Talafaasolopito o le Ekalesia
6 Ua Matuai Uunaia Malosi A’u


“Ua Matuai Uunaia Malosi A’u,” mataupu 6 o le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, Voluma 2, Leai se Lima Eleelea, 1846–1893 (2019)

Mataupu 6: “Ua Matuai Uunaia Malosi A’u”

Mataupu 6

Ua Matuai Uunaia Malosi A’u

Ata
fale ogalaau tele i le kiona

I le tautoulu o le 1847, sa nonofo ai Oliva Kaotui ma lona faletua o Elisapeta Ane, ma le la afafine o Maria Luisa i se aai laitiiti i le Teritori o Wisconsin, lea e toeitiiti lima selau maila mai Uinita Kuata. Sa na’o le fasefulu tasi tausaga lona matua ma sa faigaluega o ni loia faatasi ma lona uso matua. Ma toeitiiti luasefulu tausaga ua mavae talu ona avea Oliva ma tusiupu a Iosefa Samita mo le faaliliuga o le Tusi a Mamona. Sa talitonu pea o ia i le talalelei toefuataiina, ae mo le iva tausaga ua te’a, sa nofo ese ai o ia mai le Au Paia.1

O Fineaso Iaga, le uso matua o Polika Iaga, sa faaipoipo i le tuafafine laitiiti o Oliva, o Lusi, ma o nei tamalii e toalua sa o se uo mamae ma sa masani ona feaveai ni a la tusi. Sa masani ona faailoa atu e Fineaso ia Oliva, sa i ai pea sona avanoa i le Ekalesia.2

Sa faapea foi ona aapa atu isi uo tuai ia Oliva. Sa valaaulia o ia e Sam Brannan, o lē sa avea ma tama aoga a Oliva i le ofisa lomitusi i Katelani, latou te folau faatasi ma le Au Paia i le Brooklyn. Sa faapena foi ona valaaulia Oliva e Viliamu Phelps, o lē sa i ai se taimi puupuu na aluese ai foi o ia mai le Ekalesia ina ua mavae se feeseeseaiga ma Iosefa Samita, e o atu i sisifo. “Afai e te talitonu o i tatou o Isaraelu,” na tusi atu ai Viliamu, “sau laia ma tatou o, ma o le a matou aoga ia te oe.”3

Peitai sa malosi tele le ita o Oliva. Sa talitonu o ia, o Tomasi Marsh, Sini Rikitone, ma isi taitai o le Ekalesia na liliuina Iosefa ma le aufautua maualuga e faasaga tau atu ia te ia i Misuri. Ma sa popole o ia o lona aluese mai le Ekalesia na afaina ai lona igoa lelei i le Au Paia. Sa ia manao ia i latou e manatua mea lelei sa ia faia, ae maise lava o lana vaega i le faaliliuga o le Tusi a Mamona ma le toefuataiga o le perisitua.4

Sa ia tusi atu ia Fineaso i se tasi o taimi, “Sa ou magafagafa lava e uiga i lenei mataupu.” “O le a e magafagafa foi e uiga i lenei mea, i nei lava foi tulaga pe ana e i ai faatasi ma Ioane ma lo tatou uso ua maliu o Iosefa, ina ia maua le perisitua maualalo, ma i ai ma Peteru, ina ia maua le [perisitua] maualuga.”5

Sa le mautinoa foi e Oliva pe na i ai i le Korama a le Toasefululua le pule e pule faamalumalu ai i le Ekalesia. Sa ia faaaloalogia Polika Iaga ma isi aposetolo sa ia iloaina, ae na te le’i maua se molimau e faapea na valaauina i latou e le Atua e taitaia le Au Paia. Mo le taimi nei, sa talitonu o ia sa i ai le Ekalesia i se tulaga e le’i atoatoa lelei, e faatalitali ai mo se taitai.

Ia Iulai, po o se mea o le vaitaimi na ulu atu ai le vaega na muamua i le Vanu o Sate Leki, na asiasi atu ai Viliamu McLellin o lē sa avea muamua ma aposetolo ia Oliva. Sa manao Viliamu e amataina se lotu fou i Misuri e faavae i luga o le talalelei toefuataiina, ma sa faamoemoe o le a auai atu Oliva ia te ia. O le asiasiga na faaosofia ai Oliva e tusi atu i le tuagane o lona toalua o Tavita Uitimera, o se uso a molimau o le Tusi a Mamona. Na iloa e Oliva sa fuafua Viliamu e asiasi atu foi ia Tavita, ma sa ia fia iloa po o le a se manatu o Tavita e uiga ia Viliamu ma lana galuega.6

Sa toe tusi mai Tavita i le ono vaiaso mulimuli ane, ma faailoa mai e sa’o lava sa asiasi atu Viliamu ia te ia. “Ua ma toe faatuina, pe toe amatalia ona faatu, le Ekalesia a Keriso,” na faasilasila mai ai e Tavita, “ma o le finagalo o le Atua e avea oe ma se tasi o o’u fesoasoani i le au peresitene o le ekalesia.”7

Sa mafaufau Oliva i le ofo. O le faatuina o se au peresitene fou o le ekalesia ma Tavita ma Viliamu o le a maua ai se isi ona avanoa e talai atu ai le talalelei toefuataiina. Ae pe faamata o le talalelei lava lea e tasi na ia taliaina i le 1829? Ma pe ua i ai ia Tavita ma Viliamu le pule mai le Atua e faatu ai se ekalesia fou?8


I le taeao po lava o le aso 19 o Oketopa, 1847, na iloa mamao atu ai e aposetolo o Uilifoti Uitilafi ma Amasa Limani ni alii se toafitu o tulioso mai mai se faaputuga laau. O le mea masani, o tagata ese e feoai i le ala, sa le o se mea e matata’u ai. Ae o le tulioso faafuasei mai o nei alii sa le maumanofo ai Uilifoti.

Mo aso e lua ua te’a, sa la tutuli pafalo ai ma Amasa ma nai isi alii e fafaga ai le vaega puapuagatia a Polika Iaga lea na toe foi. O Uinita Kuata, o le latou taunuuga lea, sa silia lava ma se vaiaso le mamao o le malaga. A aunoa ma ni aano pafalo e faaputu i totonu o taavale solofanua e tolu a le au tutuli, o le a matuai faigata lava ona faamaea e le vaega la latou malaga. O le toatele o i latou ua mama’i.9

Sa tulimatai atu ma le totoa e aposetolo ia tagata ese, ma sa mafaufau muamua pe o i latou o ni Initia. Ae a o latalata mai ia tagata, sa mafai ona iloa atu e aposetolo o i latou o ni alii papae—masalo o ni fitafita—sa tietie mai i solofanua. Ma sa latou tamomoe saosaoa mai i le au tutuli.

Sa sei ae e Uilifoti ma le au tutuli a latou auupega mo le puipuiga. Ae ina ua oo mai tagata ese, sa te’i ma fiafia Uilifoti i le vaaia o foliga o Hosea Stout, le taitai leoleo a Uinita Kuata. Na faalogo le Au Paia i Uinita Kuata e uiga i tulaga faigata a le vaega ua toe foi atu, ma sa auina atu ai Hosea ma ana tama e aumai sapalai mo le au malaga ma a latou manu.10

O le fesoasoani na faamalosia ai le vaega na toe foi atu, ma sa latou faamalosi atu ai i luma. I le aso 31 o Oketopa, ina ua pe a ma se maila i latou mai le nofoaga ua faamautu ai, sa faailo atu Polika i le vaega e malolo ma faapotopoto atu. Na toeitiiti lava a uma le aso o le malaga faigata, ma sa naunau lava ia alii e vaai i o latou auaiga, ae sa manao o ia e fai atu ni nai upu ae le’i taape i latou.

Sa faapea atu o ia, “Faafetai mo lo outou agalelei ma le naunau e usitai i faatonuga.” E sili laitiiti atu lava ma le ono masina, sa latou malaga ai mo le silia i le lua afe maila e aunoa ma ni faalavelave ogaoga ma e leai ni isi na maliliu. Sa tautino atu e Polika, “E tele atu mea ua tatou ausia nai lo mea na tatou faamoemoeina.” “Na faatasi faamanuiaga a le Alii ma i tatou.”11

Sa ia faataapeina ia alii, ma latou foi atu ai ia latou taavale solofanua. Ona tietie atu lea o le vaega i maila na totoe i Uinita Kuata. A o solo atu taavale solofanua i le nofoaga i se taimi na le’i toe mamao ae goto le la, sa feosofi mai le Au Paia mai o latou fale ogalaau ma falemo’u e faafeiloai atu ia alii. Sa tumutumu tagata i ala tetele e lulu lima ma i latou ma olioli i mea uma na latou ausia i lalo o le aao taitai o le Alii.12


Sa sili le olioli o Uilifoti ina ua toe vaai i lona faletua ma lana fanau. O le tolu o aso na muamua atu, na fanaua ai e Fipe se pepe teine ola maloloina. O lenei la ua toa fa le fanau na feola a le au Uilifoti: o Uili, Fipe Amelia, Susana, ma le pepe fou o Siua. Sa i ai foi se atalii e toatasi a Uilifoti o Iakopo, i le isi ona toalua, o Mele Ane Siakisone, o lē sa faaipoipo i ai ao le’i leva ona foi mai mai Egelani. Sa o atu Mele Ane ma Iakopo i le Vanu o Sate Leki i le amataga o le tausaga lena faatasi ma le tamā o Uilifoti.

Sa tusia e Uilifoti e uiga i lona toe foi mai i le aiga, “Sa fiafia ma olioli tagata uma, ma sa matou lagonaina o se faamanuiaga le toe feiloai.”13

O le taumalulu lena sa masani ona fono faatasi ai aposetolo e toaiva i Uinita Kuata ma nofoaga taulalata ane. I le taimi o nei fonotaga, sa mamafa ai lava i le mafaufau o Polika le lumanai o le korama. I le malaga toe foi mai mai le Vanu o Sate Leki, na faaali mai ai e le Agaga ia Polika e faapea, na finagalo le Alii i le Toasefululua e toe faatulaga le Au Peresitene Sili, ina ia mafai ona avanoa le au aposetolo e folafola atu le talalelei a Iesu Keriso i le lalolagi atoa.14

Na umi o musu Polika e talanoa atu i le korama e uiga i lea mataupu. Sa ia malamalama o ona tiutetauave o se peresitene o le Toasefululua ua vaetofia ai o ia mai isi aposetolo, na tuuina atu ai ia te ia le pule e maua ai faaaliga mo le korama ma tagata uma i totonu o lona tulaga faatausimea.

Ae sa ia malamalama foi, e le mafai ona ia faia toatasia. Na faaali mai e le Alii i le 1835 e faapea, e tatau i le Toasefululua ona faia faaiuga i le finagalo autasi po o le leai atoa foi. E ala i le taitaiga faalelagi, sa tatau ai i le au aposetolo ona galulue “i le amiotonu atoa, i le paia, ma le maualalo o le loto” pe a faia faaiuga. Afai o le a latou faia soo se mea o se korama, o le a latou manaomia ona o mai faatasi i le lotogatasi ma le autasi.15

I le aso 30 o Novema, na faapea ona saunoa atu ai loa Polika i le korama e uiga i le toe faatulagaina o le Au Peresitene Sili, ma le mautinoa o le finagalo lea o le Alii ia agai i luma. Sa fesiligia e Orson Pratt i le taimi lava lea le manaomia o se suiga. Sa fai atu o ia, “Ou te fia vaai i le Toasefululua o tumau faatasi atoatoa ma galulue faatasi.”

Na talitonu Orson e faapea, e mafai e le Toasefululua ona taitaia le Ekalesia i le leai ai o se Au Peresitene Sili aua na tautino mai i se faaaliga e faapea, ia tutusa le pule o korama e lua. Na aoao mai foi le perofeta o Iosefa Samita e faapea, o se vaega toatele o le Toasefululua e mafai ona faia faaiuga mautu pe a le o i ai se korama atoa. I ā Orson, o le uiga o lenei mea o le toafitu o aposetolo e mafai ona nonofo i le laumua o le Ekalesia e pulea le Au Paia ae o le isi toalima e aveina atu le talalelei i atunuu.16

Sa faalogologo Polika ia Orson, ae sa le’i au o ia i lana faaiuga. “O le fea e lelei atu,” sa fesili ai Polika, “o le tatala o vae o le Toasefululua ma tuu i latou e o atu i atunuu, po o le tuu i taimi uma o le toafitu i le fale?”

“O lo’u lagona lea,” na fai atu ai Orson, “e le tatau ona i ai se Au Peresitene Sili e toatolu ona sui, ae ia avea le Toasefululua ma Au Peresitene Sili.”17

A o saunoa Orson ma Polika, sa fefulisa’i e Uilifoti le mataupu i lona mafaufau. Sa naunau o ia e lagolago se Au Peresitene Sili fou pe afai o le finagalo lea na faaali mai o le Alii. Ae na popole foi o ia e uiga i taunuuga o se suiga. Afai o le toatolu o le Toasefululua o le a faia ai se Au Peresitene Sili, faamata o le a valaauina ni aposetolo fou e toatolu e suia i latou i le korama? Ma o le a faapefea e le toe faatulagaina o le au peresitene ona aafia ai le matafaioi a le Toasefululua i le Ekalesia?

Mo le taimi nei, sa manao o ia i le Toasefululua e faaauau ai pea i le mea sa latou i ai. O le vaevaeina o le korama o le a pei o le vaeluaina o se tino i ni vaega se lua.18


Sa foliga mai na mu atumauga na siomia ai le Vanu o Sate Leki i le tautoulu o le 1847, a o suia o latou lau i lanu sesega mananaia o le lanumumu, samasama ma le enaena. Mai le mea na tolauapi ai lona aiga faatasi ma isi Au Paia i luga o le poloka o le malumalu, sa mafai ona iloa atu ai e Sieni Manning James le tele o mauga ma se vaega tele o le nuu fou o le Au Paia, lea na amata ona latou faaigoaina o le Aai o le Vai Masima Tele, po o le faafaigofie foi o le Aai o Sate Leki. Pe tusa o se maila i saute-sisifo o lona fale ie, na tu ai se ‘olo e faasikuea lea na fau ai e nisi o le Au Paia ni fale ogalaau mo o latou auaiga. Talu ai ona sa tau leai ni laau i le vanu, sa latou fauina ai nei fale i laupapa mai vanu lata ane pe mai i piliki o kelei malō.19

Ina ua taunuu atu Sieni i le vanu, ua tau leai ni meaai a le Au Paia lea na o mai faatasi ma le vaega lea na muamua mai. O le au fou e pei o Sieni, sa itiiti foi a latou sapalai faasili. Sa mamago suasusu o le tele o povi i le vanu, ma na le lavava ma paee ia povi. O Ioane Samita, o le peresitene fou na faatoa tofiaina o le Siteki a Sate Leki, na taitaia le au fautua maualuga ma epikopo i le tausia o tagata uma i le vanu seia oo ina sauni laau toto mo le seleseleina, ae toaitiiti na lava a latou meaai i aso uma.20

Ae e ui lava i le tau leai o ni meaai, ae na vave lava le atinaeina o le nofoaga. Sa galulue faatasi tamaitai ma alii i le fauina o fale ma fai ia lagolelei o latou siosiomaga. Sa o atu alii i luga o vanu e tipi laupapa ma tatoso mai i lalo i le vanu. O le leai o se ili laupapa, na tipi lima ai ia ogalaau taitasi o ni laupapa. O taualuga na fai mai i pou ma vao mago. O faamalama sa masani ona fai mai i pepa suauu ae le o tioata.21

I le taimi lenei, sa faaauau ona faatasitasi faasamasamanoa ai ia tamaitai o le Ekalesia. O Elisapeta Ane Uitinī ma Elisa Snow, o e na avea muamua ma taitai o le Aualofa a Navu, na masani ona taitaia fonotaga mo tina faapea foi ma tamaitai talavou ma teineiti. E pei ona latou faia i Uinita Kuata, sa faaaoga e tamaitai ia meaalofa faaleagaga ma faamalolosi e le tasi le isi.22

E pei foi o isi Au Paia, sa galulue ai Sieni ma lona toalua o Isaako, e fai so latou fale i le vanu. Na lava foi le matua o le tama tama a Sieni o Suliveta e fesoasoani ai i feau.23 Ma na i ai i taimi uma se mea e fai. Na mafai ona fesoasoani tamaiti i o latou tina e faaputu mai ia aa o pasenipi vao [parsnip], vao tuitui, ma lili siko e faatele ai a latou sapalai ua faaitiitia. Sa le mafai e le Au Paia ona faamaumau ni meaai. A fasi se povi, na latou aiina mea uma e mafai ona latou aia, o le ulu e oo i atigivae.24

Na amata ona toulu le kiona i le amataga o Novema, na lilofia ai luga o mauga i le pauta pa’epa’e. Na pau le fua o le malulu i le vanu, ma sa tapena e le Au Paia i latou lava mo le latou taumalulu muamua.25


I se aso puaoa i le faaiuga o Novema, na fono ai le au aposetolo i Uinita Kuata e talanoa e uiga ia Oliva Kaotui. O le toatele o i latou na iloa o ia i Katelani, ma na faalogo i lana molimau malosi e uiga i le Tusi a Mamona. Faatasi ai ma Tavita Uitimera ma Matini Harisi, sa fesoasoani o ia i le perofeta o Iosefa Samita e valaau nisi o i latou i le Korama a le Toasefululua ma na aoaoina i latou i o latou tiutetauave. Sa faamautinoa atu e Fineaso Iaga ia i latou e faapea, sa tuuto Oliva ia Siona ma na faamalūlūina lona loto e faatatau i le Ekalesia.26

O le avea ai o Uiliata Risati ma se sui failautusi, na tusia ai e le au aposetolo se tusi ia Oliva. Sa latou tusi atu, “Sau, ma toe foi mai i le maota o lo tatou Tama, lea na e savali ese mai ai.” O le faamatalaina o Oliva o se atalii faamaumau alofaina, na latou valaaulia ai o ia ia toe papatisoina ma toe faauuina i le perisitua.

Sa latou folafola atu, “Afai e te fia auauna atu i le Atua ma lou loto atoa ma avea ma se tagata e tofo i faamanuiaga o le malo selesitila, ia fai nei mea.” “O le a faatumulia lou tagata i le olioli.”

Sa latou tuuina atu le tusi ia Fineaso ma talosagaina o ia na te momoliina atu.27


O se taimi e le’i leva mulimuli ane, na feiloai ai Polika ma le toavalu o isi aposetolo i le maota o Orson Hyde, o le na toe taliu mai mai lana misiona i Egelani. “Ou te manao ia i ai se faaiuga,” na ia fai atu ai. “Mai le taimi na ou i ai i le Aai o le Vai Masima Tele seia oo mai i le taimi lenei, o uunaiga a le Agaga ia te a’u o le, e tatau ona toe faatulagaina le Ekalesia i le taimi nei.” Sa molimau atu o ia, ua tatau i le korama ona lagolagoina se Au Peresitene Sili e pule i le Ekalesia ina ia mafai e aposetolo ona taitaia taumafaiga faafaifeautalai i atunuu mamao.

“Ou te manao i tamalii uma ia o ma se tautinoga i le Alii. Tau lava o le aoao po o le fea le itu e agai i ai le Alii ona fai laia o le mea lena,” sa ia fautua atu ai. “O se toeaina e tetee i uunaiga a le Agaga o le a afaina ai o ia lava.”

Sa malilie Heber Kimball ma Orson Hyde ua oo i le taimi e toe faatulaga ai le Au Peresitene Sili. Ae sa toe faaali atu foi e Orson Pratt [ona] atugaluga. Na popole o ia o le a le sailia e le Au Peresitene Sili le fautuaga mai le Korama a le Toasefululua ma atonu foi o le a vave lilifa atu le Toasefululua i le pule a le au peresitene, ma taliaina ai ana faaiuga ae le’i soalaupule muamua e i latou lava ni mataupu. Sa ia finau atu, na lelei lava le faagaoioiga o le Ekalesia i lalo o le Toasefululua. Aisea e suia ai i lenei taimi?28

Sa talosaga Polika e fia faalogo i manatu o sui taitasi o le korama na auai. Ina ua oo i lona taimi, sa faasoa atu e Uilifoti Uitilafi lona faalotolotolua e uiga i le fatuina o se Au Peresitene Sili, ae sa ia faailoa atu lona naunau e faaogatasi lona loto ma le finagalo o le Atua. “E foliga mai ua musuia lo tatou peresitene e le Agaga,” sa ia fai atu ai. “E tu o ia i lo tatou va ma le Atua, ma ou te le manao a’u e taofiofi o ia mai le faia o le mea ua finagalo i ai le Atua.”29

Na sosoo ma le faapea atu o Siaosi A. Samita, “Ou te lei fia vaai o vaeluaina lenei korama.” Sa manao o ia e tolopo lana faaiuga seia ona mautinoa le finagalo o le Atua, ae na naunau o ia e talia le suiga. “Afai o le finagalo o le Alii ia tatou faia lenei mea,” sa ia tautino atu ai, “O le a ou taliaina.”

Sa faapea atu Polika, “E tutusa lelei lava lo’u manatu ma lou lagona.” “Ou te le manao e feeseesea’i i o tatou lagona pe eseese foi e pei ona i ai.” Ae, sa ia iloaina lava le finagalo o le Alii. “E pei lava ua matuai uunaia malosi a’u,” sa ia tautino atu ai. “Ua aumai i tatou e le Atua i le mea ua tatou i ai nei, ma ua tatau loa ona tatou faia.”30

Sa au faatasi ma ia ia Amasa Lyman ma Esera Benson o aposetolo aupito fou. Sa faapea atu Esera, “Ou te fia fesoasoani i le Korama a le Toasefululua, ma ua ou fuafua e pipii atu ia Uso Polika.” Sa ia faatusalia o ia lava i se masini i se ili laupapa, ua saunia i taimi uma e tautua i le mea e faaaoga ai o ia. Na faapea atu o ia, sa malie atoatoa e taitai e le Au Peresitene o ia i mea e silafia e le Alii e alagatatau.

Sa faapea atu ni isi o aposetolo “Amene!”

Sa tulai Orson Pratt. “Ou te manatu e le tatau ona tatou galulue e pei o ni masini,” sa ia fai mai ai. “Afai o le a pulea i tatou i tulaga uma i lena auala, o le a leai se avanoa i le tulaga aupito itiiti e vaai atu ai i se mea i lenei malamalamaaga.”31

“E taua i le taimi nei le faatulagaina o le Ekalesia,” na fai atu ai Polika ia Orson. “O le mea ua tatou faia ua na’o si tamai fonofono i le mea e tatau ona tatou faia. Afai e te noatia i tatou, e leai se mea e mafai ona tatou faia.”32

Sa mafaufau tagata uma sa i ai i le potu i upu a Polika, ma na liligi ifo le Agaga Paia i luga o le au aposetolo. Na iloa e Orson na sa’o le mea na fai atu ai Polika.33 Sa aumai e le au aposetolo le fesili o le toe faatulagaina mo se palota, ma sa sii e sui taitoatasi o le korama lona lima e lagolago ia Polika Iaga o le peresitene O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.

Sa faapea atu Orson, “Ou te fautuaina ia tofi e Uso Iaga ni ona fesoasoani se toalua i le afiafi nei.”34


O le tolu vaiaso mulimuli ane, i le aso 27 o Tesema, 1847, e tusa ma le afe le Au Paia mai pitonuu i tafatafa o le Vaitafe o Misuri na tauaofia mo se konafesi faapitoa. Na latou fauina se falefetafa’i ogalaau mo le faamoemoe i le itu i sasae o le vaitafe i se nofoaga na ta’ua mulimuli ane o Kanesville. Sa tēlē atu le fale nai lo soo se fale ogalaau i le eria, ae sa le mafai ona ofi atu tagata uma na fia auai ai.

O totonu sa saofafai soosoo tauau ai le Au Paia i luga o nofoa uumi malo. E ui ina sa maatiati le malulu i lena taimi, ae o le taimi na taunuu atu ai le Au Paia i le falefetafai ogalaau ua manaia lava le tau. O le aso na muamua atu, na folafola atu ai e Heber Kimball ia i latou e faapea, afai latou te auai atu i le fonotaga, o le a latou maua ai se tasi o aso aupito sili ona manaia, ma o le a tutuina ai se afi o le a le toe pe lava.35

I luga o se tulaga i le pito i luma o le potu, sa alala ai le au aposetolo faatasi ma le aufautua maualuga a Uinita Kuata. Sa amatalia le fonotaga i le usuina o le pese ma le tatalo, na sosoo ai ma lauga mai ni isi o le au aposetolo ma isi taitai o le Ekalesia. Sa saunoa Orson Pratt e uiga i le taua o le Au Peresitene Sili.

“Ua oo mai le taimi ua tatau ai ona mafai e le Toasefululua ona o atu i tuluiga o le lalolagi,” na fai atu ai Orson, ma le mautinoa i le taimi lenei o le finagalo lea o le Alii. “Afai e leai se Au Peresitene Sili, o le a soona taotaomia le Toasefululua i se nofoaga e tasi.” Sa ia molimau atu, o le toe faatulagaina o le au peresitene, e mafai ai e le Ekalesia ona vaai atu i vaega taumamao o le lalolagi, lea atonu o loo faatalitali mai ai le faitau afe o tagata mo le talalelei.36

Ina ua mae’a lauga, sa tuuina atu loa Polika Iaga ia lagolagoina e avea ma peresitene o le Ekalesia. Ona sii lea e le Au Paia o latou aao i le autasi e lagolago o ia. O le nofoia ai o le tulaga, na tuuina atu e Polika ia Heber Kimball ma Uiliata Risati ina ia lagolagoina e avea ma ona fesoasoani.

Sa ia ta’u atu i le Au Paia, “O se tasi lenei o aso aupito sili ona fiafia o lo’u olaga.” O le a le faigofie le ala o loo i luma atu, ae i le avea ai ma se taitai o le Au Paia, o le a ia tuuto atu atoa o ia lava i le faataunuuina o le finagalo o le Alii.

“O le a ou faia le mea sa’o,” sa ia folafola atu ai. “Pe a faatonu mai e Ia, o le a faapea ona ou faia.”37