2006
Te riroraa ei mauhaa i roto i te rima o te Atua
Novema 2006


Te riroraa ei mauhaa i roto i te rima o te Atua

Aita i titauhia i te hoê taata ia farii i te hoê piiraa i roto i te Ekalesia, te hoê titauraa no te tauturu i te hoê noa’tu taata e aore râ, i te hoê taata e e‘a maitai to’na no te riroraa ei mauihaa i roto i te rima o te Atua.

To‘u papa ruau, o Alma Benjamin Larsen, te papa o to‘u mama, 34 matahiti noa to’na i ite ai oia i te hoê po‘ipo‘i i to’na araararaa mai e e fifi to to’na mata. I muri noa mai, ua po roa to’na mata. Ua tavini to‘u papa ruau i roto i te hoê misioni e ua faaea faaroo noa ei melo no te Ekalesia. E taata faaapu oia, e vahine faaipoipo ta’na e e toru tamarii, e ua feruri noa oia eaha te huru ia faaea e aita e ite faahou. Titauhia i to‘u papa ruau e ta’na vahine e te mau tamarii rii ia rave i te mau ohipa i roto i te aua faaapu, e ua fifi hoi te tereraa moni.

I roto i teie taime no te pouri i te pae tino ua riro rave rahi feia ei mauihaa i roto i te rima o te Atua no te tautururaa i to‘u papa ruau mata po. Ua tupu râ te hoê iteraa taa ê e te puai i to’na utuafare i te matahiti 1919. E matahiti fifi mau te reira no te pae o te faufaa no te mau taata e noho ra i te oire o to‘u Papa ruau. Ua hoo patehia vetahi mau faaapu e ua topatari vetahi mau ohipa. E tarahu rahi ta to‘u papa ruau no ta’na faaapu, e ua farii oia i te parau titauraa ia’na ia aufau $195 tara Marite ia ti‘a ia’na ia faaroa faahou atu â i teie moni tarahu no te hoê matahiti faahou te maoro. No to‘u râ papa ruau, e au te titauraa no te aufau i teie moni mai te hoê titauraa i te hoê kilo i‘o. Hoê â huru to teie mau taata pauroa, eita roa teie moni e roaa. Mai te mea e haaputuputu mai oia i te mau mea’toa o ta te faaapu e horo‘a – te mau puaahorofenua, te mau puaatoro e te mau matini – $195 noa ïa tara Marite e roaa ia’na. Ua ani papa ruau i te hoê taata ia tupa‘i e piti e aore râ e toru puaatoro e ua hoo e te tahi atu mau maa. Ua tuu tarahu atu ra oia i teie moni i to’na mau hoa ma te mana‘o e e aufau mai ratou ia hope te matahiti area râ, aita roa hoê a‘e i faahoi i ta’na moni. Ua fifi roa te ti‘araa faufaa o to’na utuafare.

Ua papa‘i to‘u Papa ruau i roto i ta’na buka aamu e, « Eita roa e mo‘ehia ia‘u taua pô to‘eto‘e ra, na mua noa‘e i te Noela o te matahiti 1919. E au e e haruhia te faaapu. Ua vaiiho mai ta‘u tamahine o Gladys i te hoê parau i roto i to‘u rima ma te parau mai e, ‘No tae noa mai nei teie parau i roto i te afata rata i teie mahana.’ Hopoi atura vau i te reira i to’na mama e ani atura eaha teie. Tai‘o mai nei ta‘u vahine i teie parau, ‘E te Taea‘e Larsen, ua mana‘ona‘o noa vau ia oe i teie mahana taato‘a. E fifi moni anei to oe. Mai te mea e, te vai nei ta‘u $200 tara Marite na oe.’ Ua tuurimahia teie rata e ‘Jim Drinkwater.’ E taata iti na‘ina‘i e e huma hoi to Jim, e aita roa ïa hoê noa‘e taata i te fenua nei e mana‘o e e moni ta’na. Haere atura vau i to’na fare i taua pô ra e parau maira ia‘u, ‘e te Taea‘e Larsen, ua farii au i te hoê poro‘i no te Ra‘i mai i teie po‘ipo‘i e aita teie mana‘o i faaru‘e ia‘u. E ua mana‘o vau e fifi moni to oe.’ Horo‘a mai nei te Taea‘e Drinkwater i teie $200 tara Marite e ua faarevahia $195 tara Marite i te fare moni e te toe e 5 tara Marite, ua hoohia mai ïa te mau tiaa e te mau ahu no te mau tamarii. E ua haere mai Papa Noela i taua matahiti ra ».

E te faaite nei to‘u papa ruau i to’na iteraa papu : « Aita roa te Fatu i faaru‘e ia‘u. Ua faaûru râ Oia i te aau o vetahi ê mai ta’na i faaûru i to te Taea‘e Drinkwater. Te faaite papu nei au te paruru noa tei roaa e o ta‘u i farii e mea na roto ïa i te haapa‘oraa i te mau faaueraa a te Fatu e te patururaa i te mau hui mana faatere rahi o teie Ekalesia. »

Ua feruri noa vau ia Jim Drinkwater rave rahi taime e mea nahea to te Fatu i ti‘aturi. E taata iti na‘ina‘i huma o ta te Atua i ti‘aturi no te tauturu i te hoê taata faaapu matapo e tarahu rahi e e toru tamarii. Ua haapii mai au i te hoê faaauraa rahi i rotopu i to‘u papa ruau e Jim Drinkwater. Ua haapii mai au e, aita i titauhia i te hoê taata ia farii i te hoê piiraa i roto i te Ekalesia, te hoê titauraa no te tauturu i te hoê noa’tu taata e aore râ, i te hoê taata e e‘a maitai to’na no te riroraa ei mauihaa i roto i te rima o te Atua. Nahea ia outou e vau nei e riro ai ei mauihaa i roto i te rima o te Atua ? Te haapii mai nei te mau peropheta e te mau papa‘iraa mo‘a ia tatou e nahea ra.

A tahi, e mea ti‘a ia here tatou i te mau tamarii a te Atua. Ui maira te hoê haapii ture i te Faaora, « E Rabi, teihea te parau rahi i roto i te ture … ? Pahono atura te Faaora :

« Hinaaro oe i to Atua ia Iehova ma to aau atoa, e ma to varua atoa, e ma to mana‘o atoa.

« O te ture matamua teie e te hau i te rahi.

« E mai te reira atoa te piti ; e aroha’tu oe i to taata-tupu mai to aroha ia oe iho na » (Mataio 22:36-39).

Ua parau Iosepha Semita e, « Ua riro te aroha e aore râ, te here ei parau tumu rahi roa‘e i roto i te oraraa. Mai te mea e tauturu tatou i te feia tei teimaha, mai te mea e tauturu tatou i te feia tei hepohepo e tei oto, mai te mea e faateitei e e haamaitai tatou i te huru o te taata nei, o ta tatou te reora misioni, e tuhaa faufaa te reira no ta tatou haapa‘oraa no te raveraa i te reira » (Conference Report, Eperera 1917, api 4). Ia roaa ia tatou te hereraa i te mau tamarii a te Atua, e horo‘ahia te mau rave‘a ia tatou ia te tauturu ia ratou i roto i to ratou tere no te hoi i pihai iho Ia’na.

Ua riro teie mau iteraa misionare o te mau tamaroa a Mosia ei tautururaa ia tatou ia ite nahea ia riro ei mauihaa i roto i te rima o te Atua. « E hope a‘era na mahana e rave rahi a tere ai ratou i roto i te medebara, … » (Alama 17:9). E mea ti‘a ia tatou ia hinaaro i te tere na mahana rii. Ua ti‘a roa i te mau tamaroa a Mosia ia tere i rapae i to ratou fenua e ia rave i te mau mea teimaha. Aita anei Amona i hinaaro i te tere i te hoê fenua ĕê , e orahia e te mau taata rata ore e te aau etaeta, e te taehae, o te ore roa ïa oia e farerei ia Lamoni e ia tauturu ia’na e to’na metua, e rave rahi atu mau Ati Lamana ia ore roa ratou e haapii no ni‘a ia Iesu Mesia. Ua ani mai te Atua ia tatou ia tere, ia haere e rave i te hoê misioni, ia farii i te mau piiraa, ia ani manihini i te hoê taata ia haere mai i te ekalesia e aore râ, ia tauturu i te hoê taata tei roohia i te ati.

I roto i to ratou imiraa i te tauturu i to ratou mau taea‘e te Ati Lamana, ua haapii atoa mai te mau tamaroa a Mosia i te faufaa rahi no te haapae e no te pure : « E rave rahi ta ratou haapaeraa i te maa ia horo‘a mai te Fatu i te hoê tufaa o to’na ra Varua ia ratou a tere ai ratou ra, e ia vai noa i roto ia ratou, ia riro ratou ei mauihaa i te rima o te Atua ia arata‘i, peneia‘e o te ti‘a ra, i to ratou mau taea‘e, i te Ati Lamana i te ite i te parau mau … » (Alama 17:9). Te hinaaro mau ra anei tatou ia riro ei mauihaa i roto i te rima o te Atua ? Mai te mea e, e faati‘a ïa to tatou hiaai i ta tatou mau pure ia riro ei faatumuraa no ta tatou mau haapaeraa.

I muri mai i to’na ereraa i to’na mata, ua haapae e ua pure to‘u papa ruau e mai te mea e noho noa oia i roto i te pouri ia horo‘a mai râ te Fatu i te hau ia’na. E ua faati‘a oia e, i roto noa hoê hora te maoro, « Ua haamaramaramahia to‘u nei feruriraa e ua faaru‘e mai te ata pouri o te ri‘ari‘a ia‘u ». Ua ite faahou oia eiaha râ i te mata o te tahuti nei i te mata râ o te pae varua. I muri mai ua piihia o Alma Benjamin Larsen ei paterealeha, e ua tavini e 32 matahiti te maoro. Mai te mau tamaroa a Mosia ra, ua haapae e ua pure to‘u papa ruau, e ei hopea, ua horo‘ahia ia’na te rave‘a no te haamaitai tauasini mau tamarii a te Atua.

E au tatou paatoa, mai ia Jim Drinkwater e to‘u nei papa ruau, e mea ti‘a ia tatou ia faaroo i te mau muhumuhu a te Varua Maitai, mai te mea e hiaai tatou ia riro ei mauihaa i roto i te rima o te Atua e nehenehe tatou e farii i te heheuraa. Ua faaite mai te peropheta Alama Tamaiti ia tatou i te hoê heheuraa o ta’na i farii. « Ua ite au i ta te Fatu i faaue mai ia‘u ra, e te oaoa nei au i te reira : aore au i oaoa ia‘u iho, te oaoa nei râ vau i ta te Fatu i faaue mai ia‘u ; o teie ïa to‘u oaoaraa, peneia‘e o te riro vau ei mauihaa i te rima o te Atua e arata‘ihia’i te hoê taata i te tatarahapa ; o te reira ïa to‘u oaoaraa » (Alama 29:9). Ua farii Alama i te heheuraa i te mea e ti‘a ia rave.

Te vaira te hoê buka iti o ta‘u e ta‘ita‘i noa na muri ia‘u, e o ta‘u e tapa‘o i te faaûruraa e te mau mana‘o o ta‘u e farii mai ô mai i te Varua. E ere teie buka i te mea faufaa roa, e riro oia i te huhu e te ino, e ti‘a ïa ia monohia i tera taime e i tera taime. Ia puta mai te tahi mau mana‘o i roto i to‘u feruriraa, e papa‘i au i te reira e e tamata vau i te rave i tei faauruhia mai. Rave rahi mau taime, a rave ai au i te tahi ohipa o ta‘u i tapa‘o i ni‘a i ta‘u tabula, e ite au e, o te pahonoraa teie i te pure a te hoê taata. Te vai atoa ra te taime aita vau i rave i te ohipa i tapa‘ohia e au i ni‘a i ta‘u tabula, e ua ite aui muri mai e, te vaira te tauturu o te ti‘a ia‘u ia horo‘a i te hoê taata aita râ vau i rave i te reira. Ia farii tatou i te mau muhumuhu no te mau tamarii a te Atua, mai te mea eita tatou e papa‘i i te mau mana‘o e te mau faaûruraa tei fariihia e tatou e ua haapa‘o i te reira, e maraa te ti‘aturiraa a te Atua ia tatou, e e horo‘ahia mai rave rahi atu mau rave‘a no te riroraa ei mau mauihaa i roto i To’na rima.

I roto i te mau parau a te Peresideni Faust, « Ei riro outou ei mau mauihaa puai i roto i te rima o te Atua i te raveraa i teie ohipa rahi … E nehenehe outou e rave i te hoê ohipa no te tahi taata o te ore e nehenehe i te tahi noa’tu taata o tei fanauhia mai e rave … » (« Instruments in the Hands of God, » Liahona, Novema 2005, 115). E faaherehere te Atua i te feia o te tauturu i Ta’na mau tamarii. Te ani manihini nei au ia tatou paato‘a ia pee i te a‘o a te mau peropheta e ia riro ei mauihaa i roto i te Rima o te Atua e ia tai‘ohia i roto i Ta’na mau tao‘a faufaa, no te mea ua tauturu tatou i Ta’na mau tamarii.

Na roto i te i‘oa o Iesu Mesia, amene.