2002
Ua Faapaiaina e Peresitene Hinckley le Malumalu o Snowflake Arisona
Iulai 2002


Ua Faapaiaina e Peresitene Hinckley le Malumalu o Snowflake Arisona

Na faapaiaina e Peresitene Gordon B. Hinckley le malumalu o Snowflake —le malumalu lona lua a Arisona ae o le lona 108 ai lea o malumalu o le Ekalesia—i ni sauniga se fa i le aso 3 o Mati.

“Tatou te faafetai mo i latou o e na faataatitiaina ia faavae o lenei aai ma nuu tuaoi,” o le saunoaga lea a Peresitene Hinckley i lana tatalo o le faapaiaga, e faatatau lea i uluai Au Paia o Aso e Gata Ai o e na mua’i taunuu mai i le eria o Snowflake i le 1878 e pei ona talosagaina ai e Peresitene Polika Iaga. “Sa latou matuai tauivi mo se taimi umi ma faigata eseese. O lenei ua ‘ae’ae a latou fanau i le suamalie o fua o a latou galuega, ae o le faatumutumuga o mea uma o lenei malumalu manaia ma le matagofie.”

Na auai faatasi atu ma Peresitene Hinckley ia Elder Neal A. Maxwell o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ma Elder Dale E. Miller o le Au Fitugafulu, o le Fesoasoani Lua i le Au Peresitene o le Eria o Saute i sisifo o Amerika i Matu.

O le malumalu fou o le a tautuaina ai tagata o le Ekalesia i le itu i matu i sasae o Arisona ma se vaega toaitiiti o Niu Mekisiko i sisifo. O le itu o le malumalu e aofia ai foi tagata o le Ekalesia o loo nonofo i nofoaga faapitoa mo Tagatanuu Moni o Amerika i Apache, Hopi, Navajo, ma Zuni. O le tele o mamanu a Tagatanuu Moni o Amerika faapea ma meaafale o loo aofia ai i totonu o le malumalu, o mea e pei o solovae na lalagaina, ato, ma mea e gaosia i le ele.

O Snowflake ma le aai o loo sosoo ai o Taylor na nofoia i le 1878 i se vaega o taumafaiga faakolone na amataina e Peresitene Polika Iaga. I le 1880, na uunaiina ai e Elder Wilford Woodruff, a o avea ma se tasi o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i le taimi lena, le Au Paia ina ia faaauau pea ona tautalagia le mafai ona i ai o se malumalu faatasi ma i latou. O ni saunoaga faavaloaga mulimuli ane na tuuina mai e Peresitene o le Ekalesia o Peresitene Ioane Teila (1808–87) ma Iosefa F. Samita (1838–1918). Sa pipiimau le Au Paia i nei folafolaga, ma tuufaasolo mai i lea augatupulaga ma lea augatupulaga.

“O le talafaasolopito ma talatuu o Snowflake e faatumulia i nei tala,” o le saunoaga lea a le peresitene o le malumalu o Leon T. Ballard, o se tagatanuu moni o Snowflake. “Sa ou ola a’e ma faalogo i nei tala. O le mafuaaga lena ua ou manatu ai o lenei malumalu o se malumalu valoia.”

“O lenei malumalu o le tali lea i valoaga sa faia,” o le saunoaga lea a Dean Porter, o le faatonu o le komiti o le Malumalu a Snowflake Arisona. “O se faamalo e le mo matou, ae mo o matou tuaa paionia, o e na talosagaina ina ia tuua o latou fale i Iuta ae o mai e nonofo iinei.”

E silia ma le 11,000 tagata sa auai atu i le faapaiaga o le malumalu. E ui e na o le 9,000 tagata e nonofo ai i le eria o Snowflake, ae silia ma le 94,000 tagata na auai atu i fale tatala sa faia mai le aso 2–16 o Fepuari. Na saunoa ia Peresitene Ballard e faapea e faitau afe ia tagata asiasi na oo atu ona e i ai sootaga o o latou aiga i lea vaiaai. “Ma o lo latou faagaeetia, sa latou aumaia ai a latou uo,” na ia saunoa ai. O lenei faagaeetia mo le malumalu fou e le’i tuuitiitia lava talu mai ona faapaiaina. “E 24 sauniga matou te tuuina atu i le vaiaso, ma e toetoe o sauniga uma lava e matuai tutumu uma,” o le saunoaga lea a Peresitene Ballard.