Talafaasolopito o le Ekalesia
38 I La’u Lava Taimi ma La’u Auala


“I La’u Lava Taimi ma La’u Auala,” mataupu 38 o le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, Voluma 2, Leai Se Lima Eleelea, 1846-1893 (2020)

Mataupu 38: “I La’u Lava Taimi ma La’u Auala”

Mataupu 38

38 I La’u Lava Taimi ma La’u Auala

Ata
alii e toalua i se vaafaila laitiiti

I le amataga o le 1889, sa tauivi lava Iosefa Dean e saili tagata e aoao i Samoa. I le faatoa taunuu lava o ia ma lona faletua o Florence i le motu o Aunu’u i le taumafanafana i luma atu, sa vave ona agai i luma le galuega, ma sa vave ona lava tagata i le motu e faatu ai se paranesi e i ai le Aoga Sa ma le Aualofa. Sa auina atu foi faifeautalai fou mai le Aai o Sate Leki e fesoasoani i le au Dean ma le Au Paia Samoa.

Ae o Samoa sa i le ogatotonu o se taua faalelotoifale, ma sa oso ae taua eseese i le atumotu atoa a o tau vaega eseese mo le pule. O le mea na atili leaga ai, sa tetee le tupu i le Ekalesia. Sa salalau tala faapea sa ia faasaina le papatiso e avea o se tagata o le Au Paia o Aso e Gata Ai ma so o se isi e papatiso o le a lafo i le falepuipui. O lea la sa faasolo ina toaitiiti pea lava pea tagata sa talosaga e papatiso.1

E ui i nei luitau, ae sa fausia se falelotu, sa ato luga i lau e fai i launiu ma ufiufi le fola i maa ma atigifigota papa’e. O Florence Dean ma Louisa Lee, o se isi tamaitai sa auauna i le misiona ma lana tane, sa faia fonotaga a le Aualofa i aso Faraile uma. I le taimi lena, sa faatau ai e faifeautalai se vaafaila laitiiti ina ia mafai ona latou talai atu le talalelei i isi motu o Samoa. Sa latou faaigoa le vaa fou o Faa‘aliga, le upu Samoa mo le upu “revelation.”2

I le faaiuga o le 1888, sa siitia Iosefa, Florence, ma le la atalii laitiiti, ma ni nai faifeautalai mai Aunu‘u i se motu tuaoi e tele atu, o Tutuila. Ae sa toaitiiti le faitau aofai o le motu, ma o le toatele o ona alii sa toesea e tau i le taua. E toaitiiti tagata sa fiafia i le talalelei, ma sa vave ona lagona e Iosefa e le o toe i ai se alualu i luma o i latou ma isi faifeautalai. Sa ia fuafua ai e agai i le motu o Upolu ma asiasi i Apia, o se taulaga o i le ogatotonu o le malo ma fefaatauaiga a Samoa.3

I Upolu, sa fuafua Iosefa e faafesootai le konesula a Amerika ma talanoaina tala taufaamata’u a le tupu faasaga i le Au Paia. Sa ia fia mauaina foi se tagata e suafa ia Ifopo, o le sa papatisoina e le faifeautalai Hawaii o Kimo Belio i se luasefululima tausaga muamua atu. Sa maea ona auina atu e Ifopo ni tusi ia Iosefa, ma sa naunau o ia e feiloai i faifeautalai ia e mafai ona fesoasoani e faatuina le Ekalesia i lona motu.4

I le po o Mati 11, sa folau atu ai loa Iosefa ma ana soa e toalua, o Edward Wood ma Adelbert Beesley, mo Upolu, i se faigamalaga e fitusefulu maila. Sa latou malamalama i le lamatia o ni seila e toatolu e leai se poto masani o loo faimalaga i se vaa laitiiti i luga o sami ono faigata. Peitai sa lagona e Iosefa sa finagalo le Alii ia i latou e faia lea faigamalaga.

I le mavae o se po o se faigamalaga faigata, sa latalata loa faifeautalai ia Upolu Ae ina ua latou latalata i le matafaga, sa faafuaseia ona taia i latou e ave malolosi o matagi. Na sa’e le vaa ma faatumulia loa lava i le vai. Sa taumafai alii e taofimau ia foe, o pusa, ma atopau ia ua opeopea i o latou tafatafa i galu. Ina ua latou iloa atu se isi vaa e tusa o se kuata maila le mamao, sa latou feei ma faili seia latou liliu mai.

O Samoa sa o mai e laveai faifeautalai sa ova atu i le itula o tau faasa’o lo latou vaa, sa feausi i lalo o galu e toe aumai i luga ona la ma le taula, ma fesoasoani i faifeautalai e faamaopoopo mai a latou meatotino. Sa faanoanoa Iosefa e le i i ai sana tupe e ave i ia alii mo la latou auaunaga, ae sa latou talia ma le agalelei lana faatalofa, ma sa ia tatalo i le Alii e faamanuia i latou.

I le taimi na taunuu ai Iosefa ma ana soa i le aai o Apia, sa latou matuā vaivai tele. Sa latou tuuina atu se tatalo o le faafetai i le Atua mo le puipuia o i latou i le latou faigamalaga. I aso na mulimuli mai, sa latou o atu e saili le konesula a Amerika ma saili mo Ifopo.5


I Iutā, sa maitaga Lorena Larsen e lusefulu iva tausaga i lana tama lona fa. O lana tane, o Bent, sa faatoa mae’a le tuliina o lona faasalaga i le falepuipui mo le ono masina mo le nonofo faatasi lēfaaletulafono. Talu ai o Lorena o se tasi o āvā toatele, o lona maitaga sa mafai ona faaaoga o se faamaoniga sa toe solia foi e Bent le tulafono. Ina ia saogalemu lona aiga, sa fuafua o ia e alu i se lafitaga.6

Sa muamua maua e Lorena se sulufaiga i le auauna ai i le malumalu o Manti. O le malumalu e onosefulu maila mai lona nuu o Monroe, Iutā, ma sa talosagaina lana uarota mo ni tagata faigaluega i le malumalu. Sa siitia Lorena i Manti ma auauna ai i le malumalu mo sina taimi, ae sa faigata ona toesea o ia mai lana fanau, o e sa tuua i le tausiga a Bent ma isi tagata o le aiga. Ina ua toetoe lava a fafano lana pepe, sa faamalolo faamamaluina ai Lorena e le peresitene o le malumalu, o Tanielu Wells.7

Na sosoo ai ona fuafua Lorena ma Bent e faia se fale mautotogi mo ia ma lana fanau i le taulaga o Redmond, e i le ogatotonu o le va o Monroe ma Manti. Talu ai sa i ai le aufaitala i nofoaga uma, sa tatau ai ia Lorena ona tausia ia faalilolilo lona tagata. O lea loa ua suia lona igoa ia Hana Thompson, sa ia ta’u i lana fanau, ma afai e sau lo latou tamā e asiasi mai o le a latou valaau o ia ia “Uncle Thompson.” Sa faamamafa pea lava pea e Lorena le taua o le le taua o o latou igoa sa’o.8

Ina ua taunuu le aiga i Redmond, sa aloese mai Lorena i nofoaga lautele ma faaalu le tele o lona taimi i le fale. Ae peitai, i se tasi aoauli, sa ia faatasi ai ma se vaega o ni uso faauo o le Aualofa, ma sa latou ta’u atu ia Lorena ina ua latou fesiligia lana tama teine lua tausaga poo ai lona igoa, sa ia tali mai, o “Uncle Thompson.”

Sa vave ona auauna atu le Au Paia agalelei i Redmond i le aiga o Lorena. I le aso Sa o le Eseta, sa ia maua se pakete o fuamoa felesi ma se pauna pata i lona faitotoa. Ae, sa misia pea e ia lona aiga i Monroe. Sa maitaga ma tuua toatasi, ma sa tauivi o ia i aso uma e tausia tamaiti e toatolu i se taulaga ese.9

Ona oo lea i se tasi po, sa faia se miti a Lorena. Sa vaai o ia i le mutia i lona lumāfale i Monroe ua ufitia i togavao ma vao sosolo. Sa tiga o ia i le vaai atu ua faaleagaina lona aiga, o lea sa alu ai loa ma galue e sua ese ia vao mai le fanua. A o amata ona tase’i e ia aa loloto, sa faafuaseia ona iloa e Lorena ua i ai o ia i tafatafa o se laau, o loo mamafa i fua sili ona manaia sa ia vaai i ai. Sa ia faalogoina se leo o faapea mai, “O le laau o loo lafi e aumaia foi fua sili ona lelei.”

I le miti, sa vave ona siomia Lorena e e pele ia te ia. O lana fanau, ia ua matutua, sa o mai ia te ia, ma aumai ipu, pesini, ma ato laiti. Faatasi, sa latou faatutumuina pesini i fua suamalie ma tufa atu i le toatele, o nisi o i latou sa iloa atu e Lorena o ona tuaa.

Sa olioli le loto o Lorena, ma sa ala ua tumu i le faafetai.10


Ina faatoa taunuu lava Iosefa Dean i Apia, sa feiloai o ia ma ana soa faatasi ma le sui konesula a Amerika i Samoa, o Viliamu Blacklock, ma fesili pe moni tala e uiga i le falepuipuia o le Au Paia o Aso e Gata Ai i Samoa. Sa faamautinoa atu ia i latou e le sui konesula, “E leai se mea ua na o se palafu.” O se maliliega i le va o vaega fetaua’i i atumotu o le faatagaina o tagata e tapuai e pei ona latou fiafia i ai. .11

Peitai, sa faamalumalu mai pea le taufaamata’u o taua i luga o le atumotu. E fitu ni vaatau sa taula i le uafu i Apia—e tolu mai Siamani, tolu mai le Iunaite Setete, ma le tasi mai Peretania Tele. Sa finafinau atunuu taitasi e puipuia ana aia i le Pasefika.12

I le nauanau ia maua Ifopo, na sosoo le fuafua o faifeautalai e malaga i le vaa i lona nuu, o Saleaumua, i le itu i sasae o le motu.13 Ae sa vave ona palasi mai se afā i luga o Apia. O le agi malosi o matagi ma le fafati malosi o galu na taufetuli ai Iosefa ma ana soa mo se malutaga. Ina ua latou maua se malu i luga ae o se falemanu o se pule o se faleoloa o le lotoifale, sa lagona e faifeautalai le lulū o le fale toetoe a malepe i le agi malosi o matagi, ma sa latou popole e ono malepe le fale.

Sa faateteleina le matagi, ma sa tutū faifeautalai i se faamalama ma matamata atu ma le matata’u a o sasa e le matagi ia vaatau tetele i le uafu. Sa fafati galu matuā maoae le tetele i luga o le tasi vaa, ma tafi esea tagata i le sami. O nisi o seila i luga o se isi vaa sa taufetuli e fepeei i luga o la ma maea, ma taupe mau i maea faapei oni aupogaleveleve, a o tulioso isi i le sami sousou ma taumafai e feausi i le saogalemu. O vaa sa na o le selau iata mai le matafaga, ae sa leai se mea sa mafai ona fai e fesoasoani ai i na alii. Pau lava le mea sa mafai ona fai e Iosefa o le tatalo mo le alofa mutimutivale. 14

Ina ua mavae le afā, sa laina le matafaga i otaota ma totoga o vaatau, ma e tusa e luaselau tagata sa fano ai.15 Sa popole faifeautalai e uiga i le toe malaga atu i le sami. I le vaitau o afā, e mafai lava ona toe palasi mai se isi afā e aunoa ma se lapataiga.16 Peitai, sa tuuese e faifeautalai lo latou mata’u ae folau atu mo Salea‘aumua e saili Ifopo.

Ina ua taunuu i latou, sa folau mai se vaega o tagata Samoa e faafeiloai i latou, ma o le tasi o i latou sa faailoa mai o ia o Ifopo. Mo le luasefulu tausaga sa tumau faamaoni o ia i lana molimau o le talalelei toefuataiina, ma lona lē mautinoa lava pe faamata o le a toe i ai ni faifeautalai fou e o mai i lona motu. O lea la ua taunuu mai Iosefa ma ana soa, ua oo mai le taimi o se fiafia. Sa latou feiloai i le āvā a Ifopo, o Matalita, ma fiafia i se taumafataga o le puaa tao ma fualaau suamalie.17

I aso na sosoo ai, sa faamasani faifeautalai i uo ma tuaoi o Ifopo. I se tasi o fonotaga, e selau tagata sa faapotopoto e faalogo ia Iosefa o lauga, ma sa mamana le Agaga. Sa faamaoni tagata i a latou fesili, sa naunau e iloa atili e uiga i le talalelei.

I se tasi aoauli, sa savavali Ifopo ma faifeautalai e latalata i se vaitafe. E ui lava ua uma ona papatisoina Ifopo, ae ua tele tausaga ua mavae, ma sa ia talosaga e toe papatisoina o ia. Sa savavali atu Iosefa i le vai ma lana uo fou ma faatofu ia te ia. Ona tootuli ai lea o Ifopo i le autafa o le vai, ae faamauina o ia e faifeautalai o se tagata o le Ekalesia.

I ni nai aso mulimuliane sa suia le matagi, ma mafai ai e Iosefa ma ana soa ona amata le faigamalaga e toe foi i Tutuila. Sa malaga faatasi ma Ifopo i tua atu o le aau e faasino ia i latou le ala. Ina ua oo mai le taimi e faatofa ai, sa sogi lona isu i isu o faifeautalai taitoatasi, ma faatofa atu ia i latou i se sogi faaSamoa.18


I le tautotogo o le 1889, sa fuafua ai Bent, le tane a Lorena Larsen, e aloese mai taitai faaletulafono faalemalo i lona sola lea i le saogalemu o Colorado, o se setete tuaoi lea e le o aafia i le Tulafono o le Edmund-Tucker. O lana āvā muamua, o Julia, e mafai ona nofo i Monroe faatasi ma lona aiga. Ae sa manao o ia e nonofo Lorena ma lana fanau i Iutā faatasi ma lona tuagane seia lelei ona mautu o ia i Colorado ona ta’u atu lea mo i latou e o mai.19

Sa lē fiafia Lorena i lena tonu. Sa mativa lona tuagane, sa ia faamanatu atu ia Bent, ma o lona uso i le tulafono sa faatoa tauivi lata ai nei ma le fiva taifoi. Sa le i ai i laua i se tulaga e mafai ona fesoasoani ia Lorena ma lana fanau. Ma sa oo atu foi Lorena i toe masina o lona maitaga ma sa manao i lona toalua i ona tafatafa.

Sa malie i ai Bent, ma vave ae malaga loa Lorena ma lana fanau i Colorado faatasi ma ia. O le faigamalaga sa silia i le limaselau maila, e ui atu i toafa ma luga o mauga. O se atunuu vao, ma o tagata sa tele ina latou fetaui i ai i le ala sa foliga mai o ni tagata leaga. I se tasi vaega o le ala, na o le pau lava se vai na maua sa i totonu o se pu i le itu papa o le mauga. Sa saili e Bent se vai a o ave lemu atu e Lorena le taavale solofanua i le mako, ma fai lava ma tauvalaau lona igoa e faamautinoa e le i leiloa o ia i le pogisa.

Sa faafetai Lorena ina ua iu ina taunuu lona aiga i Sanford, Colorado, ma faatasi ma le tamai nuu o le Au Paia iina. Ina ua oo mai le taimi mo Lorena e ola ai, sa vaivai pea o ia mai le faigamalaga. Sa matua faigata tele lona faatigaaga sa popole nisi o le a maliu o ia. Sa iu ina fanau mai e Lorena lana tama tama o Enoka ia Aukuso 22, ma folafola mai e le faatosaga o le pepe sili ona lapoa lea sa ia faafanauina i le luasefuluono tausaga.20

I le taimi lava lea, sa faaauau pea ona faapologaina aiga e pei o le au Larsen i faiga sa fuafuaina e faamanualia ai le Ekalesia. E oo lava i le Au Paia o e e le i faia ni faaipoipoga tele āvā sa aafia foi.

I Idaho, sa pasia e le au fai tulafono faateritori se tulafono e manaomia ai tagata palota e tauto faapea latou te le auai i se lotu e aoaoina pe faamalosia autaunonofo. E le i afaina pe sa auai tagata palota i lea faiga pe leai. O lea tulafono na faasaina ai uma lava le Au Paia i Idaho, po o le tasi vae fa o le faitau aofai, mai le palota po o le umia o tofi. Sa faapena foi ona faailogaina e sui o le malo ma faamasino ia le Au Paia o Aso e Gata Ai malaga mai i le Iunaite Setete ma teena le faatagaina o i latou e avea ma tagatanuu.

O mataupu faatu sa luiina ai le faaletulafono o nei faiga sa vave taliagofie i le faamasinoga a le I.S., ae o lagona faalauaitele e faasaga i le Ekalesia sa matua malolosi, ma o faaiuga e lagolago ai le Ekalesia sa itiiti lava. Peitai, sa finau loia a le Ekalesia i le tulaga faaletulafono o le Tulafono o le Edmunds-Tucker ina faatoa uma lava ona pasia e le Konekeresi, ma sa faamoemoe lava le Au Paia o le a faaleaogaina e le Faamasinoga Sili. Faatoa amata lava e le faamasinoga ona faia le faamasinoga o le mataupu, ae e le i tuuina atu lava lana faaiuga, ma tuua ai le Au Paia i se tulaga lē mautonu.21

E oo lava i se taulaga maotua e pei o Sanford, sa iloa e Lorena o lona aiga ma le Ekalesia o le a tumau ai i le faanoanoa ma le mata’u a o faaauau pea ona teena e le malo le faaaoga o aia tatau faalelotu a le Au Paia.22


A o lalafi le au Larsen ma isi tagata o le Ekalesia ina ia puipuia ai o latou aiga ma ola i o latou faatuatuaga, sa saili le Au Peresitene Sili i auala fou e puipuia ai saolotoga faalelotu a le Au Paia. I le naunau ai o Uilifoti Uitilafi e manumalo i ni uo i Uosigitone, DC, ma iu ina ausia ai le faaseteteina o Iutā, sa amata ona ia faamalosiauina faatonu o nusipepa a le Au Paia o Aso e Gata Ai e taofi le osofaia o le malo i a latou tusitusiga. Sa ia uunaia taitai o le Ekalesia e taofi le tautalatala faalauaitele e uiga i faaipoipoga tele āvā ina nei o latou faaosoosoina le aufaitio o le Ekalesia i le malo. Ma sa ia talosaga i le peresitene o le malumalu i Logan e taofi le faatinoina o faaipoipoga tele āvā i le maota o le Alii.23

I lalo o nei tulafono fou, sa faasolo ai lava ina laiti pea lava pea le Au Paia e ulufale atu i faaipoipoga tele āvā. Peitai sa faamoemoe pea isi o le Au Paia e mulimuli i le mataupu faavae e pei sa aoaoina ai muamua. Sa masani lava ona faamalosiauina i latou e o atu i Mekisiko po o Kanata, ia sa faatinoina filemu ai e taitai o le Ekalesia ia faaipoipoga i fafo atu o le aapa a le malo o le Iunaite Setete. Peitai, mai i lea taimi i lea taimi, sa faatinoina pea faaipoipoga tele āvā i le Teritori o Iutā.24

Ia Setema 1889, a o asiasi atu Uilifoti Uitilafi ma Siaosi Q. Cannon i le Au Paia i matu o le Aai o Sate Leki, sa laua feiloai ai ma se peresitene o se siteki sa fesili pe mafai ona ia tuuina atu pepa faataga o le malumalu i le Au Paia o e na mananao e ulufale atu i faaipoipoga tele āvā.

Sa le i taliina e Uilifoti i le taimi lava lena le fesili a le peresitene o le siteki. Nai lo lena, sa ia faamanatu ia te ia sa i ai le taimi sa poloaiina ai le Au Paia e fausia se malumalu i Jackson County, Misuri, ae sa faamalosia i latou e tuuese a latou fuafuaga ina ua matuā matautia tele le itu tetee. E ui i lena sa taliaina e le Alii taulaga a le Au Paia, ma o ta’usalaga o le lē fausiaina o se malumalu sa pa’ū i luga o tagata sa taofia.

“O le mea foi lea i le taimi lenei i lenei atunuu,” sa saunoa atu ai Uilifoti, “ma o le taunuuga o lenei mea o le a pa’ū lava i luga o i latou o e o loo faia lenei faiga ina ia taofia ai lo tatou usitaia o lenei poloaiga.”

Ona ia talia sa’o ai lava lea o le fesili a le peresitene o le siteki. “Ou te lagona e le tatau ona faia nei ituaiga o faaipoipoga i lenei teritori i le taimi lenei,” na ia saunoa atu ai. Ona, faasino lea o lona aao ia Siaosi, ma faaopoopo atu, “O Peresitene Cannon lea. E mafai ona ia saunoa atu i sona finagalo e uiga i lenei mataupu.”

Sa lē mautonu Siaosi. Na te le i faafofoga lava o saunoa manino Uilifoti e uiga i le mataupu muamua—ma sa le iloa foi e ia pe na malie i ai faatasi ma ia. Pe tatau ea e le Ekalesia ona taofia le faia o faaipoipoga tele āvā i le Teritori o Iutā? E le i saunia ia lava e pei o Uilifoti e tali atu i lena fesili, o lea sa le tali ai o ia, ae see atu le talanoaga i isi mataupu.

Ae mulimuliane, sa faamaumauina e Siaosi le talanoaga i lana talafaamaumau, sa ia faaauau pea ona tauivi ma le saunoaga a Uilifoti. “Ia te a’u o se fesili matuā ogaoga lava,” sa ia tusia ai, “ma o se taimi muamua lava lea ua saunoa ai se tasi ua umia ki, i lo’u iloa, e uiga i se mea faapenei.”25


I le lotolotoi o le tuputupu ae pea o fesili e uiga i le folauga i le lumanai a le Ekalesia, sa lomia e Susa Gates le uluai lomiga o le Young Woman’s Journal i a Oketopa 1889.

Sa amata ona faalauiloa e Susa le mekasini ina ua toe foi i laua ma Iakopo i Iuta i le amataga o lena tausaga. Ia Iuni, sa faamalosiauina e lona uso o Maria Dougall, o se fesoasoani i le au peresitene o le Asosi mo le Faaleleia Faatasi o Tamaitai Talavou, ia tamaitai talavou i le Siteki o Sate Leki e lagolago ma faisaofaga i le mekasini fou. I ni nai masina mulimuliane, sa lomia i ni nai nusipepa ni faasalalauga e uiga i lana uluai lomiga.26

Sa valaauina foi e Susa ni tusitala o le Au Paia o Aso e Gata Ai e auina atu a latou solo ma tala i le mekasini. Mo le tele o tausaga, o nisi o le Au Paia e i ai taleni tusitala sa faama’ai o latou tomai tusitusi i nusipepa ma mekasini e lagolagoina e le Ekalesia e pei o le Woman’s Exponent, o le Juvenile Instructor, ma le Contributor. I Europa, sa saunia foi e le Au Paia tusitusiga mo le pepa a le misiona a Peretania o le Millennial Star, le pepa a le misiona a Scandinavia o le Skandinaviens Stjerne ma le Nordstjarnan, faapea le pepa a le misiona a Swiss-German o le Der Stern.27

Sa ta’ua e le Au Paia i nisi taimi nei tusitusiga o “tusitusiga mo le aiga” o se faaupuga sa toe faamanatu maia le talitonuga o Polika Iaga e uiga i “alamanuia mo le aiga,” po o oloa gaosia i le lotoifale, e pei o le suka, uamea, ma le silika. I se lauga a Epikopo Orson Whitney i le 1888, sa ia faamalosiauina ai le autalavou a le Ekalesia e fatuina nisi tusitusiga mo le aiga e faalauiloa ai taleni tusitusi sili ona maoae a le Au Paia ma molimau ai e uiga i le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso.

“Tusitusi mo nusipepa, tusitusi mo mekasini—aemaise lava a tatou lomiga mo le aiga,” sa ia uunaia ai i latou. “Faia e outou lava ni tusi, ia o le a le gata e avea ma faaaloaloga ia te oe ma le laufanua ma tagata na atinaeina oe ae faapena foi ona avea ma faamanuiaga mo tagata.”28

I le uluai lomiga o le Young Woman’s Journal, sa lomia ai e Susa galuega o tusitusiga mo le aiga sa saunia e nisi o tusitala sili ona lauiloa i le Ekalesia, e aafia ai Josephine Spencer, Ruby Lamont, Lula Greene Richards, M. A. Y. Greenhalgh, ma le auso o Lu Dalton ma Ellen Jakeman. Sa aafia ai foi ma nisi o ana ia lava tusitusiga, o se tusi mai le auperesitene aoao o le A.F.F.T.T., ma se koluma faatatau i le soifua maloloina ma le tumamā na saunia e Romania Pratt.29

I lana uluai tusi a le faatonu mo le mekasini, sa faailoa mai ai e Susa le faamoemoe o le a le pine ae avatua ai tusitusiga mai tamaitai talavou i le Ekalesia atoa. “Manatua, tamaitai, o la outou mekasini lenei,” sa ia tusi atu ai. “Ia matuā faalautele atu lana uunaiga mai Kanata i Mekisiko, mai Lonatona i Motu Sanuisi.”30


Mulimuliane i lena tausaga, sa teena e se faamasino o le malo i Iutā le avea o nisi o tagata malaga mai Europa o ni tagatanuu o le I.S. ona o i latou o nisi o le Au Paia o Aso e Gata Ai ma o lona uiga, i le manatu o le faamasino, e le faamaoni i le Iunaite Setete. I le taimi o le faamasinoga, sa i ai ni tagata le fiafia o le Ekalesia o e sa tagi faapea sa faia e le Au Paia ni tautoga ita, tetee i le malo i totonu o o latou malumalu. Sa sii mai foi e loia sili ni lauga mai taimi ao lauga malosi taitai o le Ekalesia faasaga i sui leaga o le malo ma tagata o e na tuua le Ekalesia. O nei lauga, faapea foi ma isi aoaoga a le Ekalesia e faatatau i aso gataaga ma le malo o le Atua, sa faauigaina o ni faamaoniga faapea e le amanaia e le Au Paia le pule a le malo.31

Sa silafia e Uilifoti ma isi taitai o le ekalesia sa manaomia ona tatou tali atu i nei tuuaiga. Ae o le tali atu i faamatalaga e faatatau i le malumalu, ia na faia ai e le Au Paia folafolaga paia ia lē talanoaina, o le a faigata.32

I le faaiuga o Novema, sa feiloai ai Uilifoti ma loia o e sa fautuaina taitai o le Ekalesia e tuuina atu i le faamasinoga nisi faamatalaga e uiga i le malumalu. Sa latou fautuaina foi ina ia ia faia se faasilasilaga aloaia o le a le toe faamauina ni faaipoipoga tele āvā e le Ekalesia. Sa lē mautinoa e Uilifoti pe faapefea ona tali atu i talosaga a loia. Pe matuā tatau ea ona faia ia tulaga, tau lava ina faamalieina ai ia fili o le Ekalesia? Sa ia manaomia se taimi e saili ai le finagalo o le Atua.33

I le taimi na tuua ai e loia ia Uilifoti na o ia ua oo mai le po. Mo le tele o itula, sa ia mafaufau loloto ai ma tatalo mo se taitaiga i le mea e tatau ona fai.34 Sa o mai o ia ma le Au Paia i le Vanu o Sate Leki i le 1847 e saili se isi avanoa e faavae ai Siona ma faapotopoto mai le fanau a le Atua i le filemu ma le saogalemu o ona tuaoi. O lenei la, ua sili atu nai lo le fasefulu tausaga mulimuliane, o loo talepeina e fili o le Ekalesia aiga, aveesea mai alii ma tamaitai a latou aia tatau e palota ai, faatupuina faalavelave mo tagata malaga mai ma le faapotopotoina, ma teena aia tatau a tagata e avea ai ma tagatanuu e ala i le avea ma tagata o le Ekalesia.

E le umi, ae ono sili atu foi mea e mafai ona aveesea mai le Au Paia—e aofia ai ma malumalu. O le a la le mea o le a tupu i le faaolataga ma le faaeaga o le fanau a le Atua i itu uma o le veli?

A o tatalo Uilifoti, sa tali mai le Alii ia te ia. “O A’u, o Iesu Keriso, o le Faaola o le lalolagi, o loo i totonu ia te outou,” na Ia fetalai ai. “O mea uma lava ua ou faaalia ma tautoina ma folafolaina atu e uiga i le tupulaga ua outou ola ai o le a faataunuuina lava, ma e leai se mana e taofia Lo’u lima.”

E le i tauina mai e le Faaola ia Uilifoti le mea tonu lava e fai, ae sa Ia folafola mai o le a lelei mea uma pe afai e mulmulii le Au Paia i le Agaga.

“Ia faatuatua i le Atua,” sa fetalai ai le Faaola. “O le a Ia le tuulafoai outou. O A’u, le Alii, o le a laveai la’u Au Paia mai le pulega a e amioleaga i la’u lava taimi ma la’u auala.”35