2006
E tena na, a haaparahi i te reira i roto i to outou aau
Novema 2006


E tena na, a haaparahi i te reira i roto i to outou aau

E ore e ti‘a ia tatou ia tapea i te hoê avae i roto i te Ekalesia e te tahi i roto i te ao.

Mai te hoê taata e haere e haapii i te ohipa taote, te taaraa i te huru rau, te ana‘iraa e te auraa o te tino taata na te reira e haapuai i to‘u faaroo i roto i te rahu nui. Te ti‘aturi nei au e Na’na i hamani ia tatou.

Te ti‘araa ia ti‘aturi i te hoê rahu nui o te ti‘aturiraa ïa e ua haamata te hoê oraraa maite mea ra e aita e faaineineraa, e aore râ, e mea na roto i te hoê ati. Aita roa vau e ti‘aturi i te reira.

E mai te mea na te Atua i hamani ia tatou, e ere ïa i te mea tano e e vaiho otare noa Oia ia tatou. E mea ti‘a‘e ïa ia feruri e e horo‘a mai Oia i te arata‘i ia tatou. Vetahi o teie mau arata‘iraa no ô mai ïa i te mea o ta tatou e parau nei e, te mau faaueraa.

Aita te mau faaueraa i horo‘ahia mai no te faateimaha e aore râ, no te faaapiapi ia tatou. E mau arata‘i teie na te hoê Metua paari i te Ao ra no te paruru ia tatou i te mau fifi, no te faaho‘i mai ia tatou i te îraa no te oaoa i roto i teie oraraa, e no te faaho‘i ia tatou i To’na ra fare.

I roto i te hoê a‘oraa i te Fare Haapiiraa Tuatoru no Brigham Young i te matahiti 1944, ua parau te hoê Rabouni o Harold S. Kushner e :

« E Ati Iuda vau e te haapa‘o nei au i te mau ture o te Bibilia no ni‘a i te maa… Te feruri nei au e, e rave rahi o outou o te mana‘o nei paha e, i te roaraa o te mahana, te parau nei au ia‘u iho e, ‘A tae hoi e, hinaaro rahi to‘u e amu i teie mau tapu puaa, eita râ hoi teie Atua tahito e faati‘a.’ Aita roa’tu. No te mea… i te roaraa o te mahana te parau nei au ia‘u iho e, ‘E ere anei te mea maere ? E 5 milia taata e ora nei i ni‘a i teie paraneta e te ite ra anei te Atua eaha te mea o ta tatou e amu [e] eaha te reo o ta‘u e faaohipa nei’.

« Eita vau e faatupu ino ia parau-ana‘e-hia vau e, te vaira te tahi mau mea eita e ti‘a ia‘u ia rave no te mea e mea hape te reira. Area râ, e haamaitai te reira ia‘u ».1

Mea maitai roa’tu te faahitiraa a Elder Henry B. Eyring no ni‘a i te reira, i roto i te haapurororaa matamua no te haapiipiiraa na te feia faatere no te ao nei : « Ua horo‘a mai te Fatu ia tatou i Ta’na ture no te vai ti‘amâraa. Aita Oia i horo‘a mai i te reira no te faaatea ia tatou Ia’na, no te haafatata râ ia tatou Ia’na ».2

E te mau taea‘e e te mau tuahine, na roto i te haapa‘oraa i te mau faaueraa na te reira e faaite i te taa-ê-raa i roto i teie ao e i te ao e tae mai. Ia vai viiivii-ore tatou no te basileia tiretiera e no te oaoa e itehia i reira, e mea ti‘a ia haapa‘o tatou i te mau faaueraa !

Hoê noa iho ture e au no tatou paatoa maori râ, te ture no te ao tiretiera. I roto i Te Parau Haapiira e te mau Parau Fafau e tai‘o tatou : « No te mea o oia o te ore e tia ia haapa‘o i te ture no te basileia celestial [tiretiera] ra e ore atoa e tia ia’na ia faaea i roto i te hanahana celestial [tiretiera] ».3 Mea ohie roa ! Aita râ tatou e tia’i no te farii i te oaoa tiretiera. Ia haapa‘o tatou i te mau faaueraa, e roaa te oaoa ia tatou i ô nei i teie nei.

To‘u râ măta‘u o te mea ïa e, ua rahi roa tatou aita i fafau ia ora i te taatoaraa o te mau faaueraa. Aita teie Feia mo‘a e hinaaro nei e vaiiho i te ao nei i muri. Te tape‘a noa nei ratou i te reira.

I roto i te hoê putuputuraa na te feia faatere no te autahu‘araa i te hoê amuiraa retioni, ua himene matou i te himene ra « E te Mau Tavini o te Atua ». E teie to’na faaho‘iraa, « A faaea oe e Babulonia »,4 I muri mai i teie himene, ua a‘o mai o Elder Neal A. Maxwell e ua faaite oia e, te parauraa tatou e, a faea oe e Babulonia, o te hoê tera o to tatou mau tamataraa, e mea rahi roa o tatou o te tape‘a noa nei â i te hoê nohoraa i reira.5

E ore e ti‘a ia tatou ia tapea i te hoê avae i roto i te Ekalesia e te tahi i roto i te ao. Te hoê tumu no te reira, maori râ, te ao e te Ekalesia, e mea oioi roa raua i te faaatea ê. E marua tatou i raro.

Ua ite tatou e « e ore te taata e tia ia faaroo i te fatu toopiti ».6 Te măta‘u nei au, i te mea e, te tamata nei vetahi i te rave mai ta te peresideni Marion G. Romney i parau ra, oia hoi, te tamataraa ia « tavini i te Fatu eiaha râ e faainoino i te diabolo ».7

Ua haapii te Faaora e : « O outou te miti no te fenua : area ia maaro te miti ra, eaha te mea e taitai faahou ai ? ua riro ïa ei faufaa ore, e faaru‘ehia ïa, e e taataahihia e te avae taata ».8

Nahea tatou e taitai ai ? Hoê rave‘a, maori râ, te faaearaa tatou i te faataa ê ia tatou i to te ao nei. E rave rahi i roto i te Ekalesia te rave nei i te e‘a o te ao nei e te imi nei ia riro mai to te ao nei. Atire tatou i te painu haere noa.

Ua Paura Elder Robert D. Hales e : « Ei mau Feia Mo‘a no te Mau Mahana Hopea Nei, titauhia tatou ia ore ia riro mai to te ao nei. Aita tatou e titauhia ia faaoaoa ia tatou mai ta to te ao nei. E mea ti‘a ia faataa ê tatou i ta tatou mau peu. E mea ti‘a ia taa ê ta tatou mau faaoaoaraa ».9

I teie tau no te ti‘aturiraa i te maitai e i te ino, e mea ti‘a ia tatou ia ineine ia faaineine e ia parau « E mea maitai teie e e mea ino teie ». Eiaha e pee i teie naho‘a rahi! I teie nei e horo‘a’tu vau i te hoê mana‘o tauturu, oia mau, e tere tatou i roto i te medebara e e opani tatou i to tatou mau uputa. E nehenehe tatou e tere i roto i te ao nei, e e haere i te haapiiraa, e e haere i te ohipa, e e tomo i roto i te mau faanahonahoraa maitai o te oire e te vai atura. Area râ, e mea ti‘a ia tatou ia haapa‘o i te mau faatureraa a te Fatu.

E hoa iti to‘u e taote faaturahia. E mea pinepine oia i te papa‘i i te tahi mau irava i roto i te ve‘a no ni‘a i te ea. E ta’na mau parau tumu no ni‘a ïa i te maa. E fifi to’na. E mea au na’na te faraoa monamona – mea au roa ia amu, tera râ, e ere te reira i te maa faahiahia i te ao nei no te tino.

No te faaore i teie fifi, ua papa‘i oia i te mea o ta’na i parau e, ta’na haapiiraa 80:20 no te maa. Te parau ra teie haapiiraa e, mai te mea tei ni‘a te maitai o to oe ‘ea i te 80 e nehenehe oe e amu i te mea o ta oe e hinaaro i roto e 20 i ni‘a i te hanere o to oe taime.

I teie nei, e tano paha teie haapiiraa no te maa, tera râ, teie parau tumu 80:20 eita ïa e fariihia no te pereraa moni, no te mau hoho‘a faufau e aore râ, no te parau ti‘a. E te mau taea‘e e te mau tuahine, te riro ra anei tatou i te tahi mau taime ei mau melo no te Ekalesia 80:20 ?

A feruri na i te vahine o te hinaaro i te faatura e ia haamo‘a i te mahana Sabati, area râ, te hinaaro nei oia i te hoê mea i te fare toa. E aore râ, te vai nei te hoê taata parau ti‘a i roto i ta’na mau ohiparaa’toa e tae roa’tu i te taime aita oia e hinaaro i te iriti i te moni i ni‘a i ta’na mau tute no te mea e tarani ïa oia $1.000 tara Marite. E aore râ, hoê metua tane maitai i ni‘a i ta’na vahine e i ta’na mau tamarii, ia fifi râ oia i ta’na vahi ohiparaa, ua taui roa’toa ïa to’na huru.

E te mau taea‘e e te mau tuahine, a hoo ê atu i teie fare i Babulonia. A faariro ia tatou eiaha « maa vahi ti noa » area râ, ei mau Feia Mo‘a « hope roa ».

I roto i te iritiraa a Iosepha Semita no Luka 14:28, te parau ra te Fatu e : « A faaô i teie i roto i to outou aau, ia rave outou i te mau mea o ta‘u e haapii atu e e faaue atu ia outou ». E mea au na‘u teie parau « a faaô ». E te mau taea‘e e te mau tuahine, te pure nei au e « faaô-mau-hia » tatou. Te vai nei te mau haamaitairaa o te roaa mai no roto i to tatou auraro taatoaraa ma te aau hoê i te Atua.

Ua parau te peresideni Hebert J. Grant e : « Hoê noa iho e‘a papû no te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei, o te e‘a ïa o te ohipa. E ere i te iteraa papû, e ere i te faaiteraa maere, e ere i te iteraa e e parau mau te evanelia a Iesu Mesia,… e ere hoi i te iteraa e o te Faaora te Taraehara, e e peropheta Iosepha Semita Na’na, o te faaora ia outou e ia‘u nei, o te haapa‘oraa râ i te mau faaueraa a te Atua, te oraraa i te hoê oraraa o te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei. »10

I teie nei, e te feia apî tane e vahine e, a haamata’i outou i te faanaho i ta outou mau ohipa matamua o te oraraa, a haamana‘o, te vahi ati ore i roto i teie oraraa nei, o te haapa‘oraa ïa i te mau faaueraa. Aita e faufaa to te moni e to te mau ti‘araa teitei mai te mea aita e parau ti‘a. Te haapapû atu nei au i te reira ia outou.

Ua ora na outou i te ao varua ra i pihai iho i to outou Metua i te Ao ra. Ua noho outou i reira. Ua ite to outou varua i te huru ia ora i roto i te basileia tiretiera. Eita roa’tu outou e oaoa i roto i te hoê vahi e ere i to te tiretiera. E mea maramarama roa outou. O teie ïa te hoê tumu e ore ai, te ino e riro ei mea oaoa no outou.11 Aue ïa mea ia opua vave ana‘e outou i roto i to outou oraraa i te mea o ta outou e rave e eaha te mea aita e ti‘a ia outou ia rave no ni‘a i te parau ti‘a, te haehaa, te viivii-ore, te Parau Paari e te faaipoiporaa i te hiero.

E te mau taea‘e e te mau tuahine, a faaea noa i ni‘a i te e‘a afaro e te piriha‘o. Aita, a faaea i ropu i te e‘a o afaro e te piriha‘o. Eiaha e orihaere noa ; eiaha e haamaau ; a haapa‘o maitai.

A haamana‘o, eiaha e hauti e te diabolo. A faaatea i te nohoraa o te diabolo. Eiaha e haafaufaa ia Satane. Te haapa‘oraa i te mau faaueraa e hopoi mai te reira ia outou i te oaoa o ta te mau taata e rave rahi e imi nei i te tahi atu mau vahi.

Mai ta Elder Nelson i haapii mai i teie po‘ipo‘, teie te îraa o te evanelia a Iesu Mesia. Teie Ta’na Ekalesia. Ua tupu mau te faaho‘i-faahou-raa mai ! E aita e tumu no te tape‘araa i te reira.

Ua ite au e e peropheta te peresideni Gordon B. Hinckley na te Fatu. Te mauruuru nei au i te ti‘a’tu i pihai iho ia’na no te haamauruuru no ta’na haapiiraa, ta’na arata‘iraa e to’na hi‘oraa maitai no te puai. Ua ite au e te ora nei te Atua e o Oia to tatou Metua. Te faaite papû nei e o Iesu te Mesia. Na roto i te i‘oa o Iesu Mesia, amene.

Te Mau Nota

  1. « The Human Soul’s Quest for God », Brigham Young Magazine, Fepuare 1995, 26.

  2. Haapiipira na te feia faatere o te ao nei, Tenuare 2003, 13.

  3. PH&PF 88:22.

  4. Te mau Himene, no. 195.

  5. A hi‘o The Neal A. Maxwell Quote Book, nene‘iraa a Cory H. Maxwell (1997), 25.

  6. Mataio 6:24.

  7. « The Price of Peace », Tambuli, Fepuare 1984, 6.

  8. Mataio 5:13.

  9. « Gifts of the Spirit », Ensign, Fepuare 2002, 17.

  10. « The President Speaks », Improvement Era, Novema 1936, 659.

  11. A hi‘o Alama 41:10.