2006
Te mau maa no te varua
Novema 2006


Te mau maa no te varua

I roto i te mau vahi papû ore e haaati nei ia tatou, titauhia tatou ia faarahi i ta tatou mau maa varua, mau maa o te roaa mai na roto i te ite i te îraa o te evanelia e i te mana o te autahu‘araa mo‘a.

E faaohipa to‘u papa ruau i to’na fare rahi i te mau tau mahanahana atoa i roto i te hoê afaa nehenehe, una‘una o te hoê mou‘a teitei i te pae hiti‘a o te râ o to matou oire o Utaha ropu. No roto mai te ofa‘i miti i te hoê haaputuraa miti atea atu i ô nei. E tii to‘u papa ruau i te miti i te vahi i reira te mau ofa‘i miti e faaineinehia’i, na ni‘a i te hoê puaahorofenua maitai e e tuu oia i te parahiraa i ni‘a i te puaahorofenua e a faaî ai i te parahiraa i te ofa‘i miti. E pii au i teie puaahorofenua e o Slowpoke no te hoê tumu maitai. E faauta to‘u papa ruau ia‘u i ni‘a i te parahiraa o Slowpoke tei î i te ofa‘i miti. E horo‘a mai oia ia‘u te tavaha ia nehenehe au e arata‘i i te puaahorofenua i te mou‘a ma te apee i to‘u Papa ruau e ta’na puaahorofenua.

E mea taere roa ta‘u Slowpoke eita râ vau e faarû ia’na no te mea te uta nei oia i te ofa‘i teiaha. Hoê mahana taatoa no te haere i te mou‘a i te vahi tei reira teie mau ofa‘i miti e ia haapou teie mau ofa‘i i raro i teie animala. Ia mahanahana mai te mahana, e ama to‘u avae ia i‘u i ni‘a i teie mau vaehaa ofa‘i i roto i te pute. E oaoa roa vau ia haere na roto i te hoê taheraa pape e nehenehe ïa vau e pou e e horo‘i e e tamaro i to‘u na avae.

E himene noa to‘u papa ruau i te mahana taatoa. E himene oia i te mau himene no Ziona. Area te hoê o te mau himene o ta’na e himene ra ua faahoruhoru te reira ia‘u « A faaite mai oe ia‘u i to oe hoa, e parau atu ïa vau ia oe e o vai râ oe ». Ia feruri ana‘e au i te reira, e i te afa‘iraa i te miti i te mou‘a o te hoê ïa iteraa taa ê oaoa roa, area te mau mea rii tumu no roto mai i te miti ra, e haamae‘a ïa i te ‘ea o te fare rahi.

E horo‘a te mau mea rii tumu i te maa o te faaitoito i te tupuraa e te rapaauraa i te animala e i te taata. E mea hinaaro roa te mau puaatoro a to‘u papa ruau i te mau mea rii tumu no roto mai i te miti, area te taata ra, e titau ïa ratou i te tahi mea hau atu. Hinaaro ratou i te faaîraa pae varua no te mea « ua hau atu te ora i te maa »1 e « te vai nei te varua i roto i te taata: e na te faaûruraa a tei Teitei roa e horo‘a ia ratou te maramarama ».2 Hinaaro roa te varua taata i te here. Hinaaro atoa « ia faaamuhia i te parau i faaroohia nei, parau maitai ».3

E faaineine te maa varua ia tatou i te bapezitoraa. Tei roto i teie faaineineraa te faahaehaaraa ia tatou iho i mua i te Atua, « ma te aau tae e te varua mărû », te tatarahaparaa i ta tatou mau hara atoa, « e ua tia ïa ia [tatou] ia rave i te i‘oa o Iesu Mesia », e ia faaite « na roto i ta [tatou] ra mau ohipa e ua noaa iho â ia[tatou] te Varua o te Mesia »4

Ta tatou maa varua faufaa a‘e o te hoê ïa iteraa papû e o te Atua to tatou Metua Mure ore, e o Iesu to tatou Faaora e Arai, e o te Varua Maitai to tatou Faaŏ. E haapapûhia mai teie iteraa ia tatou e te horo‘a a te Varua Maitai. Na roto atu i teie iteraa papû e ooti ai tatou i te mau mea maitai varua no te faaroo e no te ti‘aturi i te Atua, o te hopoi mai i te mau haamaitairaa o te ra‘i. E tae mai te mau mea varua ia tatou no roto mai i te mau puna huru rau, no te poto râ o te taime, e horo‘a noa’tu vau e toru ana‘e.

Tau matahiti i mairi a‘e nei, ua faaoti te hoê taure‘are‘a no haamata noa’tu ra i ta’na tau haapiiraa i te fare haapiiraa tuarua, i te faaamu ia’na na roto i te tamauraa i te mau papa‘iraa mo‘a afa hora i te mahana. A haamata’i oia i te tai‘o i te Faufaa Apî, ua topa oia i ni‘a i te hoê fifi. Aita oia i ite i te hoê faateiteiraa i te pae varua, e aita roa oia e farii ra i te hoê haamaramaramaraa. Ui ihora oia ia’na iho, « Eaha te fifi ? » Inaha, haamana‘o ihora oia i te hoê ohipa i tupu i te fare haapiiraa. Te faati‘a nei oia e to’na mau hoa i te mau parau rii hauti – e ere vetahi i te mea mâ roa, e vetahi ra e mea haamâ. Aita oia i faaŏ noa’tu i roto ua tamata roa’tu ra oia i te tuu atu i ta’na mau parau. A haamana‘o ai oia i te reira, topa ihora to’na hi‘oraa i ni‘a i te mau parau a Mataio, « Ia ite râ outou, E e haavahia te taata i te mau parau faufaa ore atoa ta ratou e parau ra ia tae i te mahana haavaraa ».5 Ua papû roa ia’na e ua arata‘ihia oia e te Varua i teie mau parau i taua taime ra. Opani ihora i ta’ na Bibilia, e pûpû atura i te hoê pure tatarahapa.

Te pahonoraa i ta’na uiraa « Eaha te fifi ? » e mea ohie roa ïa. Te tai‘o nei oia i te mau papa‘iraa mo‘a, e te popou nei i te reira, area râ, aita oia e haapa‘o i te a‘o e horo‘ahia nei i roto i te reira. A faaapî ai oia i ta’na tai‘oraa, e a tamata ai i te haapa‘o i te hi‘oraa a te Mesia, haamata ihora oia i te ite i te tahi mau tuhaa o to’na oraraa i te uaa.6 Na roto i to’na tuuraa i te mau papa’iraa mo‘a i roto i to’na oraraa, ua tuu ïa oia i te hoê maa varua faufaa roa.

I roto i te mau vahi papû ore e haaati nei ia tatou, titauhia tatou ia faarahi i ta tatou mau maa varua, mau maa o te roaa mai na roto i te ite i te îraa o te evanelia e i te mana o te autahu‘araa mo‘a. Ia ŏ mai teie mau iteraa i roto i to tatou varua, aita tatou e tapiri noa i te Atua, e hinaaro atoa râ tatou e tavini Ia’na e i to tatou mau taata tupu.

Tau matahiti i ma‘iri a‘e nei, ua opua te hoê pŭpŭ no te mau tahu‘a ia haaputu i te maa no te feia riirii ei opuaraa tavini. Hoê o teie mau tahu‘a o Jim, tei oaoa maitai e o tei faaoti i te haaputu rahi i te maa hau atu i ta vera. E ua tae mai te taime e putuputu ai te mau tahu‘a i te fare pureraa. Ua haere ratou pauroa hoê â taime e ua hoi paatoa mai i te hoê taime i faataahia i taua ahiahi ra. Ua maere roa te mau taata atoa, i te mea e, aita e tauhaa a‘e to roto i te pereoo a Jim. Mai te mea ra e, e pe‘ape‘a to’na, e ua faaooo te tahi mau tamaroa ia’na. Ia ite a‘era te taata faatere i te reira, e no to’na ite e, e mea au na Jim te pereoo uira, ua parau atura oia, « Jim, haere mai i rapae. Hinaaro vau ia hi‘o oe i to‘u pereoo. Te vai ra te tahi ma fifi ».

I to ratou haereraa, ui atura te ti‘a faatere ia Jim eaha oia i oto ai. Pahono atura Jim, « Aita e fifi. Area râ, i to‘u haereraa e haaputu i te maa, ua rahi roa te maa i roaa mai ia‘u. Ua î roa ta‘u pereoo. E a hoi mai ai au i te fare pureraa, tapea mai nei au i te fare o te hoê vahine melo ore o tei faataa e ta’na tane faaipoipo e te ora nei i roto i te mau oti‘a o ta tatou paroita. Ua patoto vau i te uputa e ua faati‘a vau ia’na i te tumu matou e rave ai i teie ohipa, e ua ani mai oia ia‘u ia tomo i roto. E ua imi oia i te hoê mea no te horo‘a mai na‘u. Ua iriti oia i ta’na faato‘eto‘e e ua ite au e aita rii e mea to roto. Aita atoa e maa to roto i te mau vairaa. Inaha râ, te vaira te tahi mau punu rii pea.

« Ua maere roa vau. Te horohoro haere noa nei teie mau tamarii rii e e hinaaro roa ratou ia faaamuhia, e ua horo‘a mai oia i teie mau punu pea. Rave maira vau e tuu atura i roto i ta‘u pereoo e haere ê atura. I te afa ti‘a i teie mau fare, i ite ai au i te mahanahana i ni‘a i to‘u tino taatoa e feruri ihora vau ia hoi i muri i taua fare ra. E ua horo‘a vau i te taatoaraa o teie mau maa na teie vahine ».

Parau maira te ti‘a faatere, e « Jim, eiaha roa e haamo‘e i te huru o ta oe i ite i teie pô no te mea mai te reira iho a te huru ».7 Ua tamata Jim i te mau mea rii tumu o te taviniraa hi‘o-ore.

Rave rahi mau mea rii tumu no te pae varua e tae mai a tavini ai i roto i te misioni – a apiti ai i roto i te ohipa a te Fatu. No ô mai te reira i te tautururaa i te taata e o te faaara i te pae varua ia nehenehe ratou e farii i te evanelia. Hoê tenetere i mairi a‘e nei, a peresideni ai Elder J. Golden Kimball i te Misioni o te Pae Apatoa o States, ua titau oia i te mau elders i roto i te hoê apooraa. E farerei ratou i roto i te hoê uru raau ia vai mo‘emo‘e ratou. Hoê râ o te mau elder e fifi to to’na avae. Aita i rapaauhia e ua oru e piti a‘e taime i te faito o te tahi avae. Area râ, ua onono teie elder ia haere i teie putuputuraa a te autahu‘araa i roto i te raau. No reira ua amo e piti na elders ia’na i te vahi tei reira teie putuputuraa.

Ua ani atura Elder Kimball i te mau misionare, « E te mau taea‘e, eaha te mea o ta outou e haapii nei ? »

Pahono mai nei ratou e, « Te poro nei matou i te Evanelia a Iesu Mesia ».

« Te faaite ra anei outou i teie mau taata e, tei ia outou te puai e te mana, na roto i te faaroo, no te faaora i te ma‘i ? » o ta’na ïa uiraa.

Parau maira ratou, « E ».

Pahono maira oia « No te aha aita outou e ti‘aturi i te reira ? »

Parau mai nei teie taata apî e avae oru to’na e, « te ti‘aturi nei au i te reira ». Teie te toe o te aamu i faati‘ahia e Elder Kimball i roto i ta’na iho mau parau: « [Parahi ihora teie elder] i ni‘a i te hoê tapu raau e ua haaati maira te mau elders ia’na. Ua faatahinu e ua haamau i te reira, e ua ora oia i te reira iho taime i mua ia ratou. Ua hitimahuta ihora ratou; e ua na reira atoahia te toe o te mau Elders ma‘i, e ua ora pauroa. E ua haere paatoa’tura ratou i te putuputuraa e ua farii teie mau elders i ta ratou mau tonoraa, e ua itehia te oaoa o te ore e nehenehe e faataahia ».8 Ua faaîhia ta ratou maa faaroo, e ua oraora faahou to ratou itoito no te ohipa misionare.

E nehenehe râ to’na puai e mo‘e mai te mea eita tatou e ora ti‘amâ i te arata‘iraa hanahana o ta tatou e hinaaro. Ua parau mai te Faaora ia tatou, « O outou te miti no te fenua : area ia maaro te miti ra, eaha te mea e taitai faahou ai ? ua riro ïa ei mea faufaa ore, e faaruehia ïa, e e taataahihia e te avae taata ».9 Titauhia tatou ia vai mâ noa to tatou feruriraa e to tatou tino i te mau mea iino e i te mau viivii. Eita roa tatou e maiti i te amu i te maa ino. Ia maiti ana‘e tatou, e mea ti‘a ia tatou ia tai‘o e aore râ, ia hi‘o i te mau mea au-ore i te tamataraa. Te rahiraa o te mau viivii i te pae varua o te tae mai i roto i to tatou oraraa na roto i te Itepiri, te mau hauti o te matini rorouira, te mau hoho‘a teata i roto i te afata teata o te e mau huru pae morare haehaa roa to ratou. No te mea te ora nei tatou i roto i te hoê vahi mai teie te huru, titauhia tatou ia faarahi i to tatou puai i te pae varua.

Ua parau Enosa no to’na varua poiha e te piihuaraa i te mahana taatoa e i te ru‘i i te taparuaraa no to’na varua.10 Ua taparu oia i te mau maa pae varua o te haamaha i te poiha i te pae varua no te parau mau. Mai ta te Faaora o to te ao nei i parau i te vahine i te apoo pape i Samaria e, « area te inu i te pape e horo‘ahia’tu e au nei, e ore roa ïa oia e poihâ faahou, e riro râ taua pape e horo‘ahia’tu e au na’na ra, ei pape pihaa i roto ia’na iho, e tia i te pihaaraa e tae noa’tu i te ora mure ore ra ».11

I teie pô ua putuputu mai tatou te autahu‘araa o te Atua i roto i teie amuiraa, tei itehia e o tei ore e itehia, ma te ti‘aturi no te mea te hinaaro nei tatou ia faaamuhia i te maa varua. Te ti‘aturi nei au ia poia noa e ia poiha noa tatou i te parau a te Fatu na roto i Ta’na mau tavini, te mau peropheta e ia faî-noa-hia tatou i te mau hepetoma’toa ia haere tatou i te pureraa oro‘a e ia faaapî i ta tatou mau fafauraa.

O outou e te feia apî tane no te Autahu‘araa a Aarona te vaira i roto ia outou te taatoaraa o te mau mea rii tumu no to outou tere mure ore. Teie mau mea rii tumu, vetahi aita e faaohipahia ra, titauhia ia haapuaihia e ia faaamuhia mai rapae mai. Vetahi o te reira no te pae tino nei ïa ; vetahi o te reira no te pae varua ïa. Hinaaro te varua taata ia ite no ni‘a i te tere i te mure ore – ia ite e nohia maira, no te aha tei unei i roto i te tahuti nei, e e haere nei te reira i hea no te farii i te popou e te oaoa e ia rave faaoti i to’na tere. A faaî i to tatou varua i te mau mea rii tumu o te pae varua e riro ïa ei mea mure ore e e haere ïa te reira na muri ia tatou i roto i te mau tau e a muri noa’tu. Ua haapii Amulek e « Eita, e ore e tia ia outou ia parau i te reira; no te mea e mana â to taua varua, tei roto i to outou tino i te mahana e pohe ai outou ra, i nia i to outou tino i taua ora mure ore ra ».12

E te mau taea‘e, te mauruuru nei matou no ta outou horo‘a piri-ore e te parau-ti‘a. Te haapa‘oraa i to outou mau piiraa i roto i te mau pŭpŭ, te mau amaa, te mau paroita e i te mau tĭtĭ ia tupu te Ekalesia i te rahi, e ia nuu maite te ohipa a te Atua i mua e ati noa‘e te ao nei. Na roto i to outou autahu‘araa e nehenehe outou e haamaitai, na roto i te i‘oa o te Fatu, i to outou mau utuafare, e ia vetahi ê o te piihia ia outou, e aore ra, e faauehia ia outou ia haamaitai. No roto mai teie i te vavao hanahana i horo‘ahia ia tatou e te Fatu, no te mea ua fafau mai Oia e « o te mau taata atoa ta oe e haamaitai ra na‘u ïa e haamaitai atu ».13

E te mau taea‘e e, te ti‘aturi nei au e vai faaroo mau noa tatou i te mau fafauraa atoa. Te pure nei au ia faaŏ taatoa tatou i roto i to tatou auraa e te utuafare, i to tatou ihoa râ mau hoa faaipoipo e oia’toa i to tatou mau metua, ta tatou mau tamarii e mootua. Ia itehia tatou i te faaiteraa i to tatou iteraa papû no te parau mau o teie ohipa i te mau mahana atoa o to tatou oraraa. Ia nuu noa tatou i mua i roto i te parau ti‘a ei mau tavini haehaa na te Fatu, o ta‘u ïa pure na roto i te i‘oa o Iesu Mesia, amene.

Te Mau Nota

  1. Luka 12:23.

  2. Ioba 32:8.

  3. 1 Timoteo 4:6.

  4. PH&PF 20:37.

  5. Mataio 12:36.

  6. Carl Houghton, « What Am I Doing Wrong ? » New Era, Tetepa 1987, 12.

  7. Robert B. Harbertson, « The Aaronic Priesthood: What’s So Great About It », New Era, Me 1990, 49.

  8. In Max Noaln, « J. Golden Kimball in the South », New Era, Tiuari 1985, 10.

  9. Mataio 5:13.

  10. Enosa 1:4.

  11. Ioane 4:14.

  12. Alama 34:34.

  13. PH&PF 132:47.