2006
Te hoê pŭpŭ no te Autahu‘araa
Novema 2006


Te hoê pŭpŭ no te Autahu‘araa

No roto mai te puai o te hoê pŭpŭ autahu‘araa i te hoêraa o to’na mau melo i roto i te parau ti‘a.

Te oaoa nei au i to‘u ti‘araa mai i rotopu i teie putuputuraa rahi o te autahu‘araa. E mau melo paatoa tatou no te hoê pŭpŭ i roto i te autahu‘araa. E mea maere paha ia outou e ere râ ia‘u. Ua faatoro‘ahia vau ei diakono i roto i te Autahu‘araa a Aarona i roto i te hoê amaa iti o te Ekalesia. Hoê noa utuafare i roto i teie amaa. Aita ta matou e fare pureraa. E pure matou i roto i to matou fare. O vau ana‘e te diakono e to‘u tu‘ane e haapii ïa.

No reira, ua ite papû roa vau i te auraa no te faaohipara o oe ana‘e i te autahu‘araa, e aita’tu e taata i roto i te pŭpŭ. Ua oaoa vau i te mea e aita to teie amaa e pŭpŭ autahu‘araa. Aita roa vau i ite i te mea o ta‘u i ere. E i muri mai, ua taui to matou nohoraa i te vahi e rave rahi mau melo e mau i te autahu‘araa e te vaira te mau pŭpŭ paari.

Ua haapii mai au i roto i teie rahiraa matahiti e, te puai i roto i te hoê pŭpŭ e ere no roto mai i te rahiraa o te mau autahu‘araa. E ere atoa no roto mai i te matahiti paari o te mau melo. Area râ, no roto mai te puai o te hoê pŭpŭ autahu‘araa i te hoêraa o to’na mau melo i roto i te parau ti‘a. Te tahoêraa o te hoê pŭpŭ no te autahu‘araa e ere ïa mai to te hoê pŭpŭ tu‘aro e aore râ, te tahi atu faanahonahoraa o ta‘u i ite i roto i te ao nei.

Te mau parau a Alama tei papa‘ihia i roto i te buka a Mosia, ua piri mai ïa i te faaauraa o te hoêraa o ta‘u i ite i roto i te mau pŭpŭ puai o te autahu‘araa :

« E ua faaue atu oia ia ratou, eiaha e mârŏ te tahi i te tahi, ia hi‘o râ i mua ma te mata hoê, e ma te faaroo hoê, e te bapetizo hoê ; e ma to ratou aau i au-tahi-maite-hia i te au maite e te aroha, te tahi i te tahi ».1

Ua parau atoa Alama i to’na feia nahea ia faataa no taua hoêraa ra. Ua faaite oia ia ratou e e mea ti‘a ia ratou ia a‘o i te hoê atu mea maori râ, te tatarahapa e te faaroo i te Fatu, o tei faaora i to’na mau taata.2

Eaha te mea o ta Alama e haapii nei, e eaha te parau mau i roto i te hoêraa i roto i te pŭpŭ autahu‘araa o ta‘u i ite na, o te tauiraa ïa o te aau o te mau melo na roto i te Taraehara a Iesu Mesia. E mea na reira to ratou aau i au-tahi-maitehia’i.

Te ite ra outou i te tumu te Fatu i ani ai i te mau peresideni no te mau pŭpŭ ia arata‘i mai Ta’na e rave ra. I roto i te tuhaa 107 no Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau, ua faaohipa Oia i taua â mau parau ma te tatara i te mau hopoi‘a a te mau peresideni o te mau pŭpŭ tata‘itahi. E haapii te peresideni o te pŭpŭ diakono i te mau melo o te pŭpŭ i ta ratou hopoi‘a « mai te au i tei horo‘ahia mai mai te au hoi i te mau fafauraa ».3 E haapii te peresideni o te pŭpŭ no te mau haapii i to’na mau melo i ta ratou ohipa « mai te au i tei horo‘ahia mai i roto i te mau fafauraa ».4 Ua faauehia te peresideni o te pŭpŭ o te mau tahu‘a, oia ïa te episekopo « ia faatere i ni‘a i te maha ahuru e ma va‘u tahu‘a, e ia parahi i roto i te apooraa i pihai iho ia ratou ra, ia haapii atu ia ratou i te mau ohipa no to ratou toro‘a, mai te au i tei horo‘ahia mai i roto i te mau fafauraa ».5

Teie te faaueraa a te peresideni no te pŭpŭ no te mau peresibutero :

« E teie faahou â, o te ohipa no te peresideni i nia i te toro‘a no te mau peresibutero o te faatere ïa i nia i te iva ahuru e ma ono peresibutero, e ia parahi i roto i te apooraa i pihai iho ia ratou, e ia haapii atu ia ratou mai te au i te mau fafauraa ».6

E mea ohie ia taa i te tumu te Atua e hinaaro ai i Ta’na mau pŭpŭ ia haapiihia « mai te au hoi i te mau fafauraa ». Te mau fafauraa e mau parau faaau hanahana ïa. Ua fafau mai te Metua i te Ao ra ia tatoui te taatoaraa o te ora mure ore mai te mea e rave e e haapa‘o tatou i te mau fafauraa. Mai teie te huru, ua farii tatou i te autahu‘araa e te hoê fafauraa ia riro ei mea faaroo i te tautururaa Ia’na i roto i Ta’na ohipa. Te feia o ta tatou e bapetizo i roto i Ta’na Ekalesia e fafau ïa ia vai faaroo noa i roto ia Iesu Mesia e ia tatarahapa e ia haapa‘o i Ta’na mau faaueraa. Titau mai te mau fafauraa tata‘itahi i te faaroo i roto ia Iesu Mesia e ia haapa‘o i Ta’na mau faaueraa ia faataahia no te faaoreraa e no te tamaraa i te aau ia roaa mai te ora mure ore, o te horo‘a rahi a‘e i te mau horo‘a a te Atua.

E ui paha outou e : To’na auraa ra, titauhia ïa ia haapiihia te faaroo e te tatarahapa i roto i te mau haapiiraa atoa i roto i te pŭpŭ ? Aita roa. To’na auraa ra, oia hoi, e mea ti‘a ïa i te orometua e te feia o te haere mai i reira ra, ia titau i te Varua o te Fatu i roto i te aau o te mau melo i roto i te piha haapiiraa no te faatupu i te faaroo e i te hoê faaotiraa ia tatarahapa e ia mâ.

E e tae roa te reira hiaai i rapae i te mau papa’i o te piha haapiiraa a te pŭpŭ. I roto i te hoê pŭpŭ tei tahoê maitai, e tae roa taua hinaaro ra i roto i te mau melo, noa’tu te vahi tei reira ratou.

Ua ite au i te reira tau matahiti i ma‘iri a‘e nei, i roto i te hoê pŭpŭ na te mau diakono a piihia’i au ei orometua haapii. Aita vetahi o te mau diakono e haere pinepine mai i te pureraa. Ua ite au e, te mau haapiiraa a taua pŭpŭ ra – e a te mau pŭpŭ atoa – e hopoi‘a ïa na te peresideni, tei ia’na ra hoi te mau taviri. E mea ti‘a ia’na ia parahi i roto i te apooraa e o ratou. E no reira, ua faaoti au e, e titau vau i a‘o a te taata tei horo‘ahia te hopoi‘a no ô mai i te Atua ma te ani atu e, « Eaha to oe mana‘o no ni‘a i te mea ta‘u e haapii ? Eaha te mea e ti‘a ia‘u ia faaoti ».

Ua haapii au i te pee i ta’na a‘o no te mea, ua ite au e ua horo‘a te Atua i te hopoi‘a ia’na no te haapii i te mau melo o ta’na pŭpŭ. Ua ite au i te hoê Sabati e ua faatura te Atua i te hopoi‘a a te hoê peresideni apî no te pŭpŭ. Te haapii ra vau i te mau diakono. Ua ite au te vai noa ra te hoê parahiraa aita e taata to ni‘a iho. E te vaira te hoê matini haruharu pehe i ni‘a iho. E te tere ra taua matini ra. I muri mai i te haapiiraa, ua ohi te hoê tamaiti o te parahi ra i pihai iho mai i taua parahiraa taata-ore ra, i te matini. A haamata’i oia i te haere i rapae, ui atura vau ia’na eaha oe i haruharu ai i ta tatou aparauraa. Ataata mai nei oia e parau maira, ua parau mai te hoê diakono e eita oia e tae mai i roto i te pŭpŭ i teie mahana. E e hopoi ïa oia i teie haruharu i to’na hoa i to’na fare ia nehenehe oia e faaroo i ta tatou haapiiraa.

Ua ti‘aturi au i te hopoi‘a i horo‘ahia i teie peresideni apî no te pŭpŭ, e no reira, ua tae mai te tauturu no te ra’i mai. Ua tae mai te Varua no te faaûru i te mau melo i roto i taua piha haapiiraa ra, e ua tono atu i te hoê o ratou i te hoê hoa ra no te tamata i te faaitoito i to’na faaroo e ia arata‘i ia’na i te tatarahapa. Ua haapii mai teie diakono e hopoi nei i teie haruharu mai te au i te mau fafauraa, e ua faatoro oia i to’na rima no te tauturu i to’na hoa e i te mau melo no te pŭpŭ.

Ua haapiihia te mau melo no te pŭpŭ autahu‘araa rave rahi mau raveraa i te mau haapiiraa noa o te piha haapiiraa. Ua riro te pŭpŭ mai te hoê faanahonahoraa e e haapii te mau melo i roto i teie faanahonahoraa. E nehenehe te hoê pŭpŭ e horo‘a i te hoê taviniraa rahi atu i ta te hoê noa melo. E e faarahi-roa-hia’tu teie puai ia rahi atu â te numera. E taata faatere to te mau pŭpŭ tata‘itahi e e mana e e hopoi‘a ta ratou no te faatere i te taviniraa autahu‘araa. Ua ite na vau i te puai tei tae mai ia piihia te mau pŭpŭ e haere e tauturu ia tae mai te ati. I te hoê taime e faahou â, rave rahi mau taata no rapae mai i te Ekalesia tei hopoi mai i to ratou maere e te faahiahia no te faufaa o te faanahonahoraa a te Ekalesia i te hopoiraa i te tauturu. E au te reira ia ratou mai te semeio te huru. I roto i te mau taviniraa atoa a te autahu‘araa, e tae mai te semeio o te puai no te mea te faatura ra te feia faatere e te mau melo i te mana o te feia o te arata‘i ra i te taviniraa i roto i te mau pŭpŭ i te mau vahi atoa o te fenua nei.

E tae mai te mau semeio o te puai ia faatoro te mau pŭpŭ no te tavini ia vetahi ê. E tae atoa mai te reira ia tavini te autahu‘araa i te mau melo i roto noa iho i te pŭpŭ. E farerei te peresideni o te pŭpŭ diakono i te poipoi Sabati hou te pureraa a te pŭpŭ, e to’na na tauturu e te papa‘i parau. I muri mai i te feruriraa na roto i te pure, e ite oia i te faaûruraa no te pii i te hoê diakono ia ani manihini i te hoê atu diakono aita e haere mai nei i te pureraa. Ua ite oia e te tumu aita teie diakono e haere mai no te mea e ere to’na papa i te melo no te Ekalesia e e mea iti roa te anaanatae o to’na mama no te Ekalesia.

Ua farii te diakono i faauehia e to’na peresideni no te farerei i teie tamaiti. E ua haere. Ua mata‘ita‘i au ia’na i te haereraa’tu. Ua haere atu oia ma te feaarii, mai te mea ra e, e ohipa ătâ teie.Ua haere noa mai râ teie tamaiti i te pureraa tau taime rii hou to’na utuafare a faaru‘e mai ai i teie vahi nohoraa o ratou. Rave rahi matahiti i muri mai, tei roto vau i te hoê amuiraa tĭtĭ tauatini maile i te vahi i noho matamuahia e teie nei tamaiti. I rotopu i te mau pureraa, ua haere mai te hoê taata aita vau i mataro e ua ui maira e ua matau anei au i te hoê taata. E horo‘a maira i te i‘oa. O te tamaiti o tei piihia e to’na peresideni no te pŭpŭ diakono ia haere e tauturu i te hoê mamoe tei mo‘e. Parau maira oia ia‘u, « E nehenehe anei oe e haamauruuru atu ia’na ? O vau te papa ruau o te tamaiti tei ani manihinihia i te pureraa o te pŭpŭ a te mau diakono tau matahiti i ma‘iri a‘e nei. Ua paari roa oia i teie nei. Te tau‘a parau noa mai ra â oia ia‘u no teie diakono o tei ani ia’na ia haere raua i te pureraa ».

Ua rari to’na na mata i te roi mata e o vau atoa nei. Ua faaûruhia te peresideni apî roa o teie pŭpŭ ia faatoro atu i te rima i te hoê melo tei mo‘e o te pŭpŭ. Ua faaûruhia oia ia tono i teie tamaiti e tavini i teie tamaiti tei ihu haere. Ua rave teie peresideni i te mea o ta te Fatu e rave. E na roto i teie rave‘a a teie peresideni ua haapiipii oia i teie taata apî tei mau i te autahu‘araa i ta’na hopoi‘a i te taviniraa ia vetahi ê, mai te au i te mau fafauraa. Ua au-tahi-maite-hia te aau o te vai taamu-noa-hia e piti ahuru matahiti i muri mai e tauatini maile i te atearaa. E vai tamau noa te hoêraa i roto i te pŭpŭ ia patuhia i ni‘a i te taviniraa a te Fatu e i te rave‘a a te Fatu.

Hoê o te mau huru no te hoê pŭpŭ puai o te iteraa ïa i te aupururaa i rotopu i to’na mau melo. Te utuuturaa te tahi e te tahi. E tauturu ratou ia ratou iho. E nehenehe te peresideni o te pŭpŭ e patu i te auhoaraa mai te mea e haamana‘o ratou i te fâ a te Fatu no te hoêraa i roto i te pŭpŭ. E ravehia te reira ia tauturu te tahi e te tahi. Ua hau roa’tu â ra. E ravehia te reira no te faateitei e no te faaitoito te tahi e te tahi no te tavini na roto i te parau ti‘a e te Fatu i roto i Ta’na ohipa no te pûpû i te ora mure ore i te mau tamarii a te Metua i te Ao ra.

E taui te maramaramaraa i te e‘a o ta tatou paturaa i te aupuru i roto i te pŭpŭ. Mai teie te huru, e nehenehe atoa e taui i te huru o te hautiraa popo a te hoê orometua haapii. E nehenehe te mau melo e ti‘aturi i te patu i te aupururaa i te hoê tu‘aro. E nehenehe ratou e maiti i te ani manihini i te hoê tamaiti aita e tau‘ahia no te mea aita oia i ite maitai i te hauti. Mai te mea e farii oia ia haere mai, e mea ti‘a ïa i te mau melo no te pŭpŭ ia opere pinepine i te popo ia’na, ia nehenehe oia ia taora i roto i te ete e ia rê, te tamaiti ihoa râ aita e nehenehe e taora i te popo. Piti ahuru matahiti i muri mai, eita paha ratou e haamana‘o ratou e aita ratou i manuïa i taua pô ra area râ, e haamana‘o tamau râ ratou e mea nahea to ratou hauti-amui-raa e no te aha… e o vai te pŭpŭ o ta ratou i hauti atu. Ua parau te Fatu e, « e mai te mea aita outou e riro ei hoe ra e ere hoi outou no‘u nei ».7

Te maramaramaraa i te tumu te Fatu i hinaaro ai i te aupururaa, e nehenehe te reira e taui i te huru no te faaoaoaraa a te hoê pŭpŭ peresibutero. Ua haere na vau i te hoê faaoaoaraa e na te hoê melo faafariu i faaineine i te reira. Ua ite oia e ua riro te evanelia ei mea monamona roa‘e tei roaa ia’na. No reira, ua ani manihini oia i te feia noho tapiri e te mau hoa ia haere mai i teie faaoaoaraa. Te haamana‘o noa nei au i te huru no teie aupururaa a hahaere ai matou e a ui ai ia ratou i te auraa o te Ekalesia. Ua feruri au i roto i teie faaoaoaraa ia aupuru rahi atu â i te mau taea‘e o te autahu‘araa. Ua ani manihini te Fatu i Ta’na mau pîpî i Ta’na Pŭpŭ matamua no te Tino Ahuru Ma Piti i roto i Ta’na misioni i roto i te tahuti nei e : « A pee mai ia‘u, e faariro vau ia orua ei ravaai taata ».8 E i te reira pô i roto i te hoê faaoaoaraa, ua ite au e tei roto vau i te aupururaa a te Fatu e a Ta’na mau pĭpĭ, te riroraa ei taata mai Ta’na e hinaaro ia tatou ia riro.

Ua haamaitaihia vau i taua huru no te aupururaa e te hoê taata faatere o te autahu‘araa i to‘u taeraa i roto i te Autahu‘araa a Aarona. Ua maramarama oia e nahea ia patu i te aupururaa i roto i te autahu‘araa e ti‘a i te vairaa. Ua ani oia i te hoê taata ona raau ia haere matou i te hoê avatea e tapu i te raau e ia haaputu. E teie mau raau, ua hinaaro matou e horo‘a na te mau vahine ‘ivi ia nehenehe ratou e tahu ei tamahanahana ro ratou i te tau toetoe. Te haamana‘o noa nei au i te mahanahana o taua aupururaa ra o ta‘u i ite e to‘u mau taea‘e. Area râ, te haamana‘o noa nei râ vau ma te ite e eaha ïa ta te Fatu e rave. No reira ua hinaaro vau e aupuru e Ona. E nehenehe tatou e patu i teie aupururaa maitai roa i roto i ta tatou mau pŭpŭ i roto i to tatou oraraa e vai ïa e a muri noa’tu, i roto i te hanahana e i roto i te mau utuafare, mai te mea e ora tatou mai te au i te mau fafauraa.

Te pure nei au ia farii outou i te aniraa manihini a te Fatu ia amuitahi outou, ia riro ei hoê, i roto i ta outou pŭpŭ no te autahu‘araa. Ua tapa‘o Oia i te e‘a. E ua fafau mai Oia ia tatou e na roto i Ta’na tauturu, e riro te mau pŭpŭ ei mau pŭpŭ faahiahia. O To’na ïa hinaaro ia tatou. E ua ite au e te hinaaro mai nei Oia i te mau pŭpŭ puai no te haamaitai i te mau tamarii a to tatou Metua i te Ao ra, mai te au i te mau fafauraa. Te ti‘aturi nei au e e na reira Oia.

Ua ite au e te ora nei to tatou Metua i te Ao ra. Ua ite au e ua pohe Ta’na Tamaiti, o Iesu Mesia no ta tatou mau hara e ta te feia tata‘itahi o ta tatou e matau atu. Ua ti‘a faahou mai Oia. E te ora nei Oia. Te arata‘i nei Oia i Ta’na Ekalesia. Te mau nei Oia i te mau taviri o te autahu‘araa. Na roto i te faaûruraa i te feia o te mau nei i te mau taviri i roto i te Ekalesia, ua pii Oia i te mau peresideni atoa o te mau pŭpŭ autahu‘araa atoa. Te faaite papû nei e, ua faaho‘ihia mai te autahu‘araa e ta’na mau taviri atoa ia Iosepha Semita. E te faaite papû nei au e, teie mau taviri te mauhia nei ïa e te peresideni o Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei, te peresideni o te autahu‘araa i te ao atoa nei.

Te faaite papû nei au i teie mau mea, na roto i te i‘oa mo‘a o Iesu Mesia, amene.

Te Mau Nota

  1. Mosia 18:21.

  2. Hi‘o Mosia 18:20.

  3. PH&PF 107:85.

  4. PH&PF 107:86.

  5. PH&PF 107:87.

  6. PH&PF 107:89.

  7. PH&PF 38:27.

  8. Mataio 4:19.