Talafaasolopito o le Ekalesia
8 I Lenei Taimi o le ‘Uti’uti [o Meaai]


“I Lenei Taimi o le ‘Uti’uti [o Meaai],” mataupu 8 o le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, Voluma 2, Leai Se Lima Eleelea, 1846–1893 (2019)

Mataupu 8: “I Lenei Taimi o le ‘Uti’uti [o Meaai]”

Mataupu 8

I Lenei Taimi o le ‘Uti’uti [o Meaai]

Ata
ofagapi

Na taunuu atu Luisa Pratt ma ona afafine i le Vanu o Sate Leki faatasi ma le vaega o taavale solofanua a Polika Iaga i le aoauli o le aso 20 o Setema, 1848. Sa alu le taeao atoa o latou mafaufau i le ‘aiga o fualaau faisua fou i le nuu o le folafolaga, ma mulimuli ane, ina ua uma ona faafeiloai i latou e ni uo ua leva ma lululima ma i latou, sa latou saofafai loa i le ‘aiga o sana na selesele mai i le vanu.

Talu ai sa le’i oo atu i le taimi lea le vaega a Addison mai Kalefonia, na valaaulia ai e Mele Rogers, o le toalua o se alii sa fesoasoani ia Luisa i Uinita Kuata, ia le aiga latou te nonofo. Sa le’i masani lelei Luisa ia Mele, ae sa ia taliaina ma le fiafia le valaaulia. Na toeitiiti oo i le aso e fanau ai Mele, ma o le nonofo faatasi ma ia a’o latou faatalitali mo Addison, na maua ai e Luisa ma lana fanau teine se avanoa e fesoasoani ai ia te ia ma toe totogi le agalelei e pei ona faaalia i lo latou aiga.

Na mavae atu aso ae sa leai lava se faailoga [o le oo mai] o Addison. Na fanau le pepe a Mele, ma sa tausi e Luisa i laua ma le tamaitiiti i po ma ao. Ona oo lea i le aso 27 o Setema, na tietie mai ai i totonu o le nuu nisi o le au matutua o le Autau a Mamona ma le tala e faapea, toe tasi le aso ona taunuu lea o Addison. Sa matuai fiafia teineiti. “Fai mai i latou e i ai lo’u tamā, ae ou te le iloa o ia,” na fai atu ai Ane e valu tausaga le matua i ana uo. “Pe e le o se mea ese ea le i ai o se tamā ae [e te] le iloa o ia?”

Ua tafa ata susulu ma le manino o le taeao na sosoo ai, ma na alu atu Luisa i lana taavale solofanua e fai ona lavalava mo le feiloaiga.1 A’o punou Ellen e sefuluono tausaga le matua i ona vae ma lima i le oloina o le fola o le fale o le au Rogers, na savali atu se uo a le aiga i totonu o le fale. “Ellen,” sa ia fai atu ai, “o lou tamā lea.”

Na tu vave a’e i luga Ellen a’o ulufale atu se tamaloa masoa ma ua enaena i le la i totonu o le potu. “Auoi, Tamā,” na fai atu ai Ellen, ma tago atu uu mai ona lima, “ua e sau?” I le mavae ai o le silia ma le lima tausaga, na toeitiiti lava a ona le iloaina o ia.

E le’i leva ae taufetuli mai Frances ma Lois i totonu o le potu, ma o foliga le teuteuina o Addison na faateia ai i laua. Sa laua valaau atu ia Ane, o lē sa taalo i fafo. Sa ulu mai o ia i totonu o le fale, ma matā’i ma le faaeteete ia Addison ma tuu ona lima i ona tua. “O Tamā le la,” sa fai atu ai se tasi o ona uso. Sa latou taumafai ia faatalofa e Ane lona lima, ae na momo’e o ia i fafo o le potu.

“E leai,” o lana tagi lea.2

E le’i umi ae sau i totonu Luisa ma vaaia ai foliga lelavā o Addison. Na pei lava o foliga o se tagata ese, ma sa ona tau le iloa po o le a se tala a fai atu. Na oo ifo le faanoanoa ia te ia i le iloaina o le telē o le suiga i lona aiga i lona toesea ai. Sa mafaufau o ia, e na’o le fausiaina o le malo o le Atua, e mafai ona ta’uamiotonuina se teteaga umi faapea.3

Sa faapea foi ona lofituina Addison i lagona ootia. Sa le toe teineiti ona afafine e pei ona ia manatuaina ai i latou—ae maise lava ia Ane, o lē na tolu ona tausaga i le taimi sa ia aluese ai. Ua sui le leo o Luisa o se taunuuga o le toulu o ona nifo i le faama’i o le aulamu pala i Uinita Kuata. Sa lagona e Addison na pei o ia o se tagata ese, ma sa moomoo ina ia toe masani i lona aiga.

O le taeao na sosoo ai, sa le’i tautala lava Ane ia Addison, o lea sa ia aveina atu ai o ia i lana taavale solofanua, tatala se pusa, ma tuu ni atigi figota ma isi mea ese lava i se faaputuga i ona tafatafa. A’o ia tuuina i lalo ia aitema taitasi, sa ia faamatala atu le mea na aumai ai ma faapea atu, sa ia filifilia mai mo na’o ia lava. Ona ia sasaaina lea o ni lolepopo, vine faamago, ma ni lole sinamoni i luga o le faaputuga.

“Ua e talitonu nei la o a’u o lou tamā?” sa ia fesili atu ai.

Sa faataupupula atu Ane i meaalofa ma toe tilotilo atu ia te ia. “Ioe!” o lana alaga fiafia lea.4


O le masina na sosoo ai, sa tulai ai Oliva Kaotui i luga o se tulaga e lauga atu i le Au Paia i se konafesi e latalata i Kanesville, i le itu i sasa’e o le Vaitafe i Misuri. Na te le’i iloaina le toatele o tagata sa i ona luma. Ua vave le ola o le Ekalesia talu mai le taimi na ia tuua ai le ekalesia i le sefulu tausaga na muamua atu. O lona uso faaletulafono o Fineaso Iaga o se tasi lea o nai tagata toalaiti na ia iloaina i le konafesi.

O se vaega o le naunautai o Fineaso na taitai atu ai Oliva e feiloai ma le Au Paia i nofoaga i le Vaitafe i Misuri.5 Ae sa iloa mulimuli ane foi e Oliva, sa le’i i ai i le lotu fou a Tavita Uitimera le pule tatau. O le perisitua sa i ai lea i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.

Na alala i talane o Oliva i luga o le tulaga ia Orson Hyde, o le aposetolo pulefaamalumalu i Kanesville. O le toeitiiti sefulufa tausaga na muamua atu, na faauuina ai e Oliva ia Orson o se tasi o uluai aposetolo o aso e gata ai. Na pei foi o Oliva, na aluese Orson mai le Ekalesia i Misuri, ae sa vave ona toe foi mai o ia ma toe faalelei faafesagai ma Iosefa Samita.6

Ina ua uma ona aoao mai ona manatu, sa saunoa atu loa Oliva i le Au Paia. “O lo’u igoa o Kaotui, Oliva Kaotui,” sa ia saunoa atu ai. “Sa ou tusia, i la’u lava peni, le Tusi a Mamona atoa, vagana ai ni nai itulau, a o faalau mai e le fofoga o le perofeta, ao ia faaliliuina e ala i le meaalofa ma le mana o le Atua.” Sa ia molimau atu e moni le Tusi a Mamona, ma o loo i ai mataupu faavae o le faaolataga. “Afai o le a outou savavali i lona malamalama ma usitai i ona mataupu,” sa ia tautino atu ai, “o le a faaolaina outou e faavavau i le malo o le Atua.”

Ona ia saunoa lea e uiga i le toefuataiga o le perisitua ma le valaauga faaperofeta o Iosefa Samita. Sa ia molimau atu, “O lenei perisitua paia na tatou faaeeina atu i luga o le toatele, ma ua pei lava lona mamā ma lona aogā e pei lava na tuuina mai e le Atua lava Ia.”7

A o saunoa atu o ia i le Au Paia, sa moomoo lava Oliva ia toe maua faamanuiaga o le perisitua i lona olaga. Sa malamalama o ia, o le a ia le toe nofoia le nofoaga o le pulega lea sa ia umia i se tasi o taimi i le Ekalesia, ae sa le afaina lena mea ia te ia. Sa manao ia toe papatisoina ma toe taliaina o ia o se tagata faatauvaa o le Ekalesia a Iesu Keriso.

O le lua o vaiaso talu ona uma le konafesi, na feiloai ai Oliva ma taitai o le Ekalesia i totonu o le tapeneko [na fau i] ogalaau i Kanesville. Sa ia faailoa atu, “Sa ou valavala mo ni nai tausaga mai ia te outou. “Ua ou toe fia fo’i atu nei.” Na ia iloa o le papatisoga o le faitotoa lea i le malo o le Atua, ma sa manao o ia e ulufale atu i ai. Sa ia faapea atu, “Ou te lagona e mafai ona ou toe foi atu ma le mamalu.”

Ae peitai, na i ai ni nai tagata sa fesiligia le faamaoni o Oliva. Ia i latou, sa tali atu i ai Oliva, “O lo’u toe foi mai ma le talosagaina ma le faamaualalo ia avea o se tagata o le ekalesia e ala i le ui atu i le faitotoa, ua aofia ai a’u mea sese uma. Ou te taliaina lenei pule.”

Sa tuu atu e Orson Hyde i le faaiuga i se palota. Sa ia faapea atu, “E talosagaina aloaia, ina ia toe taliaina le Uso ia Oliva e ala i le papatisoga ma ia faagaloina mea tuai uma.”

Na autasi le palota a alii e lagolagoina Oliva. E tasi le vaiaso na mulimuli ane ai, na papatisoina ai o ia e Orson, ma talia ai o ia e foi mai i le lafu o le talalelei.8


Ae o le taimi lea, i aai ma taulaga i salafa o le lalolagi, na sasao ai e pei o le afi ia talaave e uiga i auro i Kalefonia, na tāina ese mai ai tagata mai fale, galuega ma aiga ma le manatu e faigofie ai ona mauoloa. I le tautoulu o le 1848, e faitau afe tagata—o le toatele lava o i latou o alii talavou—na lolofi atu i talafatai o Kalefonia, ma le faamoemoe ia mauoa ai.9

O le iloaina o le a faaosoosoina e le auro ia le Au Paia lima vaivai, na vave ai lava ona tautalagia e Polika Iaga lea mataupu ina ua ia toe taunuu atu i le Aai o Sate Leki. Sa ia ta’u atu i le Au Paia e faapea, “Afai o le a tatou o atu i San Francisco ma eli i luga ni ōgā auro, o le a faapea ona faatamaia ai i tatou.” Sa ia uunaia i latou e nonofo i le laueleele na tuuina mai e le Alii mo i latou. Sa ia faapea atu, “O le talanoa e uiga i le o ese atu mai le vanu lenei mo soo se mea lava, ua pei lea o le tuuina o le vineta i o’u mata.”10

O le naunau ai e nofo pea i le vanu, e tusa lava po o le a se mea e tupu, na amata faatulaga ai e Polika le Ekalesia ma le aai. I le konafesi o Oketopa 1848, sa toe lagolagoina ai e le Au Paia o ia, Heber Kimball, ma Uiliata Richards o le Au Peresitene Sili o le Ekalesia.11 O se taimi e le’i mamao mulimuli ane, sa ia tauaofiaina ai le Aufono a le Toalimagafulu e pulea le aai, a o talosaga atu le Au Paia i le Konekeresi a le Iunaite Setete e faatu se faigamalo faateritori i le eria.

O se vaega o le maliega e faamuta ai le taua lata mai nei ma Mekisiko, na faapea ona maua ai e le Iunaite Setete ia teritori i matu o Mekisiko. E le’i umi, ae ua fuafuaina ma le naunautai e tagata na nofoia ma le au faiupufai le faatulagaina o ni teritori ma ni setete fou mai le fanua, ma sa tau leai se manatu i le tulaga o tagata Moni po o tagatanuu o Mekisiko sa i ai muamua i le eria.

O le mananao ai ia maua e le Au Paia le saolotoga e pulea ai i latou lava, sa faamoemoe ai Polika ma isi taitai o le Ekalesia e faatulaga se teritori i totonu o le Faaofuofu Tele. Ae peitai, o le faatuina o se teritori na sau ai foi ma ona tulaga e lamatia ai. E le pei o setete, lea e tuuina atu i tagatanuu le aia tatau e filifili ai o latou lava taitai, o teritori e faalagolago i le peresitene o le Iunaite Setete e filifilia nisi o taitai aupito taua o le malo. Afai e filifili e le peresitene ni taitai o e sa feitai i le Ekalesia, o le a faapea ona fetaiai le Au Paia ma ni sauaga faateleina.12

Sa fono e le aunoa le Aufono a le Toalimagafulu i lena taumalulu e soalaupule i manaoga o le Au Paia ma ia mamanu la latou talosaga i le Konekeresi. O le teritori na latou talosagaina na aofia ai le tele o le Faaofuofu Tele ma se vaega o le talafatai i saute o Kalefonia—o se eria tele na faapea ona maua ai se avanoa telē mo ni nofoaga fou na faato’a nofoia ma se uafu e fesoasoani i le faapotopotoina mai. Sa faaigoaina e le Au Paia le teritori na talosagaina o “Deseret [Tesareta],” i le upu o le Tusi a Mamona mo le lagomeli, o se faailoga o le galue malosi, toaga, ma le galulue faatasi.13

Na faamae’a e le aufono le talosaga i le Konekeresi ia Ianuari a o tetete le Vanu o Sate Leki i le maāti’ati o le taumalulu.14 I nisi o nofoaga, sa onosaia ai e le Au Paia le kiona e tolu futu le maualuga ma savili malolosi, e oo i ponaivi le maāti’ati. O le mafiafia atu o le kiona i luga o mauga sa faigata ai ona ao mai ni fafie. Na toe faasolo foi ina tau leai ni sapalai o saito, ma na mamate lafu manu i le fiaaai ma le malilili. O ni isi o le Au Paia sa foliga mai sa na’o le faatuatua lava na ola ai. O isi na toe talanoa e uiga i le o atu i mea e eli ai le auro i Kalefonia e mafanafana—tusa lava pe e i ai pe leai foi se faamanuiaga a le Au Peresitene Sili.15

I le aso 25 o Fepuari, 1849, na vavalo ai Polika e faapea, o le Au Paia o e nonofo o le a manuia ma fausia ni nuu faamanuiaina. Sa ia molimau atu, “Na faaali mai e le Atua ia te au o le nofoaga lenei e nonofo ai Lona nuu.” “O le a Ia faalauleleia elemene mo le manuia o Lana Au Paia. O le a Ia aoa’ia le sauto’a ma le lē fua mai o le eleele, ma o le a faapea ona fua tele mai le laueleele.”

Na ta’u atu e Polika i le Au Paia, sa le o le taimi lea e eli ai le auro. “O lo tatou tiute o le talai atu o le talalelei, faapotopoto mai Isaraelu, totogi a tatou sefuluai, ma fau malumalu,” sa ia saunoa atu ai. O le mauoloa o le a oo mai i se taimi mulimuli ane.

Sa ia faapea atu, “O le mea leaga e sili ona ou popole ai e uiga i lenei nuu, o le, o le a latou mauoa i lenei atunuu, faagalo le Atua ma Lona nuu, faasolo manuia, ona o ese lea o i latou lava mai le Ekalesia ae o atu i seoli.”16

“Ou te le popole i lo outou matitiva,” sa lagolago atu ai Heber Kimball i se lauga i le Au Paia i se taimi sa le’i mamao ane. Sa ia vavalo atu e faapea, o le a le umi ae taugofie atu oloa i le vanu nai lo o aai tetele i sasa’e o le Iunaite Setete. Sa ia folafola atu, “Afai tou te faamaoni, o le a faapea ona outou maua mea uma e mananao i ai o outou loto.”17


O le taumalulu lena, sa nonofo ai Elisa Paterika Limani e luasefulu valu ona tausaga i se tama’i potu ogalaau i totonu o le ‘olo faatasi ma si ana tama tama laitiiti; lona tina o Litia ua maliu lana tane; o ona uso o Emily, Karolaine, ma Litia; o lona tuagane o Eteuati Paterika le Itiiti; ma o nisi o taimi o lona toalua, o aposetolo Amasa Limani, o lē sa vaevae lona taimi mo ia ma isi ana avā. Sa nofo ai foi i totonu o le potu ia Faranisisi Limani e iva tausaga, o le atalii matua o Amasa mai lona toalua muamua o Luisa Tanner, ina ia mafai ona alu i le aoga i totonu o le ‘olo.18

Pe tusa e faselau le Au Paia sa nofoia le vanu, ma o le toatele o i latou sa nonofo lava i totonu o taavale solofanua ma faleie.19 O le potu o Elisa na maua ai sina malutaga mai savili maāti’ati, e tusa lava pe na tutulu le taualuga i taimi e timuga pe toulu ai le kiona. Ae peitai, sa le maua ai se puipuiga e faasaga i ma’i ma le fiaaai. O le vaitau lena, na mama’i ai le tama tama a Elisa ma lona tuagane i le tale vivini, ma o aso uma lava na faasolo laiti ai meaai a le aiga.20

O le lelava o meaai sa o se faafitauli lea i soo se mea lava, ma o lea na tatau ai i le Au Paia ona aai fuafua pe afai latou te fia ola i le taumalulu. Sa fiaaai foi le au Timpanogo, o o latou tuaoi Ute sa i ai i le Vanu latalata mai o Iuta. O le taunuu mai o le Au Paia na vave ai le faaaogaina o punaoa faalenatura o le eria, ae maise lava o vai mo fagotaga lea sa faalagolago i ai Timpanogos mo meaai. E ui ina sa taumafai le Au Paia ma le Au Timpanogos e tausia ni fegalegaleaiga lelei, ae sa le’i umi ae osofai e ni tagata Timpanogos ia lafu a le Au Paia e toomaga i ai lo latou foi fiaaai.21 O le naunautai ia tausia pea le filemu, sa uunaia ai e Polika le Au Paia e aua ne’i taumafai e tauimasui ae nai lo o lena, ia talai atu le talalelei i Initia.22

O ni isi o taimi sa faigaluega ai le tuagane o Elisa la te tama faatasi o Oliva Huntington, o se faaliliu upu ma se tagata matavao i le au Ute. A o faifai pea osofaiga, sa talosaga atu Little Chief, o se taitai o le au Timpanogos, ia Oliva ma Polika e faasala tagata o loo faia osofaiga a’o le’i faasagatau atu le Au Paia i lona nuu ona o a latou amioga. Sa tali atu Polika e ala i le auina atu o Oliva ma se vaega na faaaupegaina i le Vanu o Iuta e taofi ia osofaiga.

Faatasi ai ma le fesoasoani mai ia Little Chief, na maua ai e le vaega le au fai osofaiga, siomia i latou, ma faatonu i latou e sisii o latou lima. Sa mumusu le au faomea e lafoai mea na latou faia, ae nai lo o lena, sa latou osofaia le vaega. Sa tupu ai se fetauiga, ma na fasiotia ai e le vaega ni tagata osofai e toafa.23

Sa faamutaina ia osofaiga i se fetauiga, ae sa tumau pea lava le fiaaai ma le utiuti o meaai. Sa tusia e Elisa i lana apitalaaga i le aso 8 o Aperila, “Na tao ananei la matou falaoamata mulimuli, ma e leai se faamoemoe e maua mai se isi lava mea sei iloga e uma le seleselega.” Pe tusa o le taimi lenei, na valaauina ai e le Au Peresitene Sili lona toalua i se misiona i San Francisco e vaaia paranesi i Kalefonia ma ao le sefuluai. Ona ia taitaia mai lea o se vaega o le Au Paia i Kalefonia i le vanu i le tautoulu.24

O le lima o aso mulimuli ane, na aluese atu ai Amasa, sa matuai leai ma se mea e faatau ai ni isi falaoamata mo lona aiga. I le aso 19 o Aperila, na me’i ese ai Elisa ma ni isi o lona aiga mai le ‘olo ae fai lo latou fale i faleie ma taavale solofanua i luga o se fanua o le nuu. Sa ia faia ni molīvavae ma faatau atu mo sana ma ni meaai, lea sa ia vaevaeina i le aiga toatele o le au Limani.25

Sa fesoasoani atu foi isi ia te ia. O lona uso o Emily, o se toalua o Polika Iaga, na aumaia mo le aiga le sefululima pauna falaoamata ina ua faalogo Polika ua leai se latou falaoa. I le aso 5 o Aperila, o Sieni Manning James, o lē sa masani ia Elisa ma Emily i le taimi na nonofo ai lea auuso i le Maota i Navu a o avea ma avā autaunonofo a Iosefa Samita, sa ia tuuina atu ia Elisa ni pauna falaoamata se lua—o le afa o falaoamata na i ai a Sieni lava ia.26

Sa faia e Elisa ni molivavae se tele, fuafuaina se togalaau, ma totoina ni laau taumafa mata i lona fanua. Sa faaauau ona faasoesa le savili ma matagi kiona i le vanu seia oo lava ia Me, ma na mu le faleie o Elisa i se tasi o aso a’o alu o ia e asi lona tina. Ae e oo ane i le faaiuga o le masina, ua ia maua le mafuaaga mo le faamoemoe i laufanua ua matutua a le Au Paia.

“Na ou vaai i se ulu saito,” sa ia tusia ai i lana apitalaaga, “o se vaaiga faamalosiau i lenei taimi o le utiuti o meaai.”27


I le aluga o le taumalulu faigata o le 1848–49, sa vaavaai atu ai Luisa Pratt i le tauivi o lona toalua e tau faamasani i le olaga i le mae’a ai o lana misiona. E tele mea na sui i le Ekalesia a’o toesea ai o ia. Na maua e le Au Paia faaeega paia i le malumalu, taliaina le aoaoga faavae o faaipoipoga e faavavau ma le faaeaga, ma fatuina ni feagaiga fou o sootaga ma le Atua ma le tasi ma le isi. O faaipoipoga autaunonofo lea sa faia faalilolilo e le Au Paia, sa fou foi ia Addison.28

O nisi o taimi sa feeseesea’i ai Addison ma Luisa e uiga i mataupu faavae fou na faaalia mai. O mea na masani i ai [Luisa], na foliga ese lava ia [Addison]. Sa le fiafia foi o ia ona sa le’i usitaia atoatoa e le Au Paia i le vanu ia lapataiga o le Upu o le Poto e faasaga i meainu malolosi ma le tapaa. Ae, sa fiafia lava Luisa ua i ai o ia i le fale. Sa o atu i latou ma lona aiga i sauniga o le Sapati, ma na auauna atu o se peresitene o lana korama o fitugafulu.29

Sa faaalu e le au Pratt le taumalulu i totonu o le ‘olo. Sa latou nonofo faatasi ma le uso o Luisa ma lona tuagane faaletulafono o Karolaine ma Ionatana Crosby seia oo ina maua lo laua lava fale. Sa galue Addison e tausi lona aiga ma aoaoina ni vasega i le gagana Tahiti i faifeautalai faamoemoeina.30

Ina ua oo i le tautotogo, na valaauina e le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua ia Addison ma lona aiga i Atumotu o le Pasefika faatasi ai ma isi faifeautalai e toa sefulutasi, e aofia ai ni auaiga se toaono. Sa fiafia le au Pratt e o, ma sa latou sauniuni e o pe a uma le seleselega o le tautoulu. I le aso 21 o Iulai, na maua ai e Addison le faaeega paia i le tumutumu o le Ensign Peak, lea na faapaiaina e taitai o le Ekalesia mo lena faamoemoega i le leai ai o se malumalu. Ona amata loa lea ona faatau ese atu e le aiga ia oloa ma meatotino latou te le’i manaomia.31

I le taimi lea, e faitau afe le au su’e auro mai setete i sasa’e na faanatinati atu i luga o Mauga Papa e o atu ai i Kalefonia. E le’i umi ae avea le Aai o Sate Leki ma se nofoaga fiafia latou te malolo ai ma toe tului ai a latou sapalai a’o le’i toe faaauau atu i fanua e eli ai le auro. O le toatele o le au su’e auro o tagata talavou faifaatoaga, au leipa, po o faatau oa. O le toatele o i latou e le’i o ese mamao lava mai o latou nuu, ia pe na sopoia foi se konetineta atoa.32

O lo latou taunuu atu na vave faataunuuina ai le valoaga a Heber Kimball nai lo le mea na mafaufauina e se tasi.33 O tagata su’e auro sa i ai ni a latou falaoamata, suka, oloa o ituaiga eseese, seevae, lavalava, ie, ma meafaigaluega. O le manaomia tele o fualaau faisua fou, o ni taavale solofanua māmā atu, ma ni manu e aveina uta mamafa, na afe ai le toatele o le au su’e auro i le ‘olo e fesuia’i ai oloa. E masani ona latou faatauina mai i le Au Paia ni oloa e faigata ona maua i ni tau e taugofie. O nisi taimi latou te tatia’ia ai pe foai atu aitema na latou lelavāvā feave’ai.34

Na faaleleia e le au su’e auro le tamaoaiga i le Aai o Sate Leki, ae na latou faaaogaina uma foi fanua e fafaga ai lafu manu i le va o Sate Leki ma Kalefonia i le taimi na latou o ese ai, lea sa toetoe a tau le mafai ai ona feoai i le laueleele i le faaiuga o le vaitau. Ma sa feaveai ni tala e faapea, na osofai e ni tagata leaga ia tagata feaoai, ma sa faapea ona le saogalemu ai ia auala mo aiga.35 Sa le’i fefe Luisa i ia tala, ae sa popole Polika i le saogalemu o auaiga e malaga ese atu, ma na le’i umi ae tonu i taitai o le Ekalesia e auina atu Addison e aunoa ma Luisa ma le fanau.

Sa nutimomoia loto o le aiga. “O le a le saogalemu Tama,” o le tauanau atu lea a Frances. “O le a sili atu ona osofai e le au faomea se tagata e toatasi ma ave ana solofanua mai ia te ia, nai lo le mea latou te faia pe a i ai lona aiga.”

“Talofa e, isi a’u tama,” sa fai atu ai Luisa, “e laitiiti lava se mea ua e iloa e uiga i tagata faomea.”

Na malamalama Luisa na manaomia e le talalelei ni osigataulaga, ma afai e fesili mai se tagata ia te ia, e faapea atu, sa matuai malie lava o ia e tuu Addison e alu. Ae sa manatu o ia, sa le’i oo lona aiga i se tulaga e faapea e toe valavala ai i le mavae ai na’o le tasi le tausaga talu ona latou toe faatasi.36

Sa fuafua e Polika e tolopō le misiona seia oo i le tautotogo, i le taimi e lelei ai vao mo le fafagaina o lafu, ma toaitiiti ai le au su’e auro i le auala. Ae peitai, o le tautoulu lena, na faafaigaluega ai e se solo o taavale solofanua na ui ane i le Aai o Sate Leki ia Kapeteni Jefferson Hunt, o se tagata atamai o le Autau a Mamona, e taitaia atu ma le saogalemu i Kalefonia e ui atu i se auala e tau le uia e agai atu i Sautesisifo. Ina ua faalogo Polika e uiga i le vaega, sa ia talosaga atu ia Addison ma isi faifeautalai e toalua e o ma i latou e fesoasoani ia Kapeteni Hunt, ona folau atu ai lea i atumotu i le taimi lava latou te taunuu ai i Kalefonia.37

Sa lagona e Luisa le pei na faasagatau mai le lagi ma le lalolagi ia te ia. Na seāseā ona talanoa i laua ma Addison i le tasi ma le isi. Pe a tuua na’o ia, sa tatalo, ma saoloto le faaali atu o lona faavauvau ma le tiga i le Atua. “Pe o le a le uma ea o’u mafatiaga?” sa ia tagi atu ai.38

O le aso na tuua ai e Addison le vanu, sa latou tietie atu ma Luisa ma Ellen i lona tolauapiga ma nonofo ai mo le po. I le taeao, sa ia faamanuia ia i laua ma latou faatofā loa. E ui ina ua leva ona fā’atu o ia i le faamavaega, ae sa lagona e Luisa le faamafanafanaina a’o toe tietie e foi atu i le ‘olo, ma lona loto ua sili atu ona fiafia nai lo o le mea na i ai mo se taimi.39