2006
Te rave‘a rahi oaoa
Novema 2006


Te rave‘a rahi oaoa

Mai te hoê i‘a e hiaai i te pape, e hiaai atoa outou i te evanelia e te faahoaraa o te Varua Maitai ia oaoa mau outou e hope roa a‘e.

A riro ai au ei diakono, mai te rahiraa o outou te feia apî tamaroa, ua haere atu vau e to‘u metua tane i te hoê tahora pape i ni‘a i te mou‘a no te hi i te tarao pape. A taamu ai to‘u nei papa i te ainu i ni‘a i te matau i te hopea o ta‘u nei a’ira, ua parau mai oia ia‘u e, e ti‘a ia‘u ia haamau te matau i roto i te vaha o te i‘a ia tamata ana‘e oia i te haru i te ainu, aita ana‘e e orahia oia. Aita vau i taa eaha te auraa ia haamau te matau, no reira ua haamaramarama mai oia ia‘u e, e ti‘a i te matau ia mau maitai i roto i te vaha o te i‘a ia haru ana‘e oia i te ainu, ia ore te i‘a ia ueue no te haamatara i te matau, e e mau maitai te matau mai te mea e huti vitiviti au i te a’ira ia tamata ana‘e te i‘a i te haru i te ainu. I teie nei, ua hinaaro mau vau i te haru i te hoê i‘a, no reira ua ti‘a’tu vau i te hiti o te tahoraa pape o taua mou‘a ra mai te hoê niuniu auri tei tavirivirihia, te mau uaua atoa tei ineine, a tia’i noa’tu ai ia hauti ta‘u a’ira, e tapa‘o faaite te reira e, te tamata ra te i‘a i te haru i te ainu. Tau na minuti i muri mai, ua ite au e te hauti ra te hopea o ta‘u nei a’ira, e i taua iho ra taime, ua huti au i ta‘u a’ira ma to‘u puai atoa, ma te mana‘o e tupu te hoê taputoraa puai e te i‘a. I to‘u maere rahi, ua hi‘o vau i te tarao pape – ma te matau o tei mau maitai i roto i to’na vaha – i te ma‘urereraa mai roto mai i te pape i roto i te aore na ni‘a mai i to‘u upoo, e ua topa atu i ni‘a i te repo i muri ia‘u ma te peepee noa.

E piti ohipa ta‘u i ite na roto mai i taua ohipa ra tei tupu : A tahi, e mea ati roa te hoê i‘a i rapae au i te pape. Noa’tu e ohipa maitai to’na mau raumea, to’na mau pehau, e to’na aero i roto i te pape, aita râ to ratou e faufaa i ni‘a i te fenua. Te piti : ua pohe teie nei i‘a ta‘u i haru i taua iho mahana ra no te mea ua faarirohia te tahi mea fifi e te ataata ei mea faufaa rahi, o te faatupu i te hinaaro ia tuatapapa hohonuhia e peneia‘e ia titotitohia’tu.

E to‘u mau taeae here no te Autahu‘araa a Aarona e, te vai nei e piti na haapiiraa ia haapii mai na roto i teie nei aamu : A tahi, te opuaraa tumu no to outou oraraa, mai ta Lehi i haapii, o te « fariiraa ïa i te oaoa » (2 Nephi 2:25). Ia Noaa ia outou te oaoa, e ti‘a ïa ia outou ia ite e, ei tamarii na to outou Metua i te Ao ra, ua farii outou i te mau huru o te Atua e te mau hinaaro i te mau mea no te pae varua – mai te hoê i‘a e hiaai i te pape, e hiaai atoa outou i te evanelia e te faahoaraa o te Varua Maitai ia oaoa mau outou e hope roa a‘e. No te mea hoi e, e huaai outou no te Atua (a hi‘o Te Ohipa 17:28), eita ïa te reira e tano i to outou huru mure ore ia rave i te hape e ia faaea au noa. Eita e nehenehe ia na reira. E tuhaa te reira no to outou huru varua, e e farii ana‘e outou i taua hau ra, taua oaoa ra e taua poupou ra mai te au i te faito no to outou huru oraraa i te evanelia.

I te tahi a‘e pae, ia maiti outou ia ore e ora i te evanelia, e roohia ïa outou i te ati mai te hoê i‘a i rapae au i te pape (a hi‘o Mosia 4:30). Mai ta Alama i faaite i ta’na ra tamaiti o Korianotona :

« Inaha, te parau atu nei au ia oe na e, e ere roa te parau-ino i te oaoa.

« E teie nei, e ta‘u tamaiti, o te mau taata atoa ra…te vai tahuti-noa-raa… ua ere ratou i te Atua i te ao nei, e ua haere ê ratou i to te Atua ra hinaaro ; e no reira te vai noa ra ratou i te au-ore-raa i te huru mau o te oaoa » (Alama 41:10-11).

A hi‘o na i te parau « ua ere ratou i te Atua i te ao nei » – oia hoi, ia ore e hinaaro i te ora i Ta’na evanelia e te ereraa i te hoaraa o te Varua – o te vai noa raa ïa i te au ore raa i te huru mau o te oaoa. Ua riro mau ïa te evanelia a Iesu Mesia te – a hi‘o e te parauhia nei no te hoê ana‘e, oia hoi, teie ana‘e te– » faanahonahoraa rahi no te oaoa (Alama 42:8). Mai te mea e ma‘iti outou i te hoê noa a‘e oraraa ê atu, aore râ ia tamata outou i te ora i te mau tuhaa o te evanelia ana‘e o te au ia outou, e faaere ïa taua ma‘itiraa ra ia outou i te taatoaraa e te anaanaraa o te oaoa e te poupou tei faataahia no outou e to tatou Metua here i te Ao ra e Ta’na ra Tamaiti.

I teie nei te piti o te haapiiraa no roto mai i ta‘u tai‘araa : mai te i‘a i roto i te hoê tahoraa pape i ni‘a i te mou‘a, o te ti‘a ia haapa‘o maitai i te mau ainu haavare tei tuuhia i ni‘a i to’na haerea ia ore oia e hutihia’tu i rapae au i te tahora pape, e ti‘a atoa ïa ia outou e ia‘u ia haapa‘o paari maitai ia ore tatou e huti-ê-hia’tu mai roto atu i te hoê oraraa oaoa tei faatumuhia i ni‘a i te evanelia. A haamana‘o, mai ta Lehi i parau ra, te imi nei te diabolo « ia roohia te taata atoa i te ati mai ia’na ihora » e ia noaa te « mana no te faatîtî » ia tatou ia rave ana‘e tatou i te mau mea viivii e te ino (2 Nephi 2:27, 29). No reira, eiaha e vare i te tamata i te mau mea ti‘a ore, no te mea ua ineine Satane i te tamau i te matau. Na te fifi mau o te matau o te tamau-maite-hia aore râ o te tamau-vitiviti-hia i arata‘i i te peropheta tahito ra o Moroni – o tei ite mai i to tatou nei tau (Moromona 8:35) – ia faaara ia outou e ia‘u ia « ore e rave noa’tu i te mea ino e te viivii ra » (Moroni 10:30 haapapûraa tuuhia’tu).

E rave rahi te ohipa ino e te viivii i roto i te pehe, te iteneti, te mau hoho‘a teata, te mau buka, e i roto i te ava, te mau raau taero, e te avaava. Te mau mea ino e te viivii atoa, e to‘u mau hoa apî e, eiaha roa e tapea ! Te vai nei te hoê matau tei huna-maite-hia e te vitiviti i roto i taua mau mea ra o te ore roa e mana‘ohia e outou – e nehenehe te tatararaa i te matau e riro ei ravea mauiui roa. Ua faaite o Alama e ua « fatata te rave‘a no te tatarahaparaa no’na i te pohe » (Mosia 27:28) ; oia mau, ua parau oia e « aore roa te mea e hau i te mamae ri‘ari‘a i to‘u ra mamae » (Alama 36:21).

Te vai nei paha te tahi o outou tei rave i te mea ino aore râ te ohipa viivii. A ti‘aturi i te haapiiraa e te aamu tei faaite mai e, na te faaroo o Alama i te Fatu i arata‘i ia’na ia tatarahapa, e ei hotu no to’na tatarahaparaa, ua ite oia i taua oaoa ra na roto i te mana o te taraehara o te Mesia e na roto i ta’na iho mau parau, « aore hoi te mea e hau i te oaoa e te maitai i to‘u ra oaoa » (Alma 36:21). O tera te mea ta outou e ite a imi ai outou i te Fatu na roto i te tatarahaparaa.

E ti‘a ia tatou tata’itahi ia tatarahapa mai te au i te huru o te hara ta tatou i rave. Te tatarahaparaa o te raveraa ïa i te mau tauiraa mau i roto i to outou oraraa ta te Faaora e hinaaro ia outou ia rave no to outou oaoa. Ua riro te tatarapaharaa te parau tumu rahi roa a‘e o te evanelia o te haamaitai i te taata : ia faatupu ana‘e to outou faaroo i te Faaora i te tauiraa i roto ia outou, e ta outou tatarahapa, mai ta Helamana i parau, « e faatae ïa ia outou i te mana o te Faaora, e ora’i to outou mau varua » (Helamana 5:11). A imi ai outou ia taui, a haamana‘o mai ta Alama i parau e « e mana » to to tatou Faaora o te here nei ia tatou « no te faaora i te taata atoa e faaroo i to’na ra i‘oa, e o te faatupu hoi i te ohipa e au i te tatarahapa » (Alama 12:15). E haapiiraa puai teie, e te faaora e tei î i te ti‘aturiraa !

Ua haapii te Peropheta Iosepha Semita iho e te titau nei te Fatu ia tatou ia ape i te ati na roto i te oraraa i ta’na evanelia e te hinaaro nei oia ia tatou ia ite e e nehenehe ta tatou e tatarahapa. I te mo‘eraa na api 116 tei papa’i-rima-hia no te iritiraa o te Buka a Moromona no to’na faarooraa i te mau mârôraa a te taata, ua roohia o Iosepha i te ati. Ua parau te Fatu ia’na : « Ahiri râ oe i haapa‘o maitai ua tia ïa oe i reira ; e ua faatoro mai ïa [te Atua] i to’na rima ei tauturu no oe i te mau ihe auahi atoa a te enemi ra ; e ua vai noa mai ïa oia i pihai iho ia oe i te mau taime peapea atoa ra » (PH&PF 3:8). O tera te huru no outou tata’itahi te feia apî tane : a haapa‘o, e e turuhia ia outou e te rima o te Atua. I muri iho ua faahaamana‘ohia te Peropheta e – mai ia tatou tata’itahi – e faaorehia ta’na mau hara mai te mea e tatarahapa oia. A feruri na i te oaoa ta’na i ite a parau ai te Fatu, « A haamana‘o ra e, e aroha to te Atua ; no reira, a tatarahapa i ta oe ohipa au ore i te faaueraa ta‘u i horo‘a’tu ia oe na, e ua vai â to oe maitiraa i reira » (PH&PF 3:10).

Ta‘u nei titau-manihini-raa ia outou tata’itahi i teie nei aru‘i ia ora ïa i te evanelia ia oaoa mau outou, a ape i te ino e te ati ta’na e afa’i mai, e mai te mea ua rave outou i te ohipa ino aore râ te ohipa viivii, a rave i te mau tauiraa ta te Fatu e hinaaro ia outou ia rave no to outou iho oaoa – e te faaite papû atu nei au e e tauturu Oia ia outou ia manuia na roto i To’na mana faito ore.

A farii ai outou i teie nei aniraa, e ooti ïa outou i te oaoa mure ore e e patu ïa outou i te niu o to outou nei oraraa i ni‘a i « te păpă o to tatou Ora », e ia ma‘iri mai te mau ohe a te diabolo e te mau vero o te ao nei i ni‘a ia outou, mai ta Helamana i parau ra, aita to te reira « e mana i ni‘a iho ia [outou] e putôhia’i [outou] i raro i te abuso, a mamae ai i te oto mure ore ra, no te papa pai ta [outou] i ti‘a i ni‘a ra, o te niu mau ïa, o te tumu ia patuhia i ni‘a e te taata, e ore e ti‘a ia ma‘iri ratou i raro » (Helamana 5:12 ; haapapûraa tuuhia’tu). Te faaite nei au i to‘u iteraa papû u‘ana no te Fatu ra o Iesu Mesia : o Oia te păpă, te hoê ana‘e niu mau no te oaoa e te faaora. Te ora nei Oia, e e mana To’na i te ra’i e i te fenua nei, ua ite Oia i to outou nei i‘oa, e te here nei Oia ia outou. I te i‘oa mo‘a o te Fatu ra o Iesu Mesia., amene.