2006
Te puai o te faaoromai
Novema 2006


Te puai o te faaoromai

E nehenehe te faaoromai e faarirohia mai te hoê maitai e arata‘i atu i te tahi atu mau maitai ra, ma te tauturu i te tupuraa e te puai o to’na mau hoa mai te faaoreraa hapa, te fariiraa e te faaroo.

Auê au i te mauruuru no te mau papa’iraa mo‘a no te mau mahana hopea nei no ni‘a i te mau maitai tumu Keritetiano.

Te horo‘a mai nei te Buka a Moromona i te tatararaa no te auraa i rotopu i te faaoromai e te aroha. I muri a‘e i to’na faaiteraa e « aita hoi to te hoê taata e aroha e au oia i te aore; no reira ia tupu to’na aroha e tia’i », ua faahiti o Moromona i na 13 tuhaa o te aroha, aore râ te hinaaro mau i te Mesia. Te ite nei au ma te anaanatae rahi e, e auraa to na tuhaa e 4 no na tuhaa e 13 o teie nei ‘maitai titauhia » i te parau o te « faaoroma‘i » (a hio Moroni 7:44-45).

A tahi, « e faaoromairaa roa to te aroha ». O tera ïa te parau o te faaoromai. « Eita te aroha e riri vave » o te tahi atu ïa tuhaa no teie nei maitai, e « e faaoromai to te aroha i te mau mea atoa ». E i te hopea, « e haamahu te aroha i te mau mea atoa ra » o te hoê faaiteraa papû ïa no te faaoromai (Moroni 7:45). I muri mai i teie mau faataaraa, e mea papû ïa mai te mea aita te faaoromai e faaunauna i to tatou aau, e mea fifi roa ïa no tatou ia noaa te huru o te Mesia.

I roto i te Bibilia, te horo‘a mai nei o Ioba i te hoho‘a matauhia no te faaoromai. I to’na ereraa i ta’na faufaa rahi, e tae noa’tu i ta’na mau tamarii, no to’na faaroo aueue ore, ua nehenehe ia Ioba ia parau e, « Na Iehova i horo‘a mai, e na Iehova i rave mai; ia haamaitaihia te i‘oa o Iehova ». I roto i te taatoaraa o to’na ati e to’na mamae, « Aore Ioba i harahia i taua mau mea atoa nei, e aore hoi i faahapa i te Atua » (Ioba 1:21-22).

E hia taime to tatou faarooraa i te varua hamani-ino-hia i te ani maamaa-raa’tu, « Nahea e nehenehe ai i te Atua ia rave te reira i nia iho ia‘u ? » a ti‘a’i ia ratou ia pure no te puai ia « faaoromai » e ia « haamahu » i te mau mea atoa.

Te mau hi‘oraa rahi roa‘e i roto i te mau papa’iraa mo‘a no ni‘a i te faaoromai e itehia ïa i roto i te oraraa o Iesu Mesia. Ua faaite-maitai-hia to’na mauiui e to’na haamahuraa i taua arui mauiui ino roa i Gesemane a parau ai Oia, i roto i to’na mamae taraehara, « E tau Metua e, ia tia ra, e hopoi ê atu i teie nei a‘ua, ia tupu râ to oe hinaaro, eiaha to‘u » (Mataio 26:39). Ua mauiui mau Oia, e ua faaoromai, e ua haamahu i te mau mea atoa.

A patitihia’i oia i ni‘a i te satauro i Kalavari ra, ua tamau noa te Mesia i roto i To’na hi‘oraa maitai no te faaoromai a faahiti ai Oia i te mau parau faahiahia, « E tau Metua, e faaore mai i ta ratou hara, aore hoi ratou i ite i ta ratou e rave nei » (Luka 23:34).

E faufaa rahi a‘e to teie nei mau hi‘oraa no te faaoromai no tatou ia hi‘opo‘a ana‘e tatou i te a‘oraa fifi tei itehia i roto i te 3 Nephi, « No reira, eaha to outou huru e au ai ? Amene, e parau atu vau ia outou, mai to‘u nei ïa » (3 Nephi 27:27).

Mea rahi te mau papa’iraa mo‘a o tei faaite i te faufaa rahi o te faaoromai. E faahiti na vau te tahi :

« Ia ru te taata atoa i te faaroo, ia haere maine i te parau, ia haere maine hoi i te riri » (Iakobo 1:19).

« E tia râ i te Fatu ra ia tairi mai i to’na ra taata ; oia ïa, te tamata maira oia i to ratou faaoromai e to ratou faaroo hoi » (Mosia 23:21).

I roto i te Mosia, te haapii mai nei te Arii Beniamina ia tatou e, e riro tatou e « taata tino-enemi no te Atua » e tae noa’tu i te taime e auraro ai tatou i te parau a te Varua Maitai na roto i to tatou faaoromairaa, e te tahi atu mau maitai (a hi‘o Mosia 3:19) .

Ua parau o Iosepha Semita e, « Te faaoromai, no te ra’i ïa » (History of the Church, Buka 6, api 427).

E me faufaa rahi e e mea ti‘a anei te faaoromai no to tatou feruriraa e ta tatou tutavaraa ? E mea faufaa rahi mau, mai te mea e ape tatou i te tabula faahaamâ no te parau « aore » o te faaohipahia no te tapa‘o i te feia aore e aroha e te mau mea e apee atu i te aroha. Oia mau ïa, mai te mea e hinaaro tatou ia iti mai to tatou huru taata tino enemi no te Atua. Oia mau ïa, mai te mea e riro tatou mai te huru o te ra’i. Oia mau ïa, mai te mea e mata na tatou ia riro ‘mai te huru o te Mesia.

Te taata tino, faaoromai ore, ua na pihai iho noa ïa ia tatou. Te ite nei tatou i te reira i roto i te mau ve‘a o te mau metua, i to ratou riri rahi, o te hamani ino nei i te hoê tamarii rii, e tae noa’tu i te pohe. I ni‘a i to tatou mau aroa purumu, te mau fifi pereoo no te faaoromai ore aore râ te riri o te taata i ni‘a i te purumu e faatupu ïa te reira i te mau ati purumu puai e te tahi taime i te pohe.

I te hoê faito iti rii mai e te matau-rahi-hia ra o te mau riri ïa e te mau parau iria o te parauhia ei pahonoraa i te mau reni taere o te feia hoani, te mau ta’iraa niuniu no te faatiani, aore râ te mau tamarii o te haataere i te pahono i ta tatou mau arata‘iraa. E ere anei te reira i te mea matauhia ?

Aua‘e râ te vai nei te tahi mau aamu faahiahia e ti‘a ia hi‘opo‘ahia no ni‘a i te faaoromairaa rahi e o te faaite varavarahia nei. Ua haere iho nei au i te hunaraa o te hoê hoa tei matau-maoro-hia e au. Ua faaite mai ta’na tamaiti i te hoê aamu nehenehe no ni‘a i te faaoromai o te mau metua. I to te tamaiti apîraa ra, ua fatu to’na metua tane i te hoê fare hooraa moto. I te hoê mahana ua farii ratou i te mau moto apî anaana maitai o ta ratou i apapa i roto i te fare toa. Ua rave te tamaiti i te mea ta te mau tamaroa atoa e rave, e ua pa‘uma oia i ni‘a i te hoê moto tei fatata’tu ia’na. Ua faaharuru oia i te moto. I muri iho, no to’na iteraa e ua rava‘i paha tera, ua pou mai oia i raro. I to’na maere rahi, na roto i to’na pouraa mai i raro, ua marua te moto matamua. I reira, mai te mau pere tomino, ua marua paatoa a‘era te mau moto i raro. Ua faaroo to’na metua tane i te haruru rahi, e ua hi‘o maira oia mai muri mai i te paruru i reira oia i te raveraa i te ohipa. Ma te ata rii, ua parau oia, « E ta‘u tamaiti, e ti‘a ia taua ia tata’i i te hoê e ia hoo i te reira, ia nehenehe ia taua ia aufau pee i te toea o te mau moto ».

Te feruri nei au e, ua riro te pahonoraa a to‘u nei hoa ei faahoho‘araa no te faaromai o te hoê metua.

E nehenehe te faaoromai e faarirohia mai te hoê maitai e arata‘i atu i te tahi atu mau maitai ra, ma te tauturu i te tupuraa e te puai o to’na mau hoa mai te faaoreraa hapa, te fariiraa e te faaroo. I to Petero aniraa i te Mesia ei hea taime e ti‘a’i iaia faaore i te hapa a to’na ra taea‘e, ua pahono atu te Mesia « E hitu ahuru taime e hitu » eiaha râ e hitu noa taime mai ta Petero i horo‘a (a hi‘o Mataio 18:21-22). Te faaoreraa i te hapa e hitu ahuru taime e hitu, ua titau-mau-hia ïa te hoê faito rahi o te faaoromai.

Ua faatuati amui o Elder Neal A. Maxwell i te faaoromai e te faaroo a haapii ai oia e « Ua tuati-piri-hia te faaoromai i te faaroo i roto i to tatou Metua i te Ao ra. Oia mau, ia ore ana‘e to tatou faaoromai, te faaite nei ïa tatou e ua ite tatou eaha te mea maitai roa’tu – maitai atu i ta te Atua raveraa. Aore râ, te haapapû nei ïa tatou e mea maitai a‘e ta tatou talena ohipa i Ta’na » (« Patience », Ensign, 28 no atopa 1980).

E nehenehe ta tatou e tupu i roto i te faaroo mai te mea ua ineine tatou i te tia’i maiteraa ia hohorahia mai te mau opuaraa e te mau hoho‘a a te Atua i roto i to tatou oraraa, i ni‘a i Ta’na talena ohipa.

No te mea hoi e, e no te tino nei te faaoromai-ore-raa, nahea ïa tatou e faatupu ai i te maitai hanahana no te faaoromai ? Nahea tatou e faanuu ai i to tatou huru mai te huru o te taata tino i te huru o to tatou hi‘oraa faaoromai e te maitai roa, o Iesu Mesia ?

A tahi, e ti‘a ia tatou ia taa maitai e mea titau-roa-hia ïa ia na reira tatou, mai te mea e hinaaro tatou i te oaoa rahi i te mau haamaitairaa o te evanelia tei faaho‘ihia mai. E nehenehe teie nei iteraa e tura’i ia tatou ia :

  1. Tai‘o i te mau papa’iraa mo‘a tata‘itahi i roto i te Arata‘i Papa’iraa Mo‘a tei tabulahia i raro a‘e i te upoo parau no te « faaoromai » e i muri iho, a feruri hohonu i te mau hoho‘a no te faaoromai o te Mesia.

  2. Hi‘opo‘a ia tatou iho no te ite i hea râ tatou e ti‘a’i i ni‘a i te faito o te faaoromai. Eaha te rahiraa o te faaoromai e titauhia ia tatou ia riro mai te Mesia ra te huru ? E mea fifi roa teie nei hi‘opo‘araa ia tatou iho. E nehenehe paha ta tatou e ani i to tatou hoa faaipoipo aore râ te tahi ê atu melo no te utuafare ia tauturu ia tatou.

  3. A haapa‘o maite i te mau hoho‘a no te faaoromai e te faaoromai ore e tupu nei i piha’i iho ho ia tatou i te mau mahana atoa. E ti‘a ia tatou ia tutava i te pee atu i te hoho‘a o te mau taata ta tatou e mana‘o nei e e mea faaoromai ratou.

  4. A faaapî i te mau mahana atoa ia hau atu i te faaoromai, e ia haapapû i te tape‘a mai i te melo o te utuafare tei ma‘itihia i roto i ta tatou opuaraa no te faaoromai.

E au ra e ohipa rahi teie, area râ, no te faatupu i te hoê noa‘e opuaraa maitai, ua titauhia ïa ia rave-itoito-hia te ohipa. E te upooti‘araa i ni‘a i te taata tino e te haaraa ia riro mai te Mesia ra te huru i roto i to tatou faaoromairaa o te hoê ïa fâ hau atu i te maitai. Te pure nei au e e tamau tatou i teie nei e‘a ma te itoito e te puai.

Te faaite papû atu nei au e o Iesu te Mesia e te ti‘a nei oia i te upoo o teie nei Ekalesia, ma te arata‘i ia tatou na roto i te hoê peropheta ora e ma te haamaitairaa i ta tatou atoa tautooraa ia riro hau atu mai te Mesia ra te huru. E te faaite papû nei au i te reira na roto i te i‘oa mo‘a o Iesu Mesia ra, amene.