2006
Toru tauera e hoê ve‘a e 25 toata te hoo
Novema 2006


Toru tauera e hoê ve‘a e 25 toata te hoo

Mai te mea e vai parau-ti‘a noa tatou i te mau parau tumu mo‘a no te parau-ti‘a, te vai parau-ti‘a noa ra ïa tatou i to tatou faaroo e ia tatou iho.

I mua i teie nei amuiraa rahi na te ao atoa nei, e ma te feaa, e faaite atu vau i mua ia outou te hoê faîraa no‘u iho nei. Te na reira nei au ei omuaraa no te tumu parau o ta‘u i feruri u‘ana noa mea huru maoro i teie nei. I te matahiti 1955, i muri mai i ta‘u tau haapiiraa matamua i te fare haapiiraa tuarua, ua rave na vau i te ohipa i te tau faafaaearaa haapiiraa i roto i te hoê hotera apî no Jackson Lake i Moran i Wyoming. E to‘u pereoo i te reira ra tau o te hoê ïa pereoo Hudson no te matahiti 1941, 14 matahiti to’na o te ti‘a ia tanuhia 10 matahiti a‘e nei. Ua tutae‘auri roa to’na mau auri, ahiri aita te hoê pehaa raau o ta‘u i tuu i ni‘a i te tahua, e nehenehe roa to‘u avae e taahi atu i ni‘a i te puromu. Hoê râ mea maitai roa to teie pereoo, aita to’na hinu e tahe, e tito râ i te pape eiaha râ te hinu. Aita roa i taa ia‘u e haere ra te pape i hea e no te aha to’na hinu e haere rairai noa ai e maramarama noa’toa ai.

No te faaineine i te hoê tere 185 maile i te atea [298 kilometera] i te hopea no teie tau ve‘ave‘a, hopoi atura vau i teie pereoo i te fare tata‘iraa i Moran. I muri mai i te hoê hi‘opoaraa vitiviti, ua faaite mai te taata tata‘i e, ua ino te matini e e tahe te pape i roto i te hinu. Na te reira i haapii mai e, te tumu ïa aita e pape e e mea mâ roa to’na hinu. Ahiri a‘e te pape e tahe atu i roto i te vairaa mori o te pereoo, eita ïa te pereoo e tere faahou.

Teie te faîraa: I muri mai i te semeio no te taeraa i te fare, ua haere mai to‘u papa i rapae no te farerei ia‘u. I muri mai i te tauahiraa e te tahi mau parau rii anaanatae, faaŏ ihora oia i ni‘a i te parahiraa o muri o te pereoo ite atura e toru tauera no te hotera Jackson Lake – o te ore e nehenehe ia oe e hoo mai. Ma te oto rii, parau mai ra, « Titau rahi atu vau ia oe ». Aita vau i mana‘o e e mea ino roa o ta‘u i rave. Ia‘u iho nei, ua riro teie mau tauvera ei tapa‘o no te hoê raveraa ohipa o te tau ve‘ave‘a i roto i te hoê hotera faaieie mau, mai te hoê « tao‘a haamana‘oraa ». No reira, no to‘u raveraa mai i te reira, mana‘o ihora vau e ua ere au i te ti‘aturiraa o to‘u papa e ua peapea roa vau.

I te hepetoma i muri mai, ua faatanotano faahou vau i teie pehaa raau i ni‘a i te tahu o to‘u pereoo, tito ihora i te vairaa pape i te pape e tere atura vau i to‘u tere 370 maile [595 kilometera] i Jackson e hoi mai no te faaho‘i i teie mau tauera. Aita roa to‘u papa i ani noa mai ia‘u i te tumu no to‘u tere i Jackson e aita roa vau i faaite ia’na. Aita ihoa e faufaa ia parauhia. Ua riro teie nei iteraa ei iteraa moni e te mauiui no ni‘a i te parau-ti‘a o ta‘u i tape‘a mai i roto i to‘u oraraa taatoa.

Mea oto mau, te mau faufaa rahi o te mo‘e nei i teie anotau i roto i te ao nei o te parau-ti‘a ïa. I roto noa i teie mau matahiti i mairi a‘e nei, ua itehia te mae‘araa o te mau numera o te mau fatu ohipa tei ŏ i roto i te mau ohipa parau-ti‘a-ore e i te tahi mau huru viivii. Tauasini feia rave ohipa parau-ti‘a o tei ere i ta ratou ohipa e i ta ratou mau moni tuhaa. Ua riro teie mau hopearaa i te faa‘ere roa i to ratou mau fare, te tauiraa i te haapiiraa e te mau opuaraa o te oraraa. E tai‘o e e faaroo tatou o te mau haavare rahi i te mau fare haapiiraa, no te hinaaro ia roaa te hoê tapa‘o teitei a‘e i te haapii e i te faaineine noa raa. E faaroo tatou e ua haavare te hoê piahi i te taatoaraa o ta’na haapiiraa rapaau ma‘i i te fare haapiiraa, e i teie nei, ua horohia e te feia ma‘i no ta’na mau rapaauraa. E o te feia paari ihoa ra teie e eia-noa-hia nei, e e mea pinepine i te faaere-roa-hia i to ratou mau fare e aore â, i ta ratou mau moni haaputu. Ua niuhia teie nei mau haavare e teie ereraa i te parau-ti‘a i ni‘a i te nounou, te teoteo e te faatura ore.

E tai‘o tatou i roto i te Maseli: « E mea faufau na Iehova te vaha haavare; te feia râ e rave i te parau mau ra te au ra oia ia ratou » (Maseli 12:22).

I to Moromona parauraa no te Ati Lamana tei faafariuhia o tei parauhia te feia no te Aniti-Nephi-Lehi ua papa‘ihia: « Tei rotopu ratou i te ati Nephi ra, e ua amuihia ratou i roto i te mau taata o te ekalesia a te Atua ra. Ua itea-atoa-hia ratou no ta ratou itoito i ta te Atua, e i ta te taata hoi; e feia parau-ti‘a mau e te haapa‘o maitai hoi ratou i te mau mea atoa ra; e ua tamau maite ratou i te faaroo ia Iesu ra e tae noa atu i te hopea » (Alama 27:27 ; haapapûraa tuuhia’tu).

A 30 matahiti i mairi a‘e nei, te rave ra vau i roto i te taite o te ao nei, ua tere au e te tahi o to‘u mau hoa apiti i roto i te ohipa e ua tae atu matou i te tauraa manureva no O’Hare i Chicago, Illinois. Hoê o teie mau taata no hoo noa’tu ra i ta’na taiete hoê ahuru tauatini tara Marite – e ere ïa oia i te taata veve.

Ia tae matou i mua i te hoê matini hooraa ve‘a, ua tuu teie taata i te hoê moni i roto i te matini, iriti maira i te opani o te mau ve‘a e ohi maira i te mau ve‘a e opere atura na matou. I to’na râ horo‘araa mai i ta‘u ve‘a, tuu atura vau i ta‘u moni i roto i te matini e, no te mea aita vau i hinaaro i te faainoino ia’na parau hauti atura vau, « e Jim, no te 25 toata ua faatura â ïa vau i to‘u parau-ti‘a. E nehenehe e tau‘a parau no te hoê tara eiaha râ no te 25 toata – aita roa, eiaha no 25 toata a‘e ». Ia ite mai oe, te haamana‘o nei au i te parau no na tauera e te hoê pereoo Hudson matahiti 1941. Tau rii minuti i muri mai, hoi faahou maira matou na mua i teie nei matini hooraa ve‘a. Ua ite atu vau ia Jim i te haere-ê-raa’tu i teie pŭpŭ e ua tuu i te moni i roto i taua matini ra. Te faati‘a nei au ia outou i teie aamu eiaha no te faafaahiahiaraa ia‘u nei no teie nei râ hi‘oraa iti e no te haapapûraa i te mau haapiiraa ra no na tauera e toru e te hoê ve‘a 25 toata.

Aita roa e parau-ti‘a i roto i te tereraa ohipa o te ao nei, i roto i te mau fare haapiiraa, i roto i te mau fare e aore râ, i te tahi atu mau vahi ê atu maori râ, ia vai te parau-ti‘a i roto i te aau.

Te mau haapiiraa faufaa e te vai maoro, e haapii pinepinehia ïa te reira na roto i te hi‘oraa maitai e te ohie – penei a‘e e mea ohie roa mai na tauera e toru e aore râ hoê ve‘a e 25 toata te hoo. Te feruri nei au e, eaha ïa te huru o te ao nei mai te mea e haapiihia te mau haapiiraa ohie no ni‘a i te parau-ti‘a i roto i te mau utuafare i te vai apî-roa-raa o te tamarii, mau haapiiraa ohie mai « E aroha’tu oe i to taata tupu mai to aroha ia oe iho na » (a hi‘o Mataio 22:39; Mareko 12:31) e « Te mau mea atoa ta outou i hinaaro ia vetahi ê ra, e na reira atoa’tu outou ia ratou » (a hi‘o Mataio 7:12 ; Luka 6:31). Te feruri nei au eaha ïa te huru o na tauasini feia rave ohipa o tei ere i ta ratou moni ahiri teie mau fatu ohipa i haro‘aro‘a i te aamu o na tauera e toru e aore râ hoê ve‘a e 25 toata.

Ua riro te parau-ti‘a ei niu no te hoê oraraa Keretiano. No te Feia Mo‘a, e titauraa faufaa te parau-ti‘a no te tomoraa i roto i te hiero mo‘a o te Fatu. E tuhaa faufaa te parau-ti‘a no te mau fafauraa o ta tatou e rave i roto i te hiero. I te mau Sabati atoa e rave tatou i te mau tapa‘o mo‘a no te tino e no te toto o te Faaora, te faaapî ra ïa tatou i ta tatou mau fafauraa mo‘a niu – o tei amui atoa mai i te parau-ti‘a. Ei Feia Mo‘a, e titauraa mo‘a na tatou eiaha noa e haapii i te mau parau tumu no te parau-ti‘a, ia haapa‘o atoa râ i te reira, penei a‘e na roto i te tahi mau hi‘oraa ohie mai no na tauera e toru e aore râ, no na toata e 25 o te ve‘a. Ia vai te parau no te parau-ti‘a i rotopu i te mau peu maitai faufaa o te faatere nei i to tatou oraraa o te mau mahana atoa.

Mai te mea e vai parau-ti‘a noa tatou i te mau parau tumu mo‘a no te parau-ti‘a, te vai parau-ti‘a noa ra ïa tatou i to tatou faaroo e ia tatou iho.

Ta‘u pure oia ïa ei Feia Mo‘a no te Mau Mahana Hopea Nei, ia itehia tatou i rotopu i te mau taata parau-ti‘a roa‘e o te ao nei. E e parauhia paha ïa tatou e, e feia no te Aniti-Nephi-Lehi e e riro tatou ei « feia parau-ti‘a mau e te haapa‘o maitai hoi i te mau mea atoa ra; e… ua tamau maite i te faaroo ia Iesu Mesia ra e tae noa’tu i te hopea » (Alama 27:27). Na roto i te i‘oa o Iesu Mesia, amene.