2002
O Le Maea Faaola o Tatalo
Iulai 2002


O Le Maea Faaola o Tatalo

E tofu i tatou ma faafitauli e le mafai ona tatou foia, ma vaivaiga e le mafai ona tatou faatoilaloina e aunoa ma le aapa atu i se puna e maualuga atu o le malosi, e ala i le tatalo

O lenei taeao ou te molimau atu ai i le taua o le tatalo. O le mafai ona fesootai ma lo tatou Foafoa e ala i lo tatou Faaola, o se tasi lea o avanoa sili ma faamanuiaga i o tatou olaga. Ua ou aoaoina mai le anoanoai o o’u aafiaga patino, lena mana sili o le tatalo. E leai se pule faalelalolagi e mafai ona tuueseina mai i tatou ma la tatou fesootaiga tuusao i lo tatou Foafoa. E le mafai ona i ai se faaletonu faaenisinia pe faaeletonika pe a tatou tatalo. E le faatuaoia le aofaiga o taimi pe o le a foi le uumi e mafai ai ona tatou tatalo i aso taitasi. Tatou te le tau o i ni failautusi e faatonu ai se taimi tatou te o atu ai i le nofoalii o le alofa tunoa. E mafai ona tatou fesootai ma ia i soo se taimi ma soo se nofoaga.

Ina ua tuu e le Atua le tagata i le fogaeleele, na avea le tatalo ma maea faaola i le va o le tagata ma le Atua. O lea, na amata ai i le augatupulaga a Atamu ona “valaau atu i le suafa o Ieova.”1 O augatupulaga uma mai lena taimi, sa faatumuina e le tatalo se tulaga taua na manaomia tele e le tagata. E tofu i tatou ma faafitauli e le mafai ona tatou foia, ma vaivaiga e le mafai ona tatou faatoilaloina e aunoa ma le aapa atu i se puna e maualuga atu o le malosi, e ala i le tatalo. O le puna o le Atua ia o le lagi, lea tatou te tatalo i ai i le suafa o Iesu Keriso.2 A o tatou tatalo, e tatau ona tatou mafaufau i lo tatou Tama i le lagi o loo i ai le poto uma, malamalama, alofa, ma le agalelei.

O le a ea le tatalo? Na aumai ia i tatou e le Faaola se faataitaiga i le Tatalo a le Alii ina ua ia tatalo: Lo matou Tama e, o i le lagi, ia paia lou suafa.

“Ia oo mai Lou malo. Ia faia lou finagalo i le lalolagi, e pei ona faia i le lagi.

“Ia e foai mai ia te i matou i le aso nei a matou mea e ‘ai e tatau ma le aso.

“Ia e faamagalo ia te i matou i a matou agasala, e pei o i matou foi ona matou faamagaloina atu i e ua agaleaga mai ia te i matou.

“Aua foi e te taitaiina i matou i le tofotofoga, a ia e laveai ia i matou ai le leaga: Aua e ou le malo, ma le mana, atoa ma le viiga, e faavavau lava, Amene.”3

Muamua, o le tatalo o se faailoa atu lea ma le lotomaualalo o le Atua o lo tatou Tama, ma o le Alii o Iesu Keriso o lo tatou Faaola ma lo tatou Togiola. Lona lua, o se ta’uta’u atu lea ma le loto faamaoni o agasala ma solitulafono, ma se talosaga mo se faamagaloga. Lona tolu, o le iloaina lea tatou te manaomia se fesoasoani i luga atu o mea tatou te mafaia. Lona fa, o se avanoa e faailoa atu ai le faafetai ma le faamanu i lo tatou Foafoa. E taua lo tatou fai soo atu: “Matou te faafetai atu i Lau Afio… ,” “Matou te iloa o mea uma e mai Lau Afio ia …” “Matou te faafetai atu i Lau Afio… . ” Lona lima, o se avanoa paia e talosaga atu ai i le Atua mo faamanuiaga patino.

E tele talosaga e faaleo a o tatou i ai i o tatou tulivae. Sa tootuli le Faaola i le Tama i le Faatoaga o Ketesemane.4 Ae e oo atu foi i le lagi tatalo le leoa. Tatou te usuina le pese, “O le tatalo o moomooga moni o le agaga, o uunaiga a se afi lilo.”5 O tatalo faamaoni e mai le loto. E moni, o le faamaoni e manaomia ai lo tatou aumaia o lagona moni o o tatou loto pe a tatou tatalo, nai lo le tautu i upu, po o le na ona faia e faatosina ai i isi, e pei o i la’ua na tausalaina e le Faaola i le faataoto i le Faresaio ma le telona.6 Ona avea moni ai lea o a tatou tatalo ma “pese a le loto” ma “se tatalo,”7 e le gata ina oo atu ai i le Atua ae pai atu ai foi i loto o isi.

Ua apoapoai mai Ieremia ia tatou tatalo ma o tatou loto ma agaga atoa.8 Na faamatala e Enosa le galala o lona agaga, ma sa ia tatalo ai i le aso atoa.9 E eseese lava le mamafa o tatalo. E oo lava foi i le Faaola, “sa tatalo faatauanau” i le itula o Lona mafatiaga.10 O nisi [tatalo] ua na o ni faaaliga faigofie lava o le agaga talisapaia, ma talosaga mo le faaauauina o faamanuiaga mo a tatou pele ma i tatou foi. Peitai, i taimi o le tigaina o se tagata po o le manaomia foi o le fesoasoani, e ono mafai ona tele atu e manaomia nai le na o se olega. Ua fetalai mai le Alii, “Fa te oe ou te tuuina atu ia te oe, i le na o lou ole mai ae e te le’i mafaufau i ai.”11 O faamanuiaga o loo saili atu ai i le tatalo, o nisi taimi e manaomia ai le galue, o taumafaiga, ma le filiga i la tatou pitolaau.

Mo se faataitaiga, e i ai taimi e talafeagai ai le anapogi, o se faamaoniga malosi o lo tatou loto faamaoni. E pei ona molimau atu Alema i le nuu o Saraemila: “Na ou anapogi ma tatalo i aso e tele ina ia ou iloa nei mea mo au lava. Ona o lenei foi, ua ou iloa mo a’u lava ua moni; aua ua faaalitino ina ia te au e le Alii le Atua i lona Agaga Paia.”12 Pe a tatou anapopogi, tatou te faalotomaualaloina i tatou lava,13 ma o le ala lea e atili ai ona tatou iloa le Atua ma Ona faamoemoega paia.

Ua faamanuiaina i tatou i le tatalo i aso taitasi mo nai atugaluga laiti ma tetele foi i o tatou olaga. Manatu i upu a Amoleka, o le na apoapoai mai ia tatou tatalo i o tatou fanua mo a tatou lafumanu; i o tatou fale mo o tatou aiga, o le taeao, aoauli, ma le afiafi; ia tatalo e tetee atu i o tatou fili ma le tiapolo; ia tagi atu ia te ia ona o fua o tatou faatoaga; ia sasaa atu o tatou loto i nofoaga lilo ma le vaomatua. Pe a tatou le tagi sa’o atu i le Atua, e ao lava ona i ai pea lava pea i o tatou loto se tatalo mo Ia.14

O le apoapoaiga a Amoleka i o tatou aso, e ono avea ma se tatalo ma le loto a se ava: “Faamanuia ia Iasona ma malutia o ia a o auauna atu i lo matou atunuu i lenei taimi i le taua.” O le tatalo a se tina: “Faamolemole faamanuia le pele o Sieni ina ia ona faia le filifiliga tonu.” O le tatalo a se tama: Le Tama Faalelagi e, faamolemole faamanuia Sione i lana galuega faafaifeautalai, ina ia talaia faitotoa ia te ia, ina ia ona mauaina i latou o e faamaoni o latou loto.” O se tatalo amata e faalematala a se tamaitiiti, “ia aua nei ou ulavale i le aso” po o le, “ia tele ni meaai a tagata uma,” po o le “ia vave ona malosi Mama.” O tatalo musuia nei, e manino i le faafofogaaga a maota e faavavau i luga. E sili atu le silafia e le Atua o tatou manaoga, nai lo le tatou faaupuina atu,15 ae e finagalo o Ia tatou te faalatalata atu ia te Ia i le faatuatua e fesili atu mo ni faamanuiaga, saogalemu, ma faamafanafanaga.

Sa ou ta’ua muamua se aafiaga na ou oo i ai i le militeli i le Taua Lona Lua a le Lalolagi. Ou te fia vave faapea atu, sa le o a’u o se toa. Ae na faia lo’u tiute. Sa ou tumau ma sa ou sao mai. Sa tofia au i se Vaa Faasaoloto Peletania sa malaga mai San Francisco i Suesa [i Aikupito]. Sa ou i ai i luga o le vaa mo le 83 aso sosoo, sei vagana ai si a matou malologa puupuu i Aukilani, Niu Sila. Sa na o au lava le tagata o la tatou ekalesia i luga o le vaa. A oo i Aso Sa, ona ou alu lea na o au i le taumuli o le vaa, ma la’u seti o tusitusiga paia ma le tusi pese. I le lotolotoi o le uu o le matagi, ou te faitauina ai au tusitusiga paia, tatalo, ma ou pese ai lava na o au. Ou te le i taumafai e faia se ma finauga ma le Alii, ae sa ou tatalo faatauanau afai e mafai ona ou sao mai le taua, ma ou toe foi i le fale i lo’u toalua ma lou aiga, o le a ou taumafai ma le loto atoa e tumau ma le faamaoni i feagaiga paia sa ou osia i le papatisoga, o tautoga ma feagaiga o le perisitua, ma a’u tautoga i le malumalu.

O se vaega o lo matou tiute faamiliteli, o le tosoina lea e le matou vaa laitiiti la’u uta o se vaa suauu tele ua mu, i Aukilani, Niu Sila. E leai se eletise o le vaa, ma sa na o le taavalevale solo ai lava i le vasa. E ui lava ina matou te le i vaai i vaa maulu, ae sa matou iloaina lava sa latalata mai ia i matou, ae sa le iloa po o fea o maulu ai. A o matou tosoina lena vaa, sa matou afatia i se matagi malosi, ma sa matou iloa mulimuli ane e tele vaa na gogoto ai. Ona o le uta lea sa matou tosoina, o lea sa le lava ai le malosi matou te talitalia ai galu fafati sa taia ai le taumua, ma sa felafoa’iina lo matou vaa mai lea itu i lea itu i le ava umi o le vasa sousou. Sa ‘o’i’o’i ma gapapa ma taumalua mai lea itu i lea itu, ma toetoe lava ina sa’e i taimi uma e felafoa’i ai. O le mea moni na ou tatalo, ou te manatu foi sa faapena isi. Na iu ina alu ese atu le afa. Ou te faafetai lava ona o le uunaiga fesoasoani ma le faamafanafana na ou maua i a’u tatalo i lena taimi ma isi foi taimi o mafatiaga talu mai lena taimi.

Na fetalai mai le Faaola, “Ia tatalo i o outou aiga i le Tama i lo’u igoa, ina ia manuia a outou ava, ma a outou fanau.”16 Ua uunaia i tatou e le Ekalesia i o tatou taimi, ia faia tatalo faaleaiga i po uma ma taeao uma.

Sa ou faalogo i se faiaoga o se Peraimeri o fesili i se tamaitiiti pe fai ana tatalo i po uma.

“Ioe,” o le tali lea a le tamaitiiti.

“E te faia foi i taeao uma?” o le fesili lea a le faiaoga o le Peraimeri.

“Leai” o le tali lea a le tamaitiiti. “Ou te le fefevale i le ao.”17

O le fefevale i le pogisa, e le na o le pau lena o le uunaiga e fai ai a tatou tatalo—o le taeao ma le po.

O tatalo faaleaiga o se uunaiga mamana lea e lagolagoina ai. I aso pogisa o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, sa pau se pomu malosi e 500-pauna i fafo atu o le tamai fale o Uso Patey, o se tama talavou i Livapulu, i Egelani, ae e le’i pa le pomu. Sa maliu ai lona faletua, ma o lea sa ia tausia ai na o ia le la fanau e toalima. Sa ia faapotopoto faatasi lana fanau i lenei taimi atuatuvale mo le tatalo faaleaiga. Sa latou “tatalo uma … ma le faatauanau ma ina ua maea le latou tatalo, sa faapea atu tamaiti: ‘Papa, o le a lelei mea uma. O le a lelei mea uma i lo tatou aiga i le po nei.’

“O lea sa latou momoe ai, ae manatu, i lena pomu matautia o loo taatia i fafo o le faitotoa o le latou fale, ua magoto le afa i lalo o le palapala. A na faapea e pa, semanu ua faatamaia ai le fasefulu po o le limasefulu foi o fale ma fasiotia ai le lua i le toluselau tagata …

“O le taeao na sosoo ai … sa la’ueseina ai le nuu atoa mo le fasefulu valu itula ma sa aveeseina ai loa le pomu… .

“Ina ua toe foi atu, sa fesili Uso Patey i le taitai o le Au Laveai o le Ea: ‘Ia, o le a la se mea na outou maua?’

Lau Susuga Patey, na matou taunuu atu i le pomu sa i tafatafa o lou faitotoa, ma maua ai toeitiiti lava pa. Sa leai se mea na faaletonu. Sa matou iso pe aisea na le pa ai.’”18 E ofoofogia mea e tutupu pe a tatalo faatasi aiga.

Sa apoapoai mai le Faaola, e tatau ona tatou tatalo mo e “e tuua’ifua mai” ia te i tatou.19 E masani ona le manatua lenei mataupu faavae i a tatou tatalo. Sa malamalama lelei ai lava le Perofeta o Iosefa Samita. Sa faatauanau ana talosaga, e mama ona faamoemoega, ma o faamanuiaga o le lagi ua tatau ai. Sa manatua e Daniel Tyle, o se uo a le Perofeta, se mea taua: “O le taimi lena sa fouvale ai Viliamu Samita ma isi i le Perofeta i Katelani, sa ou auai i se fonotaga … sa pulefaamalumalu ai Iosefa. Ina ua ou ulu atu i le fale aoga ae le i leva amata le fonotaga, sa ou pulatoa atu i le tagata o le Atua, sa ou vaaia le faanoanoa i ona fofoga, ma sa tafe ifo loimata i ona alafau. E le i leva ae lagiina se viiga, ma sa ia amataina le fonotaga i se tatalo. Peitai, e le i faasaga mai o ia i le aofia, ae sa u mai lona tua ma punou ifo i ona tulivae, a o faasaga i le puipui. Ou te masalo, ai na faia lenei mea, e nana ai lona faanoanoa ma ona loifofoga.

“Ua ou faalogo i tane ma fafine o tatalo—aemaise lava o tane—o tane e le i aooga ma e le atamamai tele foi, e oo lava i e ua sili ona atamamai ma lelei le fofoga lafolafo. Ae ou te le’i iloaina lava muamua, sei vagana ai lena taimi, ua ou faalogo ai i se tagata o talanoa atu i lona Matai e pei o la e i ai iina, e pei o se tama agalelei o loo faalogo atu i faanoanoaga o se tamaitiiti amio lelei. O Iosefa i lena taimi, e le i tele sona aoaoga, ae o lena tatalo, lea sa faia i se taimi umi mo e sa latou tuua’iina o ia, faapea ua se ese ma ua pau atu i le agasala, ina ia faamagaloina e le Alii i latou ma faapupula o latou mata ina ia mafai ona latou iloa le sa’o. O lena tatalo, ou te faapea ifo i lo’u mafaufau faatauvaa, na aafia ai se malamalama ma se gagana matagofie o le lagi. Sa le’i faaalia ai se faalialia vale, leai se siita’i o le leo i le naunautai, ae o se leo faatauvaa lava o se talanoaga, e pei o talanoa atu se tagata i sana uo. Sa foliga mai ai ia te au, pe ana fai e aveese le veli, semanu e mafai lava ona ou iloa atu le Alii o faafesagai ma Lana auauna aupito lotomaualalo o auauna uma ua ou vaai i ai. O se tatalo aupito silisili i lo tatalo uma ua ou faalogo i ai.”20

Ina ua latalata le itula o le maliu ma le Toetu o le Faaola, sa Ia ofoina atu Lana Tatalo Faatoga maoae. Ina ua uma ona Ia tuuina atu Ana aposetolo i le Tama ma talosia ai i latou, ona Ia tatalo ai lea mo i latou uma e talitonu ia te Ia e ala i a latou upu, ma aioi atu i le Tama mo i tatou uma lava. Sa Ia tatalo ina ia mafai ona tasi i tatou e faapei ona tasi o Ia ma le Tama, ma ia talitonu le lalolagi na auina mai o Ia e le Tama.21

E leai se tatalo faamomoiloto na tuuina atu nai lo lea na tuuina atu e le Faaola lava Ia i le Togalaau o Ketesemane. Sa tumuli ese mai o Ia mai Ona soo, ua tootuli ma tatalo ai, “Lo’u Tama e, afai a e finagalo i ai, ia e aveese lenei ipu ia te au; ae aua le faia lo’u loto, a o lou finagalo.”22 O se elemene taua o a tatou tatalo uma, o le mulimuli lea i le mamanu o lena tatalo i Ketesemane: “aua le faia lo’u loto, a o lou finagalo.” O iina tatou te faailoa atu ai lo tatou faamaoni ma le gauai atu i faamoemoega aoao o le Alii i o tatou olaga. E pei ona Ia fetalai mai, “Afai tou te tumau ia te au, a tumau foi au upu ia te outou, o mea uma lava tou te mananao i ai, tou te ole atu ai, ona faia lea mo outou.”23 O se aso matagofie tele mo i tatou taitoatasi pe a tatou tatalo ma le mautinoa, “pe afai tatou te ole atu ai i se mea e tusa ma lona finagalo, e faafofoga mai o ia ia te i tatou.”24

Ou te faamoemoe ma lo’u loto atoa, a faia a tatou tatalo i aso taitasi, ia tatou manatua e ole atu mo faamanuiaga a le Alii ina ia faaauau pea ona tatou mafuta ma lo tatou taitai pele, o Peresitene Gordon B. Hinckley. E leai se tasi, e oo lava i ona fesoasoani, na te iloaina atoatoa le mamafatu o ana avega, ma le tele o ona tiutetauave. Ou te molimau atu ai i nei mea i le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Kenese 4:26.

  2. Tagai 2 Nifae. 32:9; 3 Nifae. 20:31.

  3. Mataio. 6:9–13.

  4. Tagai Luka 22:41.

  5. Viiga, Nu. 80.

  6. Tagai Luka 18:10–14.

  7. MFF 25:12.

  8. Tagai Ieremia 29:13.

  9. Tagai Enosa 1:4.

  10. Luka 22:42-44.

  11. MFF 9:7.

  12. Alema 5:46.

  13. Tagai Salamo 35:13.

  14. Tagai Alema 34:20–27.

  15. Mataio. 6:8.

  16. 3 Nifae 18:21.

  17. Sii mai le Tal D. Bonham, The Treasury of Clean Church Jokes, e pei ona ta’ua i le Cal ma Rose Samra, eds., Holy Humor (1997), 23.

  18. Andre K. Anastasiou, in Conference Report, Oke 1946, 26.

  19. Mataio. 5:44.

  20. The Juvenile Instructor, [123] Fep.1892, 127–8.

  21. Ioane 17:21.

  22. Luka 22:42.

  23. Ioane 15:7.

  24. 1 Ioane 5:14.