2006
Te mau papa‘iraa mo‘a: Te mana o te Atua ia ora tatou
Novema 2006


Te mau papa‘iraa mo‘a: Te mana o te Atua ia ora tatou

Te faaite papû nei teie mau parau mo‘a i te Faaora e te arata‘i nei hoi ia tatou Ia’na ra.

Te mau papa’iraa mo‘a o te parau ïa na te Atua tei horo‘ahia mai ia tatou nei no to tatou faaoraraa. E mea faufaa te mau papa’iraa mo‘a no te farii i te iteraa papû no ni‘a ia Iesu Mesia e Ta’na evanelia. Te mau papa’iraa mo‘a ta te Atua i horo‘a mai ia tatou nei i teie mau mahana hopea nei o te Faufaa Tahito ïa, te Faufaa Apî, te Buka a Moromona, te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau, e te Buka Poe Tao‘a Rahi. Te faaite papû nei teie mau parau mo‘a i te Faaora e te arata‘i nei hoi ia tatou Ia’na ra. O te reira te tumu te mau peropheta rarahi mai ia Enosa i pure ai i te Fatu ma te faaroo no te paruru i te mau papa’iraa mo‘a.

A iriti na i te api tapo‘i o te Buka a Moromona na muri iho ia‘u. A hi‘o na i ni‘a i te api upoo parau. Te tai‘o nei tatou e, i « papa’ihia te reira na roto i te faaue… e te varua tohu e te heheuraa parau ». I « heheuhia mai te reira na roto i te horo‘a e te mana o te Atua », e to’na tatararaa, mea « na roto ïa i te horo‘a a te Atua » – na roto i te Varua Maitai. Te faaite nei te reira « i te mau mea taa ê ta te Fatu i rave » e i horo‘a mai ia tatou « ia ite hoi tatou i te mau parau fafau a te Fatu ra », ia ore tatou e « faaru‘ehia e a muri noa’tu ». Te mea faufaa roa’tu, ua papa’ihia te reira no te faaite papû ia tatou e, « o Iesu o te Mesia ïa, te Atua Mure ore ».

A huri faahou i te api, i ni‘a i te omuaraa. I ô nei, te haapii nei tatou e, teie mau parau tohu, e « papa’iraa mo‘a ïa, mai te au i te Bibilia ». Tei roto i te reira « te îraa o te evanelia mure ore ra… te faaite nei te reira i te faanahonahoraa no te faaoraraa, e te parau mai nei te reira [ia tatou] i te ohipa ta tatou e rave e roaa ai te hau i roto i teie oraraa e te faaoraraa mure ore i roto i te oraraa a muri atu ». Te fafau mai nei te reira ia tatou e « Te feia atoa e haere mai i te [Faaora ra] e tei haapa‘o i te mau ture e te mau oro‘a o ta’na evanelia e faaorahia ïa ratou ».

Eaha te ohipa tumu a teie buka mo‘a i to tatou nei anotau ? Eaha ta’na parau poro‘i no ni‘a i te tumu o te mau papa’iraa mo‘a atoa ?

I ni‘a i te api hoê o te buka no 1 Nephi – te buka matamua i roto i te Buka a Moromona – te haapii nei tatou e, e 600 matahiti hou te Mesia, ua faaue te Atua ia Lehi ia rave i to’na utuafare e ia reva’tu i roto i te medebara. Aita râ o Lehi i atea roa’tu i faaue mai ai te Fatu ia Lehi ia faaho‘i faahou i ta’na mau tamaiti i muri. No te aha ? No te rave mai i te mau papa’iraa mo‘a, te mau api veo, inaha, no te faufaa rahi hoi o te reira, oi fifi roa te ora o te mau tamaiti a Lehi, e ua ere roa ratou i ta ratou mau tao‘a no te fenua ia roaa mai te reira ia ratou ! I te pae hopea, na roto i te tauturu a te Fatu e te faaroo o Nephi i tae mai ai te mau api parau i roto i to’na rima. Ia hoi atu o Nephi e to’na nau taea‘e, ua oaoa o Lehi, haamata ihora oia i te imi i te mau papa’iraa mo‘a « mai te haamataraa », e « ua ite hoi matou e, e mea hinaaro-rahi-hia ; oia ïa, e te faufaa rahi hoi te reira… e te faufaa rahi hoi te reira ia [ratou], e ti‘a ai ia [Lehi e i to’na huaai] ia faaherehere i te mau faaue a te Fatu ra no ta [ratou] mau tamarii ».1

Oia ïa, te reira mau api veo, e mau parau ïa no ni‘a i te mau hui metua o Lehi, to ratou reo, te tuataparaa, e te mea faufaa roa’tu, te evanelia i haapiihia e te mau peropheta mo‘a a te Atua. Ia imi a‘era o Lehi i te reira mau api, ite a‘era oia i te mau mea ta tatou paatoa e ite na roto i te tai‘oraa i te mau papa’iraa mo‘a :

  • O vai tatou nei.

  • Eaha te huru e roaa ia tatou.

  • Te mau parau tohu no tatou e no ta tatou huaai.

  • Te mau faaueraa, te mau ture, te mau oro‘a, e te mau parau fafau ta tatou e haapa‘o e roaa ai te ora mure ore ia tatou.

  • E nahea tatou ia ora e ti‘a ai ia tatou ia faaoromai e tae noa’tu i te hopea e ia hoi atu i piha’i iho i to tatou Metua i te Ao ra ma te hanahana.

No te faufaa rahi o teie mau parau mau i faaite ai te Metua i te Ao ra ia Lehi e ia Nephi i te mau orama tei faahoho‘a i te parau a te Atua mai te auri te huru. Ua haapii a‘era te metua tane e te tamaiti e, ia tape‘a ana‘e te taata i ni‘a i te reira arata‘i paari, te aueue ore, e te ti‘aturi papû, o te rave‘a hoê roa ïa no te ti‘a tamau i ni‘a i te e‘a e tae atu ai i to tatou Faaora ra.

E rave rahi pene o te Buka a Moromona no ni‘a ïa ia Lehi e o Nephi e to raua faaohiparaa i teie haapiiraa – te imiraa i te mau papa’iraa e te faahitiraa i te reira. E mea maramarama maitai e, ua hinaaro raua ia maramarama maitai to raua utuafare e o tatou atoa i te faufaa o te mau papa’iraa mo‘a, te mau parau tohu hoa râ a Isaïa no ni‘a i te Faaho‘i-faahou-raa mai o te evanelia e te taeraa mai ta raua parau – Te buka a Moromona – i to tatou nei anotau.

Te papa’i nei te Buka a Moromona i te huru no to te mau u‘i haapa‘oraa e aore ra haapa‘o-ore-raa i te mau papa’iraa mo‘a, haamata na ni‘a i te utuafare iho o Lehi. Ua faaue te Fatu ia Lehi ia faaru‘e ia Ierusalema no te mea e haruhia ïa te reira e to Babulonia, e ia reva’tu na ni‘a i te moana e tae roa’tu i te fenua i fafauhia ra, na ni‘a i te hoê pahi faataahia e te Atua. Tera râ, ua amaha te mau tamarii a Lehi i roto e piti na pŭpŭ. O ratou tei pee atu ia Nephi – te Ati Nephi – na ratou i tape‘a i te mau papa’iraa mo‘a, e « ua haamaramaramahia râ to ratou aau i te maramarama o te parau mure ore ra [a te Atua] ».2

Area o Lamana raua o Lemuela ra – e to raua huaai te Ati Lamana – ua pato‘i ïa ratou i te mau papa’iraa mo‘a, e ua haere noa ratou na roto i te poiri o te ite ore, te marôraa e te haamouraa. E 400 matahiti i muri a‘e i te Mesia, ua pato‘i atoa te Ati Nephi i te parau a te Atua, ua topa i roto i te faaroo ore, e ua haamouhia, e na te reira i faahope roa i te 1000 mtahiti roaraa o te nunaa Ati Nephi.

Na te buka a Etera e vauvau mai i te hoê aamu no te hoê nunaa, te Ati Iareta, tei faaru‘e i te fenua tahito ra i te anotau no te Patu no Babela ra, mai te huru e, i te 2200 hou te Mesia. Ua faaue maira te Fatu ia ratou ia fano atu na ni‘a i te moana i te fenua i parauhia ra na ni‘a i te mau pahi ta te Atua i faaue e hamani. Ia haapa‘o te Ati Iareta ra, ua haamaitaihia ratou ; e ia pato‘i ana‘e ratou i te parau a te Fatu ra e ia pato‘i i te tatarahapa, ua faaea te Varua o te Fatu i te mârô mai ia ratou. E i te pae hopea ra, ua faaru‘e ratou i te mau e‘a o te Fatu e ua haamou ia ratou ratou iho e 600 matahiti hou te Mesia, e na te reira i faahope 1,600 matahiti te roaraa o te Ati Iareda.

Ua tae o Lehi i roto i te fenua i parauhia ra fatata i te tau o te haamouraa o te Ati Iareta. Te tahi tau matahiti i muri, ua fano atoa’tu i te fenua i parauhia ra, te tahi nunaa, o Muleka e te mau taata apee ia’na. Ite a‘era ratou i te taata ora hopea o te Ati Iareta, e arii, to’na i‘oa o Coriantumr. Aita te Ati Muleka i ta’ita’i mai i te mau papa’iraa mo‘a na muri iho ia ratou ; no reira, e 400 matahiti i muri mai, ia itehia a‘era ratou e Mosia e te Ati Nephi, ua ino roa to ratou reo, e ua mo‘e ê to ratou ti‘aturi i to ratou rahu nui. Ia ite a‘era te Ati Muleka e ua horo‘a te Fatu i te api veo i te Ati Nephi ra, tei roto hoi i reira te parau mo‘a no te mau Atiuda, ua oaoa roa ratou e ua amui atura ratou i te nunaa Ati Nephi.

Ua riro te mouraa o taua mau u‘i ra, mai tei papa’ihia i roto i te mau papa’iraa mo‘a, ei faaiteraa papû i to te ao a toa nei e : mai te mea e, aita te parau na te Atua i roto ia tatou, e aore ra, aita tatou e mau papû i te parau na te Atua, e aita e haapa‘o, e overe haere noa tatou na te mau vahi atoa, e e mo‘e tatou iho, te utuafare, e te nunaa.

Mai te reo ra no raro mai i te repo ra, ua paraparau mai te mau peropheta a te Fatu ia tatou i ni‘a i te fenua nei i teie mahana – a imi i te mau papa’iraa mo‘a ! A tai‘o i te reira, a haapa‘o i te reira, e a faaohipa i te reira, e a oaoa i te reira. Te « mana o te Atua [te reira] e ora ai tatou »3 o te faaho‘i ia tatou i piha’i iho i to tatou Faaora, ia Iesu Mesia.

Ahiri tei rotopu te Faaora ia tatou i te tino nei i teie mahana, e haapii Oia ia tatou na roto i te mau papa’iraa mo‘a, mai Ta’na i haapii ra a hahaere ai Oia na ni‘a i te fenua nei. I roto i te tunago i Nazareta ra, « Ua tuu maira ratou i te buka a te peropheta ra a Isaia i tana rima… Ua parau atura oia ia ratou, teie nei parau i papaihia ta outou i faaroo iho nei, ua tupu ïa i teie mahana ».4 I muri rii a‘e, ia ui maira te mau Sadutea e te mau Pharisea i te uiraa fifi ra, « Ua parau atura Iesu ia ratou, na ô atura, Te hape nei outou i te ite ore i te parau i papaihia ra, e te mana o te Atua ».5 E i muri a‘e i To’na ti‘a-faahou-raa, i ni‘a i te purumu no Emausa ra, « Ua parau ihora [Tana na pipi] raua raua iho, E ere, e hoa, i anaanatae to tâua aau ia’na i paraparau mai ia tâua i te aratia ra, a faaite mai ai ia tâua i te auraa i te mau parau i papaihia ra ? »6 I Ta’na mau pipi i tahito ra e i teie anotau, te pii mai nei Ta’na parau e, « Te imi nei outou i te parau i papaihia ra, no te mea… o te faaite ïa ia‘u o taua mau parau ra »7 – te hoê iteraa papû i faaitehia mai e te Varua Maitai, no te mea « E na roto i te mana o te Varua Maitai e ite ai outou i te parau mau ite mau mea atoa ra ».8

E te mau taea‘e e te mau tuahine, te faaite papû nei au e, « e haapa‘ohia, e e tuuhia hoi te reira u‘i i tera u‘i, e e tiaihia, e e haapa‘ohia hoi e te rima o te Fatu ra… no te opuaraa paari »,9 Ua tohu o Lehi e : « E ore roa taua mau api veo ra e mou; e e ore hoi e mohimohi no te maoro o te vairaa ».10 Ua fafau te Fatu ia Enosa ia tia’i e ia hopoi mai i te mau papa’iraa mo‘a « i to’na ihora tau mau »11. No ni‘a i te Buka a Moromona, ua papa’i te Peropheta Moroni e, « I papa’ihia e i tapirihia, e i hunahia hoi i te Atua ia ore ia mou ».12 Na teie mau papa’iraa mo‘a ta tatou e horo‘a mai nei i te mau parau tohu e te mau fafauraa, e ua tupu ïa te reira i to tatou nei anotau.

Aue ïa haamaitairaa hanahana e! No te mea, ia hinaaro tatou i te paraparau i te Atua, e pure tatou. E ia hinaaro tatou ia paraparau mai Oia ia tatou, e imi tatou i te mau papa’iraa mo‘a ; no te mea, na roto mai Ta’na mau parau i Ta’na mau peropheta. I reira Oia e haapii ai ia tatou a faaroo ai tatou i te mau muhumuhu o To’na ra Varua Maitai.

Mai te mea e, aita outou i faaroo i To’na reo i te paraparauraa mai ia outou i teie mau mahana a‘e nei, a hoi i roto i te mau papa’iraa mo‘a ma te mata apî e te tari‘a apî. Te reira to tatou reni oraraa. I muri mai i te pouri o te Paruru Auri, ua ora te Feia Mo‘a no te mea ua faaroo ratou i To’na reo, na roto i te mau papa’iraa mo‘a. I te tahi atu mau fenua i te ao nei, te mau melo o te ore e tae i te pureraa no te hoê tau, ua tamau noa ratou i te haamori i te Atua no te mea, te faaroo nei ratou i To’na reo, na roto i te mau papa’iraa mo‘a. I roto i te mau tama‘i atoa i te mau anotau i ma‘iri ra e te mau aroraa e uana nei i teie mahana, te ora nei te Feia Mo‘a no te mea te faaroo nei ratou i To’na reo na roto i te mau papa’iraa mo‘a. Inaha, i parau mai hoi te Fatu e, « E horo‘ahia mai te mau papa’iraa mo‘a,… no te faaoraraa i ta‘u feia i ma‘itihia ra ; No te mea e faaroo ratou i to‘u nei reo, e e ite mai hoi ia‘u nei, e e ore hoi e ma‘iri to ratou taoto, e e tiai maite i te mahana no to‘u taeraa mai ; no te mea e tamâhia ratou, mai ia‘u i mâ nei ».13

Hau atu e piti tauatini matahiti i teie nei, ua papa’i o Isaïa i te parau na te Atua : « A tii na, a papa’i i ni‘a i te iri i mua i to ratou aro ; e papa’i i te leta ra i ni‘a i te hoê buka ; a vaiiho au no a muri atu ; ei ite, e a muri noa’tu ».14 Taua taime ra, o teie nei ïa. E titauhia te papa’iraa mo‘a na teie ao i teie mahana. Hou te taeraa mai o te Faaora, e mea faufaa roa ïa haapiihia te mau tamarii paatoa a te Atua i roto i te Ture Faaineine a Mose, tei farii e « e mata ra, ei mata ïa hoo, e niho ra, ei niho ïa ».15 E rave rahi taata i roto i teie nei ao te ora noa nei â i taua ture ri‘ari‘a ra, e te ite nei tatou i te reira ati a‘e ia tatou nei.

Te faaite itoito nei tatou e, te pahonoraa i to te hape, to te haamouraa, e to te taparahiraa taata i teie mau mahana hopea nei, tei roto ïa i te mau papa’iraa mo‘a. Te evanelia i roto i te Faufaa Tahito ua hope ïa i te faati‘ahia i roto i te Faufaa Apî. Te mau parau tohu i roto i te Bibilia, te tupu nei te reira i roto i te Buka a Moromona. Te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau e te Buka Poe Tao‘a Rahi, te faaite papû nei te reira e, tei ni‘a i te fenua nei te îraa o te evanelia i teie nei.

Mai te Genese e tae atu i te Malaki e mai ia Mose e tae atu ia Aberahama, ua tohuhia e, e haere mai te Faaora. Mai te buka a Mataio e tae atu i te Apokalupo, mai ia Nephi e tae atu ia Moroni, e mai ia Iosepha Semita e tae mai i to tatou peropheta ora here nei, te peresideni Gordon B. Hinckley, ua hope te mau peropheta atoa i te faaite e, o Iesu Mesia, te Mesia tia’i-maoro-hia, ua haere mai na Oia, e e hoi faahou mai â Oia. Na roto Ia’na « Ua faaorehia tei tahito ra, e ua faaapîhia te mau mea atoa ra ».16 Na roto i te mau papa’iraa mo‘a, te parau ra Ta’na evanelia apî mure ore e : « E aroha’tu oe i to taata tupu mai ia oe iho na ».17 « E aroha’tu i to outou mau enemi ; e faaora’tu i tei tuhi mai ia outou ; e hamani maitai atu i te feia i riri mai ia outou ; e pure hoi i te feia i parau ino mai e tei hamani ino mai ia outou ».18 « Ia outou râ ua titauhia’tu ra outou ia faaore i te hapa a te taata atoa ».19 No te mea teie te evanelia a to tatou Faaora, Oia tei faatahinuhia « ei faaora i te feia aau oto, ei poro haere i te ora no te tîtî, e …ei tuu hoi i te feia i paruparu ».20

I te hopea o te Buka a Moromona, te hi‘o nei o Moroni i te toe‘a o to’na nunaa. Ua ite oia e, eita ratou e haamouhia ahiri e aita ratou i haamo‘e i te parau mo‘a a te Atua e aita i ere i te Varua o te Fatu. E maere anei tatou i papa’i mai Moroni ia outou e ia‘u nei, i te taparuraa mai ia titau tatou i te mau haamaitairaa o te mau papa’iraa mo‘a ?

« Ia itea teie nei mau parau ia outou, e ui atu i te Atua, i te Metua mure ore ra, i te i‘oa o Iesu Mesia e, e parau mau anei teie mau parau, e aore anei; e ia ui atu outou ma te aau hinaaro mau, ma te mana‘o papû, e ma te faaroo i te Mesia, na’na ïa e faaite mai i te parau mau ia outou na roto i te mana o te Varua Maitai.

« E na roto i te mana o te Varua Maitai e ite ai outou i te parau mau i te mau mea atoa ra ».21

Te ora nei tatou i roto i te mau mahana hopea nei, e te mau taea‘e e te mau tuahine, i roto i te îraa o te mau tau. Haamana‘o tatou e, tei ia tatou te haavî i to tatou huru, noa’tu te ati i te ao nei. Mai ia ratou i roto i te 3 Nephi, tei vai parau ti‘a ra e te haapa‘o maitai ra, e ti‘a ïa ia ratou ia pato‘i i te ohi auahi o te enemi ia tuuhia mai te reira i ni‘a i te fenua nei.22 Taa ê noa’tu te mau arepurepuraa i roto i te ao nei, ia hoi mai te Faaora i roto i To’na hiero, mai Ta’na i na reira i roto i te Buka a Moromona, o ratou tei vai parau ti‘a noa e te haapa‘o maite ra, i reira atoa ïa ratou. Te pure nei au ia itehia tatou i rotopu ia ratou, na roto i te i‘oa o Iesu Mesia ra, amene.

Te Mau Nota

  1. 1 Nephi 5:10, 21.

  2. Alama 5:7.

  3. PH&PF 68:4.

  4. Luka 4:17, 21.

  5. Mataio 22:29.

  6. Luka 24:32.

  7. Ioane 5:39.

  8. Moroni 10:5.

  9. Alama 37:4, 14 ; hi‘o atoa 1 Nephi 9:5 ; Te mau parau a Moromona 1:7.

  10. 1 Nephi 5:19.

  11. Enosa 1:16.

  12. Buka a Moromona, Api Upoo parau paratarafa hoê.

  13. PH&PF 35:20-21.

  14. Isaia 30:8.

  15. Mataio 5:38 ; hi‘o atoa 3 Nephi 12:38.

  16. 3 Nephi 12:47.

  17. Mataio 22:39.

  18. Mataio 5:44 ; hi‘o atoa 3 Nephi 12:44.

  19. PH&PF 64:10.

  20. Luka 4:18.

  21. Moroni 10:4-5 (apitihia’tu te papa’i faaopa).

  22. A hi‘o 1 Nephi 15:24.