2006
Ia ite ratou ia Oe ra
Novema 2006


Ia ite ratou ia Oe ra

E nehenehe tatou e haapii mai i te mau haapiiraa no te pae varua mai te mea e haafatata’tu tatou i te mauiui, i te oto e i te mamae ma te mata rotahi i ni‘a i te Mesia.

Ua himene mai te pŭpŭ himene « E Iesu ia Feruri Au ».1 I roto i te Buka a Moromona, ua a‘o Nephi i te mau tohu o te Mesia :

« E no ta ratou ino rahi, e mana‘o ai to te ao nei e, e mea faufaa ore oia ; e no reira, e tairi ai ratou ia’na, e na’na hoi e faaoromai; e moto ratou ia’na, e na’na e faaoromai ; Oia ïa, e tufa ratou i te huare i ni‘a iho ia’na, e na’na hoi e faaore mai, no to’na aroha rahi e to’na faaoromai roa i te tamarii a te taata nei ».2

No tatou hoi te Faaora i mamae rahi ai; i ore ai tatou i mauiui mai Ia’na i mamae ra.3 Area râ, ua riro te mauiui ei tuhaa no te oraraa e e mea iti roa o te hemo ê i ta’na ra haru. E tomo atu tatou tata‘itahi na reira, ua tomo roa’tu e aore râ, e tomo mai, e te faaite nei te papa‘iraa mo‘a e e nehenehe tatou e haapii mai i te mau haapiiraa no te pae varua mai te mea e haafatata’tu tatou i te mauiui, i te oto e i te mamae ma te mata rotahi i ni‘a i te Mesia. Ua papa‘i Paulo i mutaa ihora e e nehenehe to tatou mamae e hopoi mai i te rave‘a no te iteraa i te Faaora. Teie ta Paulo i papa‘i i to Roma :

« O te Varua iho hoi, e to tatou atoa nei varua, o tei faaite ïa e, e tamarii tatou na te Atua :

« E tamarii ra, e feia tufaa ïa ; e feia tufaa i te Atua ra, e feia tufaa tatou e te Mesia ; te pohe apipiti nei hoi tatou e oia atoa, ia haamaitai-apipiti-hia tatou e oia atoa hoi ».4

I teie nei, eiaha te taata e imi i te ati e te mauiui, aita te reira i haapiihia. Area râ, tei te huru o ta tatou haafatataraa i to tatou mau ati e mau tamataraa o te faati‘a ia tatou ia ite maitai i te Faaora. Na te mau ite rau i haapii mai ia tatou e, ua riro te mauiui ei mau iteraa rau no te oraraa e fariihia ma te imi-ore-hia. Te hinaaro nei au e horo‘a i te hoê iteraa no‘u iho nei :

Rave rahi mau matahiti i mairi a‘e nei, i te rae‘a-raa-hia te matahiti o ta maua tamaiti hoê, ua riro vau ei puna no te tahi mau mauiui faufaa-ore. E te haere ra nei ïa maua i te fare haapiiraa tuarua e i te hoê ahiahi, te hauti ra maua ta‘u tamaiti i ni‘a i te tahua. Faaru‘e maira vau i te piha no te haere e tamau i ta‘u haapiiraa e i te taime a opani ai au i te uputa, ua piri to’na mau rimarima i roto i te uputa. Ia piri te uputa, ua aue oia i te mauiui rahi.

Faahoro oioi atura maua ia’na i te fare ma‘i e ua faata‘otohia to’na rima e ua haere maira te taote ; e ua haapapu mai e, e nehenehe to’na rima e tata‘ihia. I taua taime ra, te mea o ta ta‘u tamaiti i hinaaro roa, ia mau to’na papa ia’na. Na roto i to’na ite-noa-raa mai ia‘u, ua roaa ia’na te faaoroma‘i i teie tapu. I to‘u faaru‘eraa’tu i te piha, ua mârŭ mai oia e ua ti‘a i te taote ia rave i ta’na ohipa.

I roto i teie tereraa ohipa, ua hepohepo roa vau e e haere au e hi‘ohi‘o na te uputa e mahuti ra i te mau ohipa e ravehia ra. Ma te ite-ore-hia mai, inaha e hi‘o vau ma te maniania ore e te mata huna i te vahi tei reira oia i te vairaa, e ite atu vau i to’na upoo ia hurihuri no te imi haereraa ia‘u.

I roto i te tahi taime, e ite atu vau ia’na e i to’na rima tei faaateahia i to’na aoao – , e ite atua vau e te imi ra oia i to’na papa – tae maira te hoê mana‘o i roto i to‘u feruriraa no te hoê atu Tamaiti, e to’na na rima tei faa‘eta‘etahia e o tei patitihia i ni‘a i te satauro, ma te imi i To’na Metua e inaha teie te mau parau o ta‘u e haamana‘o nei, « E ta‘u Atua, e ta‘u Atua, Eaha Oe i faaru‘e mai ai ia‘u ? ».5 E taime mauiui mau teie i roto i to‘u oraraa, o tei riro ei mea mo‘a.

Te vai nei i roto i te mau papa‘iraa mo‘a te hoê pŭpŭ tane e vahine o tei hi‘o papu i ni‘a i te Mesia – te feia o tei faaruru i te mau ino atoa o te oraraa, ua tape‘a râ i te faaroo e o tei hinaaro i te faaoroma‘i. Te parau nei au no Aberahama, o tei ere i ta’na faufaa ai‘a e o tei faauehia ia pûpû ia Isaaka; ia Iosepha o tei hoohia e to’na mau taea‘e ei tĭtĭ, o tei hurihia i roto i te fare tape‘araa no to’na faaturaraa i ta’na mau viretu e i te viivii-ore, e o tei faataupupu i roto i te fare tape‘araa na roto i te hoê tavini haapa‘o-ore; o Ruta, te hoê vahine apî ‘ivi e te veve area râ, e vahine aueue-ore e te parau-ti‘a i to’na metua vahine hoovai; na Nephi tootoru, o na Alama toopiti, e tae noa’tu i te Peropheta Iosepha.

Ta‘u râ i tamau mai o te faaoroma‘i ïa o Nephi. Noa’tu e ua farii noa oia i te riri o to’na mau taea‘e, e ua ta‘umuhia i ni‘a i te pahi e maha mahana i to ratou tereraa i te fenua tei parauhia. Aita roa oia e nehenehe e hauti e i te maha o te mahana, ia fatata ratou i te horomiihia e te moana, e na roto i te riaria o to’na mau taea‘e ia pohe ratou, « ua tatara i to’na mau tau‘mu i[to’na] poro rima e ua oru roa te reira, e [to’na] atoa avae e ua oru atoa e ua mauiui roa.

« E ua hi‘o ti‘a tura i te Atua e ua haamaitai ihora i [to’na] Atua e po noa‘e ra te mahana e aore hoi i amuamu ».6

A haamana‘o râ, na Nephi iho i papa‘i: « Ua ta‘iri ratou ia’na, e ua mauiui oia, e ua taparahi ia’na, e ua mauiui. Oia ïa, ua tutuha ia’na e ua mauiui. ».7 Ua maramarama o Nephi.

Noa’tu aita te tumu o te mauiui i itea tamauhia i taua taime ra, ua ite râ te Peropheta Iosepha i te hoê iteraa rau a hurihia’i oia i roto i te fare tape‘araa i Liberty. Ua tamahanahana maira te Fatu ia’na :

« E ta‘u tamaiti, ia hau mai na to oe aau ; e vai poto noa mai to oe enemi e to oe mau ati hoi ;

« E i reira, mai te mea e faaoromai maite oe i te reira, e faateitei mai te Atua ia oe i te vahi teitei roa ra ; e upooti‘a ïa oe i ni‘a i to oe mau enemi atoa ra ».8

« A ite mai oe, e ta‘u tamaiti nei e, e noaa ia oe te ite i te ohipa na roto i teie mau mea atoa nei, e e riro hoi ei maitai no oe na.

« Ua haere roa’tu te Tamaiti a te Taata i raroa‘e i teie mau mea atoa ra. Ua hau anei oe Ia’na ra ? »9

Ia anihia tatou ia faaoroma‘i i te mauiui, i te tahi taime e topa ta‘ue mai te faautu‘araa i ni‘a ia tatou ma te mana‘o-ore-hia e aore râ, ma te tau‘a-ore-hia, e topa ïa tatou i roto i te ti‘araa hoê roa – mai te mea e maiti tatou, e nehenehe e horo‘ahia ïa ia tatou te faaararaa apî no te mauiui o te Tamaiti a te Atua. A faaite mai ai Alama ia tatou e ua mauiui te Mesia i te mau mea’toa ia ore tatou e mauiui ia ite Oia nahea ia tauturu ia tatou,10 e riro te faahaparaa ei parau mau ; e e riro to tatou mauiui i te vaiihohia ia hi‘o ti‘a i roto i te hohonuraa e i te rahi o Ta’na taraehara.

Ia feruri hohonu au i te ohipa i tupu i ni‘a i ta‘u tamaiti rave rahi matahiti i mairi a‘e nei, ua horo‘a mai te reira i te mau ite apî e penei a‘e te hoê iteraa hohonu a‘e no te rahi e no te nehenehe o te Taraehara. Te vai nei to‘u mauruuru rahi i te mea o ta te Metua i mana‘o i te vaiiho i Ta’na Tamaiti ia rave no‘u e no outou tata‘itahi. Te vai nei te iteraa apî i te hohonuraa e te aanoraa o te Taraehara. Eita e nehenehe ia‘u ia mana‘o e, e ti‘a ia‘u ia vaiiho i ta‘u tamaiti ia mauiui noa’tu te iti o to’na ma‘i ; e no reira to tatou Metua « i aroha mai ai i to te ao, e ua tae roa i te horo‘a mai i ta’na Tamaiti fanau tahi ».11

Noa’tu e aita tatou i aparau no te reira, e roaa’toa i ta‘u tamaiti, ia popou i te irava o ta te Faaora i tatara : « Inaha ! Ua papa‘i haamau vau ia oe i ni‘a i ta‘u apu rima ; e te vai noa maira to mau patu i mua ia‘u nei ».12

Noa’tu aita e nehenehe ia‘u ia faaaifaito i te rima pepe o ta‘u tamiti i te Taraehara mo‘a, te ite-noa-hia ra râ te mau tapa‘o i ni‘a i te rima o ta‘u tamaiti, e mai te mea e nehenehe ia’na, mai te mea e maiti oia i te rave i te reira, no te faaohipa i to’na mau tapa‘o ei faahamana‘oraa i te mau tapa‘o i roto i te rima o te Faaora – e o tei mauiui no ta tatou mau hara. Tei a’na ra te rave‘a no te iteraa i te here o te Faaora no tatou i to’na hinaaroraa ia faariariahia, ia haapepehia, ia vavahihia e ia pihaehia no tatou.

Noa’tu e e horo‘a mai te mauiui i te ite, e mea ti‘a ia tatou ia haapa‘o maitai eiaha e faaau area râ, ia mauruuru. E vai tamau noa te taa-ê-raa mure ore i ropu ia tatou e to tatou Faaora. Na Ta’na parau ia Pilato e « Aita roa o oe e mana ia rave mai ia‘u ahiri aore i horo‘ahia mai to oe mana no ni‘a maira »,13 i faahaamana‘o faahou ia tatou i te hinaaro e i te natura horo‘a noa o Ta’na tusia. Eita roa e nehenehe ta tatou e faaoromai i te hohonu, i te natura maitai roa e aore râ, i te rahi o Ta’na tusia, « na te reira mamae rahi i faatupu i roto ia‘u, oia o te Atua, o tei hau a‘e i te mau mea atoa ra, i te rurutaina no te mauiui, e ua tahe maira te toto na te mau poa’toa, e ua mauiui i te tino e i te varua atoa hoi ».14 area râ, mai ia Nephi ra, e roaa ia tatou te hoê mauruuru rahi a‘e no te mea o Ta’na i rave e e ite tatou i To’na varua i te tautururaa ia tatou e e ite ïa tatou i te auraa mau o te Faaora, e « teie hoi te ora mure ore , ia ite tatou [Ia’na] ».15

Te faaite nei au i to‘u iteraa papu e o Iesu Mesia te Faaora o te ao nei; e na roto i To’na mauiui e i Ta’na taraehara i nehenehe ai tatou e farii i te faaoreraa o ta tatou mau hara e i nehenehe ai tatou e farii i te ora mure ore. Te faaite papu nei au no To’na maitai e no To’na here; o Oia te Fanau Tahi a te Metua i roto i te mau mea’toa e ua faaoti i te hinaaro o To’na Metua, na roto i te i‘oa o Iesu Mesia, amene.

Te Mau Nota

  1. Te mau Himene, no. 71.

  2. 1 Nephi 19:9.

  3. A hi‘o PH&PF 19:16-19.

  4. Roma 8:16-17.

  5. Mataio 27:46.

  6. 1 Nephi 18:15-16.

  7. 1 Nephi 19:9.

  8. PH&PF 121:7-8.

  9. PH&PF 122:7-8.

  10. A hi‘o Alama 7:11-12.

  11. Ioane 3:16.

  12. Isaia 49:16.

  13. Ioane 19:11.

  14. PH&PF 19:18.

  15. Ioane 17:3.