngaahi moʻuí ʻo hangē ko hono akoʻi ʻi he folofolá mo e kau palōfita moʻuí (vakai, ʻAlamā 31:5).

  • Hoko ko ha tokotaha ʻoku vēkeveke ke ako, ʻi hoʻo ʻilo ko e faiako leleí ko ha tokotaha ako lelei foki ia (vakai, T&F 88:118).

  • Fekumi ki ha fakahā, ʻi hoʻo ʻilo ʻoku muimui ʻi he fatongia fakafaiako kotoa pē ʻa e totonu ke maʻu ha fakahā ki hono fua ha fatongia (vakai, T&F 42:61).

  • Fakahaaʻi e ʻofá ʻaki haʻo ako e hingoa ʻo e mēmipa takitaha ʻi he kalasí, lotua fakafoʻituitui ia, tokanga fakatāutaha kiate kinautolu (tautautefito kiate kinautolu ʻoku ʻi ai haʻanau ngaahi fie maʻu makehé), pea aʻu atu ʻi ha founga ʻe lelei kiate kinautolu ʻoku ʻikai ke nau maʻu kalasí (vakai, Molonai 7:47–48).

Ko ha Vakaiʻi Fakaekita

Naʻe fakahoko ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ʻa e faleʻi ko ʻení: “ʻEke kiate kimoutolu, pe ʻoku mou ʻi he tuí” (2 Kolinitō 13:5). ʻE lava ke toe fakalea ia maʻá e kau faiakó ke pehē, “ʻEke kiate kimoutolu, pe ʻoku mou faiako ʻi he founga ʻa e Fakamoʻuí pe ko hoʻo founga pē ʻaʻaú.” Ko ha taimi lelei e kamataʻanga ʻo e taʻú ke fakahoko ai e faʻahinga sivisiviʻi ko iá. ʻI heʻene peheé, ʻoku fakaafeʻi koe ke ke tali e ngaahi fehuʻi vakaiʻi fakatāutaha ʻi he fakamatala ko ʻení. ʻI hoʻo fai iá, ʻe tokoni atu e Laumālié ke ke ʻilo e meʻa ke tuku taha ki ai hoʻo tokangá kae malava ke ke faiako anga Faka-Kalaisi ange, mo e founga te ke lava ke maʻu mo fakatupulaki ai e ngaahi ʻulungaanga mo e ngaahi taukei ʻoku fie maʻu ke fai ai iá.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Fai ʻe J. B. Priestley, Rain Upon Godshill (1939), 176.

  2. Vakai ki he “Michelangelo’s David,” accademia.org/explore-museum/artworks/michelangelos-david.