Talafaasolopito o le Ekalesia
44 Faamanuiaina i le Filemu


“Faamanuiaina i le Filemu,” mataupu 44 o le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, Voluma 2, E Leai Se Lima Eleelea, 1846–1893 (2020)

Mataupu 44: “Faamanuiaina i le Filemu”

Mataupu 44

Faamanuiaina i le Filemu

Ata
Malumalu o Sate Leki

O aso ao lumanai le faapaiaga o le Malumalu o Sate Leki na faatumulia i le pisi ma le vevesi. Na faia pea galuega i le malumalu i le aso na sosoo ma le aso na atofaina e tatalaina ai faitotoa. A o le taimi lea, na faatumulia ai auala o le aai i tagata asiasi na ta’i itula ma taunuu mai i nofoaafi, taavale solofanua, ma solofanua.1 Na tonu i taitai o le Ekalesia e faia ni sauniga o le faapaiaga e ta’i lua i le aso ina ia mafai ona auai uma ai tagata o le Ekalesia o e na mananao e auai ai. O lenei e faitau fia sefuluafe le Au Paia na fuafua e o mai i le Aai o Sate Leki i lena tautotogo e vaai o latou lava mata i le maota o le Alii.2

O le aso ao lumanai le sauniga muamua o le faapaiaga, na faia ai e taitai o le Ekalesia se maimoaga taamilo i le malumalu a le au fai lipoti o le lotoifale ma le atunuu faapea foi ma malo faaaloalogia e le o ni tagata o le Ekalesia. Sa viia e le toatele o le au valaaulia le faatufugaga o le malumalu, mai ona faasitepu faataamilomilo mataina e oo i lona fola na folaina ma le faaeteete i maaomea tao. E oo lava i le aufaitio sili ona malolosi o le Ekalesia, na matuai maofa lava.

“O totonu sa o se faaaliaga o le matagofie,” na tusi ai e se tasi o fai lipoti mai le Salt Lake Tribune, “na matautia le matagofie o lea na tutu ai tagata asiasi e aunoa ma se manatu i ai, na matuai taufaiofo lava i lo latou siosiomaga.”3

O le taeao na sosoo ai, o le aso 6 o Aperila, 1893, na susulu le la ae na malulu. E silia ma le lua afe le Au Paia na i ai pepa faataga mo le sauniga muamua o le faapaiaga, na amata ona laina i fafo o pa o le malumalu i le tele o itula a’o lei amataina le sauniga na fuafuaina. Ina ua matala faitotoa o le malumalu ma amata ona gasolo atu le Au Paia i totonu, na faasolo ina faatetele le malulu ma na amata ona agi mai se savili malosi. E lei umi, ae toulu mai se timu malulu ma na amata avea le savili o se matagi malosi, lea na fetoai ma le Au Paia na faapupuu ma le onosai i le laina.4

E pei lava o le malumalu o Katelani lea na le lava nofoa mo e na fia auai i lona faapaiaga, o le potu tele mo potopotoga o le malumalu o Sate Leki, sa laitiiti tele mo le faofaleina o tagata uma sa lainai ai. E oo lava ina ua tapunia faitotoa, na i ai pea le toatele o le Au Paia i tafatafa o le malumalu. Pe tusa o le ta o le sefulu, o le taimi lea na fuafuaina e amata ai le sauniga, na amata ai ona toe malosi le matagi, ma na felelei solo ai maamaa ma otaota. I nisi o tagata, na foliga mai sa osofai e le tiapolo lava ia ia le Au Paia ma le malumalu na latou fauina.5

Ae peitai o i latou na tutu i fafo o le fale na vaai i se faailoga lea na faamanatu atu ai ia i latou se faaaliga na tupu muamua o le tausiga alofa a le Atua. O le tetepa a’e o o latou mata i le lagi, na latou vaaia ai se lauamanu o gogosina o taamimilo i le lagi, ma faataamilo i tumutumu o le malumalu i le totonugalemu o le matagi.6


I totonu o le malumalu, na saofai ai Susa Gates i le laulau a le tusitala faamaumau i le pito i sasae o le potu tele mo potopotoga. I le avea ai ma se tasi o le au faasalalau aloaia o sauniga o le faapaiaga, o le a tusia ai e Susa minute o le sauniga i le tusilima faapuupuu. E ui ina sa toe o ni vaiaso ona ia fanauina lea o se pepe, ae na ia fuafua lava e auai ma lipoti mai ia sauniga taitasi uma o sauniga e tele na faatulagaina.7

E faitau selau moli eletise, na faatulagaina i ni moliteteu tautau se lima, lea na faamalamalamaina ai le potu i se matagofie tulagaese. O le potutele sa ofi ai ni nofoa e luaafe-lua selau ma na tumu ai le fola atoa. Sa i ai faatasi ma isi tagata i totonu o le potu ia le toalua o Susa, o Iakopo, ma lona tina, o Lusi Iaga. O nofoa na teuteu i le veloveta mūmū na tumu ai le vaega autu e nonofo ai, ae o laina o pulelaa na faamati’eina mo taitai o le Ekalesia na faatutu i pito i sasae ma sisifo o le potu. Na faatumulia nofoa taitasi na avanoa, ma o nisi tagata na laulaututu.8

E lei umi ae tutulai le tolu selau o tagata o le Aufaipese a le Tapeneko, o alii na laei i suti pāauli ae o tamaitai na laei papae. Na agiagia a’e o latou siufofoga ao latou usuina le “Let All Israel Join and Sing,” o se viiga na saunia e Joseph Daynes, le ta okeni a le aufaipese.9

Ona tulai lea o Peresitene Uilifoti Uitilafi e saunoa atu i le Au Paia. “Sa ou tulimatai atu i lenei aso mo le limasefulu tausaga talu ai o lo’u olaga,” sa ia saunoa atu ai. A o avea [o ia] ma se alii talavou, sa ia vaai ai i se faaaliga o ia lava o loo faapaiaina se malumalu matagofie i atumauga o Sisifo. Lata mai nei lava, na ia miti ai ua tuuina mai e Polika Iaga ia te ia se fuifui ki mo le malumalu o Sate Leki.

“Alu oe e tatala lena malumalu,” na saunoa mai ai Polika, “ma tuu atu i tagata e o i totonu—i latou uma e mananao i le faaolataga.”10

Ina ua maea ona faamatala atu nei faaaliga i le Au Paia, na tootuli loa Uilifoti i luga o se nofoa faamalū e faitau le tatalo o le faapaiaga. Na saunoa atu ma se leo malosi, ma le manino, ma na ia augani atu i le Atua ia faaaoga le toto togiola a le Faaola ma faamagalo le Au Paia ia latou agasala. “Ia tuuina mai na faamanuiaga o loo matou sailia ina ia faaee i o matou luga, e oo lava i le sautuaselau,” na ia tatalo atu ai, “e tusa ai ma lo matou saili atu ma le loto mama ma le faamoemoe atoa ia faia Lou finagalo ma viia ai Lou suafa.”

Mo le silia ma le tolusefulu minute, na ofoina atu ai e Uilifoti le faafetai ma tuuina atu le viiga i le Atua. Na ia tuuina atu le maota i le Alii, ma ole atu ia Ona tausia ma puipuia. Sa tatalo o ia mo korama o le perisitua, ma le Aualofa, o faifeautalai, ma le autalavou ma tamaiti o le Ekalesia. Sa tatalo o ia mo taitai o malo ma mo e matitiva, puapuagatia, ma sauaina. Ma sa ia ole atu ia mafai e tagata uma ona faamaluluina o latou loto ma ia saoloto e talia le talalelei toefuataiina.

Ae lei faaiuina, sa ia ole atu i le Alii ina ia faamalosia le faatuatua o le Au Paia. Sa ia tatalo atu, “Ia faamalosia i matou e ala i manatuaga o laveaiga mamana o aso ua mavae, e ala i le manatuaina o feagaiga paia ua matou osia ma Lau Afio, o lea, a oo ina faamalumalu mai le tiapolo i o matou luga, pe a siomia i matou e faigata, pe a matou ui atu i le vanu o le faalumaina, ia aua nei o matou faavaivai, ia aua nei masalosalo, ae ia mafai ona ausia faamoemoega amiotonu uma a Lau Afio e ala i le malosi o Lou suafa paia.”11

I le mavae ai o le tatalo, ona taitaia lea e Lorenzo Snow, o le peresitene o le Korama a le Toasefululua le faalapotopotoga i se Alaga o le Osana fiafia. Ona usuina lea e le faalapotopotoga ma le aufaipese le, “Le Agaga Paia ua Pei o le Afi.”12

Na matuai loloto le ootia o Susa i le faapaiaga. Na suatiaina e lona tamā le eleele o le malumalu i ni nai tausaga ae lei fanau mai o ia, ma o lona olaga atoa lava na faapaiaina ai e tamaitai ma alii faatuatua a latou tupe, meatotino, ma galuega i le fauga o le malumalu. Talu ai nei lava, na foai atu ai faalilolilo e lona tina le $500 i le tupe mo le malumalu.

Na talitonu Susa, e mautinoa lava e maua e i latou uma faamanuiaga mo le ofoina atu o a latou meaalofa i luga o le fatafaitaulaga o taulaga ma le alofa faaKeriso.13

Na saunoa mulimuli ane Iosefa F. Samita i le sauniga, ma loimata na tafe ifo i ona foliga. “O tagata uma lava ua ainā ai le lalolagi o tagata o le Atua,” na ia saunoa ai, “ma o lo tatou tiute le ave atu o upu o le ola ma le faaolataga ia te i latou, ma ia laveaiina i latou ua maliliu e aunoa ma le malamalama o le upumoni. O lenei maota ua faatuina i le suafa o le Atua mo lena faamoemoega.”14

Na foliga na susulu mai se malamalama malosi mai ia Iosefa, ma na manatu Susa na ala mai i le faamalama se ave o le la susulu e faamalamalama ai ona foliga. “Oka se maoae o le aafiaga o le la susulu,” na ia musumusu atu ai i le alii o loo i ona tafatafa. “Vaai atu i ai!”

“E leai se la o susulu i fafo,” na musumusu mai ai le alii, “e leai se mea ae na’o ao pogisa ma le pouliuli.”

Na autilo Susa i fafo i faamalama ma vaaia ai lagi lagilagia. Ona ia iloa ai lea o le malamalama na susulu mai i foliga o Iosefa o le Agaga Paia, lea na afio ifo i ona luga.15


I lena lava aso, sa auai atu ai o Rua ma Tematagi, o se ulugalii talavou i le motuamu o Anaa, i se konafesi ma isi Au Paia mai Atumotu o Tuamotu. Faatasi ai ma le peresitene o le misiona o James Brown na pulefaamalumalu ai, na amata le konafesi i le fitu i le taeao, i le taimi lava lea na amata ai le sauniga muamua o le faapaiaga i le Aai o Sate Leki.16

Mo ni nai aso ao lei faia le konafesi, na faapotopoto ai faifeautalai ma isi tagata o le Ekalesia i Putuahara, le nofoaga lava lea i Anaa na feiloai ai Addison Pratt ma le silia i le valuselau o le Au Paia i le toeitiiti limasefulu tausaga talu ai. Sa le’i leva atu na fesasaai ai e matagi malolosi le moana ma oo ai ina toasa, peitai, na to’a le tau loulouā ae oso a’e le la mafanafana i luga a’e o le nuu.17

Na auai Rua ma Tematagi i le Ekalesia i ni nai masina talu ona taunuu atu James Brown i atumotu. Ina ua sau o ia i Anaa, na iloa ai e James na matuai vaevaeina lava le motu i mea taulotu, ae sa la papatisoina ma lona atalii o Elando ni nai tagata fou o le Au Paia. I le taliaina ai o le papatisoga, sa tuufaatasi ai e Rua ma Tematagi o latou faatuatua ma le uso laitiiti o Rua, o Terai, ma lana tane, o Tefanau, lea na auai i le Ekalesia i le iva tausaga na muamua atu. O le tamā o Rua, o Teraupua, sa o se tagata foi o le Ekalesia ma na faauuina talu ai nei i le Perisitua Mekisateko.18

Ina ua amata le konafesi, na saunoa ai James Brown e uiga i le faapaiaga o le malumalu ma lona taua. O Iosefa Damron, o se tasi o toeaina na toe tatalaina le misiona a Tahiti, na saunoa e uiga i le fausiaina o malumalu i aso e gata ai. E ui lava ina faitau afe maila le mamao ese o le Malumalu o Sate Leki, ae na mafai lava e le Au Paia i Tuamotu ona faamanatuina lea aso taua ma aoao atili e uiga i le matafaioi a malumalu i le faaolaina o e o soifua ma e ua maliliu.

Ina ua maea le sauniga, sa savavali atu le Au Paia i lalo o se auala e agai i le sami e vaavaai i le papatisoina e Elando o ni tagata fou se toalima i le vai mafanafana o le Pasefika. Sa i ai faatasi ai ma le Au Paia na papatisoina ia Mahue, o le afafine e iva tausaga le matua a Rua ma Tematagi. Ina ua uma le papatisoga, na faamauina o ia e Tefanau, o le tamaloa o lona aiga. Ona faauuina ai lea o Rua o se toeaina i le Perisitua Mekisateko e Terogomaihite, o se taitai o le Ekalesia i le lotoifale. E toalua isi Au Paia mai le motu na faauuina o ni toeaiina ma vaetofia o ni peresitene o paranesi.19

Na faamaeina le konafesi i le lua aso mulimuli ane, ma na malilie le Au Paia e toe feiloai i le isi tolu masina. Ona faamavae atu lea o Iosefa Damron ma isi mai motu tuaoi i a latou uo i Anaa. Ae lei tuumuli atu Iosefa, na tuuina atu e Rua ia te ia se meaalofa, o se penina laitiiti.20


Na ufitia le fanua o le Lotoa o le Malumalu e le kiona i le aso 9 o Aperila, ao faapotopoto le tusa ma le limasefulu o le Au Paia Hawaii mai le afioaga o Iosepa, i le pa o le malumalu e faaali atu a latou pepa faataga.21

Ua silia ma le lua tausaga talu ona asiasi atu le Au Peresitene Sili i Iosepa e faamanatu le faavaeina o le afioaga. Sa faaauau ona galulue malosi le Au Paia e atiae lo latou laueleele. E ui ina sa latou faatauina mai le valu selau eka faaopoopo o laueleele ma na faamanuiaina i le totoina o meatoto o ituaiga eseese, ae sa tau leai lava ni tupe. E ui i lea, ina ua talosaga atu le Au Peresitene Sili mo ni foai e tulei ai le faamaeaina o le malumalu, na foai atu e le Au Paia Iosepa le $1,400.22

Ina ua latou iloa ua faatulagaina se aso latou te auai atu ai i le faapaiaga o le malumalu, na faatumulia tagata i Iosepa i se malosi faafouina. Na latou galulue malosi e toto a latou meatoto o le tautotogo ao lei oo i le taimi e alu ai le malaga e lua-aso i le Aai o Sate Leki. Sa faaaoga uma lava palau, ketapila, masini fainifo, ma masini totō fatu ninii seia oo ina saunia le Au Paia e malaga atu.23

E ui o se pepa faataga mo le faapaiaga e leai se mea e sili atu ona manaomia ai nai lo o le avea ma se tagata o le Ekalesia ma se manao e auai, ae na mananao lava le Au Paia Iosepa ia mautinoa na latou saunia faaleagaga e ulu atu i le malumalu. Na toeitiiti tolusefulu tagata na mananao ia toe papatisoina, ma na faia se sauniga papatisoga faapitoa i le faatanoa vai a le taulaga.24

Ina ua uma ona faaali atu a latou pepa faataga i faitotoa o le malumalu, na ulufale atu le Au Paia Iosepa i le maota ma savavali atu i ona potu e tele. Na auina mai e le Au Paia i Laie se tamai laulau na faia i le laupapa Hawaii mo le malumalu, ma ni pou se lua na teuteuina i fulumanu o manulele Hawaii sa faaalia i se tasi o tulimanu o le potu selesitila. Na vaneina e tamaitai o le Aualofa i Hawaii ia pou, na taua o le kāhili, o se faailoga o le tulaga tautupu ma le puipuiga faaleagaga.25

E le’i umi ae nofoia loa e le Au Paia Iosepa ma le silia i le lua afe o isi ia o latou nofoa i totonu o le potu tele. Na latou pepese faatasi, faalogologo i le tatalo o le faapaiaga, ma fai le Alaga o le Osana. Ina ua uma se isi viiga, na faafetai atu Uilifoti Uitilafi i tagata mo a latou saofaga i le malumalu ma molimau atu ia Iesu Keriso.26

Ona tofi lea e Uilifoti ia Siaosi Q. Cannon e saunoa. “O la tatou misiona e sili mamao atu nai lo le misiona a i latou o e na muamua atu ia i tatou,” na saunoa ai Siaosi. “Ua faataatia e le Au Paia le faavae o se galuega, o le tele o lena galuega e le mafai ona latou malamalama i ai.”

Ao lei faaiuina, na ia saunoa atu i le Au Paia Iosepa i la latou lava gagana.

“E faitau miliona agaga o e ua maliliu ae le mafai ona latou o atu i luma i le afioaga o le Atua ona latou te le o umia le ki,” na ia saunoa ai. Na ia ta’ua tagata Hawaii ua i le isi itu o le veli o le a taliaina le talalelei, ma na ia molimau atu e manaomia e le Ekalesia le Au Paia Hawaii e faia galuega o le malumalu mo o latou tagata ua maliliu.27

Mulimuli ane, i se sauniga a se paranesi i Iosepa, na saunoa ai se alii e igoa ia J. Mahoe e uiga i lona aafiaga i le faapaiaga ma le lesona taua na ia aoaoina ai iina. “Ou te olioli i le mafai ona auai atu i le malumalu ma molimauina mea na tutupu ai iina,” na ia saunoa ai. “E manaomia ona tatou faia o o tatou gafa.”28


I le ta o le sefulu i le taeao o le aso 19 o Aperila, na faia ai e le Au Peresitene Sili se fonotaga faapitoa i totonu o le malumalu mo au pulega aoao ma peresitene o siteki uma. O le taimi lava na potopoto ai ia tamalii, na valaaulia loa i latou e le au peresitene e faasoa mai o latou lagona e uiga i le faapaiaga o le malumalu ma le galuega a le Atua i olaga o le Au Paia.29

O le taeao atoa, na tuuina mai ai e lea alii ma lea alii ni molimau mamana. Ina ua uma, sa tulai Uilifoti ma faaopoopo atu lana molimau ia latou [molimau]. “Na sili atu lou lagonaina o le Agaga Paia iinei i lenei faapaiaga nai lo se isi lava taimi muamua, sei vagana ai se taimi se tasi,” na ia saunoa ai. Ona ia saunoa lea e uiga i le taimi na tuuina atu ai e Iosefa Samita lana faatonuga mulimuli i le au aposetolo i Navu.

“Na tulai o ia mo le tolu itula,” na molimau atu ai Uilifoti. “Na foliga mai na faatumulia le potu i se afi matautia, ma na susulu mai fofoga o Iosefa e pei o se auro.”30

Na saunoa foi Uilifoti na vaai ia Polika Iaga ma Heber Kimball i se faaaliga vaaia ina ua maliliu i laua. Sa tietie atu i laua i se taavale solofanua i le konafesi, ma sa la valaaulia Uilifoti e faatasi atu ia i laua. Na faia e Uilifoti ma sa fai atu ia Polika e saunoa.

“Ua uma la’u talaiga i le lalolagi,” na fai atu ai Polika ia te ia, “ae ua ou sau e faamamafa atu i lou mafaufau le mea na tau mai e Iosefa ia te au i Winter Quarters, ma o lena mea o le: ia saili i taimi uma ia maua le Agaga o le Atua, ma o le a ia taitaia sao oe.”31

O lea la, o le savali a Uilifoti i le au pulega na tutusa lava lea. “Tou te manaomia le Agaga Paia e taitai ma taiala outou,” na ia saunoa ai. “Aoao tagata ia maua le Agaga Paia ma le Agaga o le Alii, ma faatumauina ia te outou, ma o le a outou manuia ai.”32


Ao avea ma se tamaitai talavou, na faalogo ai le peresitene aoao o le Aualofa o Zina Young o pepese agelu i totonu o le malumalu o Katelani. I le tele o tausaga mulimuli ane, na ia auauna ai ma le faamaoni i le Maota o Faaeega i le Aai o Sate Leki ma malumalu i St. George, Logan, ma Manti. O lea o le a ia vaaia uma ia tamaitai e galulue i sauniga i le malumalu o Sate Leki.33

O le po ina ua mavae le sauniga muamua o le faapaiaga, na molimau atu ai Zina e uiga i le malumalu i se konafesi tumu a le Aualofa. “E lei i ai muamua lava se aso faapenei i Isaraelu,” sa ia fai atu ai i tamaitai. “O le a saosaoa atu le taavale i luma o le galuega a le Alii mai lenei aso.”34

Na tuuina atu e lana failautusi o Emeline Wells se molimau faapea foi i itulau o le Woman’s Exponent. Sa ia tusia, “E leai se mea na tupu i onaponei e taua naua, e pei o le tatalaina o lenei maota paia mo le faatautaia o sauniga e faatatau i e o soifua ma e ua maliliu, i le taimi ua tuanai ma i le taimi nei, i faaeega paia ma feagaiga e tuufaatasia ai aiga ma tagata i ni sootaga e lemavavaeeseina.”35

O lena tautotogo, ina ua uma ona fai e le Au Paia le sauniga mulimuli o le faapaiaga o le malumalu, sa faia loa e Zina ma Emeline tapenaga mulimuli e malaga atu ai i sasae e auai i se konafesi a tamaitai i le World’s Columbian Exposition i Chicago, o se faaaliga tele lea na faaalia ai mea ofoofogia faasaienisi ma faaleaganuu mai le tele o atunuu. E pei o le uluai konafesi a le National Council of Women i le lua tausaga na te’a atu, o le faaaliga o le a maua ai e taitai o le Aualofa ma le Sosaiete o le Faaleleia Faatasi o Tamaitai Talavou se avanoa e fai ai ma sui o le Ekalesia, ma feiloai ai i tamaitai maualuluga mai le mai le lalolagi atoa.36

Na malaga ese atu ia uo e toalua mo Chicago i le aso 10 o Me. Sa na o ni nai aso ae oo atu le la nofoaafi i le mamao lea na semanu e alu ai le fia vaiaso o malaga ai i le toeitiiti limasefulu tausaga talu ai, i le taimi muamua na malaga mai ai le Au Paia i le Vanu o Sate Leki. O le sopoia ai o le Vaitafe o le Misisipi, sa lofituina ai Emeline i le ootia ao mafaufau o ia i le taimi ua tuanai. E ui ina sa onosaia e le Au Paia le tele o tofotofoga i le silia ma le afa senituri ua mavae, ae sa latou mauaina foi le tele o faamanuiaga.37

Sa faapea foi ona toe foi i taimi ua tuanai mafaufauga o Zina. Sa faapea atu o ia ia Emeline i se taimi mulimuli ane, “Ua vave le faatautau mai e le ofutele o le taimi o ona tāpulu i le toatele o i tatou.” “Pe a tatou o atu mai le taimi nei i o tatou tuugamau i le mavae ai o a tatou osigataulaga lemafaamatalaina, talosia ia pei o lagoto aupito sili ona matagofie o Iuta, ina ia mafai ai e le toatele i latou i le lumanai ona maua se mafuaaga e vivii atu ai i le Atua mo tamaitai amiotonu o lenei augatupulaga.”38


O se mea o le vaitaimi lava foi lea na malaga ai Zina Young ma Emeline Wells i le World’s Columbian Exposition, na maua ai e Ana Widtsoe se tusi mai lana tama tama o Ioane i le Iunivesite o Harvard. Na toeitiiti masina atoa o faatalitali ma le naunautai Ioane mo ni tusi mai lona tina ma lona uso laititi, o Osborne, e uiga i le faapaiaga o le malumalu. Ae na leai se mea na oo atu i lena taimi.

Sa tusia e Ioane, “Ua ou lelavā faitau i le nusipepa e uiga i le faapaiaga.” “Ou te matuai fia faalogo patino i ai, ona e sili atu le moni i se tusi nai lo o se lalolagi atoa o nusipepa.”39

Ioe, na uma ona tusi atu le aiga ia Ioane e uiga i le faapaiaga, ae o le auaunaga a le meli, e ui i le televave na i ai nei mai le aluga o tausaga, sa le lava lea vave mo ia.

Na auai faatasi Ana ma Osborne i se sauniga o le faapaiaga. Mulimuli ane, na auai atu ai Osborne i se sauniga faapitoa ma tamaiti ma le autalavou o le Aoga Sa. Ao savali atu o ia i totonu o le malumalu, na ia vaaia ai se atavali o ni tamaitai paionia se toatolu, o se tasi o i latou o se [tamaitai] Nouei.40 O le atavali sa o se faaaloalo i le faatuatua ma le ositaulaga o le toatele o tamaitai malaga mai, e aofia ai ma Ana, lea na tuua o latou atunuu moni ina ia faapotopoto i Siona.

Na toeitiiti sefulu tausaga talu ona faia e le au Widtsoe la latou malaga i Iuta. O lenei la, i le Aai o Sate Leki, ua i ai so latou tamai fale, lagolelei e nonofo ai, e na o ni nai poloka mai le faleoloa sa faigaluega ai Osborne. Na i ai se pisinisi suisui a Ana ma na auai i fonotaga a le Aualofa a lana uarota. Sa masani foi ona latou faapotopoto faatasi ma isi Au Paia Scandinavia i le Fale Faafiafia tuai.41 Na ia maua se aiga i totonu o le Au Paia, ma sa pele ia te ia lona faatuatua i le talalelei toefuataiina. Ao lei auai ai, sa pei o ia o se tasi na fanau mai o tauaso. O lenei la ua mafai ona pupula o ia.42

Ae na popole Ana mo Ioane. Talu ai nei sa tusi mai ai o ia, e uiga i lona tauivi e talitonu i nisi o vaega o le talalelei. I Harvard, na ia aoao ai le tele o mea mai ana polofesa. Ae o a latou aoaoga na taitai atu ai foi o ia e fesiligia lona faatuatua. O ona masalosaloga na matuai le fiafia ai o ia. O ni isi aso na ia teena ai le i ai o le Atua. O isi aso na ia faamaonia [Lona] i ai.43

Na tatalo Ana i aso uma mo lana tama, ma le faanoanoa tele ona o ona masalosaloga. Ae sa ia iloaina, e tatau ona ia maua lana lava molimau o le talalelei. Sa ia tusi atu ia Ioane, “Afai sa le’i i ai i le taimi muamua sau molimau mo oe lava, o le taimi la lenei ua tatau ona i ai. “Afai e te saili ma le faamaoni ma ola mama, o le a faapea ona e maua. Ae o mea uma tatou te maua, e tatau ona tatou galulue mo ia mea.”44

Mo Ana, o le malumalu na faamaonia ai lona faatuatua i folafolaga a le Atua i Lana fanau. E oo lava ao lei tuua Navu, na tuu e le Au Paia le faamoemoe i le valoaga a Isaia i le faapotopotoina o atunuu uma i le maota o le Alii i le tumutumu o mauga. E oo atu i le faaiuga o Aperila 1893, ua silia ma le valusefulu afe alii, tamaitai, ma tamaiti—o le toatele o i latou na faimalaga mai Europa ma motu o le moana—na ulufale i le malumalu e auai i se sauniga o le faapaiaga. Sa i ai i sauniga taitasi se agaga o le alofa ma le lotogatasi, ma na lagona e le Au Paia e pei ua faataunuuina le afioga a le Alii.45

O lenei la, faatasi ai ma le iloa atu o se senituri fou, ua mafai e le Au Paia ona tulimatai atu i nisi aso e sili atu le susulu ma le mataina. O malumalu e fa i Iuta, ua fai ma sui o le anoanoai o le osigataulaga ma le faatuatua, sa na o se amataga. “Oka se galuega ua i ai i o tatou luma pe afai tatou te faamaoni,” na folafola atu ai Polika Iaga i se taimi. “O le a mafai ona tatou fausia malumalu, ioe, e faitau afe, ma fausia malumalu i atunuu uma o le lalolagi.”46

Ao fesavaliai Ana i totonu o le malumalu o Sate Leki, sa ia lagonaina le paia tele o le nofoaga. “Na ou taumafai e nofo ai i totonu o le potu selesitila i le umi e mafai ai,” na ia tau atu ai ia Ioane i se tusi. “Na ou vaaia ma lagonaina e pei na susulu mai se malamalama i o’u luga, ma e leai se nofoaga i le lalolagi na toe i ai se taua ia te au.”

Sa ia molimau atu, “Na matuai mamana lava mea uma iina, ma na faatumulia le nofoaga i sea ituaiga o filemu lea e le mafai e se gagana ona faamatalaina vagana ai i latou na i ai iina ma mauaina le paia o paia.”47

  1. “A Multitude Is Coming,” Salt Lake Herald, Apr. 2, 1893, 8; Joseph H. Dean, Journal, Apr. 5, 1893; “Crowds of Visitors,” Salt Lake Herald, Mar. 9, 1893, 8; tagai foi “An Address,” Deseret Evening News, Mar. 18, 1893, 4.

  2. George Q. Cannon, Journal, Aug. 4, 1892; Woodruff, Journal, Mar. 14, 1893; “A Multitude Is Coming,” Salt Lake Herald, Apr. 2, 1893, 8; “The Meetings and Attendance,” Deseret Weekly, May 6, 1893, 614; tagai foi Hammond, Journal, Apr. 4, 1893.

  3. Joseph H. Dean, Journal, Apr. 5, 1893; George Q. Cannon, Journal, Apr. 6, 1893; Whitaker, Autobiography and Journals, 46; “Viewing the Temple,” ma le “A Voice from the South,” Deseret Evening News, Apr. 6, 1893, 1, 5; “The Temple Dedication,” Salt Lake Tribune, Apr. 6, 1893, 5. Autu: Malumalu o Sate Leki

  4. Griggs, Journal, Apr. 6, 1893; Joseph H. Dean, Journal, Apr. 6, 1893; Anderson, “Salt Lake Temple,” 286; “Angry Elements,” Deseret Evening News, Apr. 6, 1893, 1.

  5. Griggs, Journal, Apr. 6, 1893; Anderson, “Salt Lake Temple,” 286, 292; Flake, Autobiography and Journal, [47]; “Angry Elements,” Deseret Evening News, Apr. 6, 1893, 1; Joseph H. Dean, Journal, Apr. 6, 1893.

  6. “A Singular Circumstance,” Deseret Evening News, Apr. 6, 1893, 8. Autu: Crickets and Seagulls [Alisi ma Gogosina]

  7. Gates, “More than a Halo,” 683; Gates, “Mrs. Susa Young Gates in Genealogy and Temple Work,” 3–5; Gates, “Lucy Bigelow Young,” 149f–150. Autu: Susa Young Gates

  8. Talmage, House of the Lord, 198; “The Interior,” Deseret Evening News, Apr. 5, 1893, 1; Anderson, “Salt Lake Temple,” 286; Gates, “Mrs. Susa Young Gates in Genealogy and Temple Work,” 3–4; Gates, “Lucy Bigelow Young,” 150–51; Hammond, Journal, Apr. 6, 1893; George Q. Cannon, Journal, Apr. 6, 1893.

  9. [Emmeline B. Wells], “Temple Dedication,” Woman’s Exponent, Apr. 15 ma May 1, 1893, 21:156; McAllister, Journal, Apr. 6, 1893.

  10. Salt Lake Temple Dedication Services, Apr. 6, 1893, 1; Woodruff, Journal, Mar. 12, 1887, ma le Dec. 31, 1893.

  11. “Annual Conference,” Deseret Evening News, Apr. 6, 1893, 5; tagai foi Salt Lake Temple Dedication Services, Apr. 6, 1893, 1; Joseph H. Dean, Journal, Apr. 6, 1893; Francis Marion Lyman, Journal, Apr. 6, 1893; Hammond, Journal, Apr. 6, 1893; ma le Woodruff, Journal, Mar. 17–18, 1893. Autu: Temple Dedications and Dedicatory Prayers [Faapaiaga o le Malumalu ma Tatalo o le Faapaiaga]

  12. George Q. Cannon, Journal, Apr. 6, 1893; “Annual Conference,” Deseret Evening News, Apr. 6, 1893, 5; Salt Lake Temple Dedication Services, Apr. 6, 1893, 18.

  13. [Gates], “Precious Promise,” 376; “The Temple,” Deseret News, Feb. 19, 1853, [2]; Caldwell, “Susa Young Gates,” 1; Gates, “Lucy Bigelow Young,” 150.

  14. Salt Lake Temple Dedication Services, Apr. 6, 1893, 20.

  15. Gates, “More than a Halo,” 683; tagai foi Gates, “Mrs. Susa Young Gates in Genealogy and Temple Work,” 4–5.

  16. Tagai Damron, Diary, Apr. 5 and 6, 1893; Society Islands Mission, Membership Records, 256, 258; “Society Islands Mission,” Tahiti Papeete Mission, Manuscript History and Historical Reports, volume 2, part 2, Apr. 6, 1893; and Brown, Life of a Pioneer, 503. Autu: French Polynesia [Farani Polenisia]

  17. Damron, Diary, Mar. 31, 1893; Apr. 1 and 6, 1893; Society Islands Conference Report, Sept. 24, 1846, in Historian’s Office, Minutes and Reports (local units), CHL; “Society Islands Mission,” Tahiti Papeete Mission, Manuscript History and Historical Reports, volume 2, part 2, Apr. 6, 1893; James Brown to the First Presidency, May 9, 1893, First Presidency, Mission Administration Correspondence, CHL.

  18. Society Islands Mission, Membership Records, 256–58; James Brown to the First Presidency, May 9, 1893, First Presidency, Mission Administration Correspondence, CHL.

  19. Damron, Diary, Apr. 6, 1893; Brown, Life of a Pioneer, 503; Society Islands Mission, Membership Records, 256–58.

  20. Damron, Diary, Apr. 5 ma le 8, 1893.

  21. Cluff, Journal, Mar. 21, 24, 26, ma le 28, 1893; Apr. 1, 2, ma le 9, 1893; tagai foi “Temple Dedication,” Deseret Evening News, Apr. 6, 1893, 10. Autu: Hawaii

  22. Atkin, “History of Iosepa,” 24, 37, 47; “From the Hawaiian Colony,” Deseret Evening News, Iulai 13, 1892, 8; Panek, “Life at Iosepa,” 70; Cluff, Journal, May 1, 1892.

  23. Cluff, Journal, Mar. 24 and 28, 1893; tagai foi Panek, “Life at Iosepa,” 71.

  24. Cluff, Journal, Mar. 20, 1893; Apr. 1 ma le 2, 1893; tagai foi Woodruff, Journal, Mar. 14, 1893.

  25. Cluff, Journal, Apr. 6 ma le 9, 1893; “Beautiful Table,” Daily Bulletin, Mar. 3, 1893, [3]; Osborne J. Widtsoe to John Widtsoe, Apr. 23, 1893, Widtsoe Family Papers, CHL; Rose, Conant, and Kjellgren, “Hawaiian Standing Kāhili,” 274, 279; Matthew Noall to the First Presidency, Oct. 10, 1892; Feb. 28, 1893, First Presidency, Mission Administration Correspondence, CHL.

  26. “Temple Dedication,” Deseret Evening News, Apr. 6, 1893, 10; Salt Lake Temple Dedication Services, Apr. 9, 1893, 35.

  27. George Q. Cannon, Journal, Apr. 9, 1893; Salt Lake Temple Dedication Services, Apr. 9, 1893, 35–36; Iosepa Branch, Historical Records, Apr. 23, 1893. Ua suia le fuaiupu mulimuli mo le faafaigofie ona faitauina; “latou te lei faia” i le uluai lomiga na suia i le “latou te le faia.”

  28. Iosepa Branch, Historical Records, Apr. 23, 1893. Ua faasa’oina upusii mo le manino; na faaopoopo i ai le upu “molimau.”

  29. George Q. Cannon, Journal, Apr. 19, 1893; Cowley, Journal, Apr. 19, 1893.

  30. George Q. Cannon, Journal, Apr. 19, 1893; Lund, Journal, Apr. 19, 1893; Nuttall, Diary, Apr. 19, 1893; tagai foi Au Paia, voluma 1, mataupu e 42.

  31. Lund, Journal, Apr. 19, 1893. Ua faasa’oina upusii mo le manino; na faaopoopo i ai le upu “ma le.”

  32. Nuttall, Diary, Apr. 19, 1893.

  33. [Gates], “Sketch of Sister Zina D. Young,” 293–94; Bradley and Woodward, 4 Zinas, 364–65.

  34. Relief Society General Board, Minutes, Apr. 6–7, 1893. Ua faasa’oina le upusii mo le faigofie ona faitauina; “na” i le uluai tusiga ua suia i le “ua,” ma le “sa” i le uluai tusiga i le “o le a.”

  35. [Emmeline B. Wells], “Temple Dedication,” Woman’s Exponent, Apr. 15 ma le May 1, 1893, 21:156.

  36. “The Meetings and Attendance,” Deseret Evening News, Apr. 25, 1893, 4; Handy, Official Directory of the World’s Columbian Exposition, 42, 191–92; [Emmeline B. Wells], “Women and the World’s Fair,” Woman’s Exponent, Dec. 1, 1892, 21:84; Neilson, Exhibiting Mormonism, 84–94; Gates, History of the Young Ladies’ Mutual Improvement Association, 93, 202; tagai foi Wells, Diary, volume 16, May 5, 1893. Autu: Zina D. H. Jacobs Young; Emmeline B. Wells

  37. Wells, Diary, volume 16, May 10 and 12, 1893; “World’s Fair Exodus,” Salt Lake Herald, May 11, 1893, 2.

  38. Zina D. H. Young to Emmeline B. Wells, Aug. 14, 1893, Zina Card Brown Family Collection, CHL.

  39. John A. Widtsoe to Anna Gaarden Widtsoe, Apr. 30, 1893, Widtsoe Family Papers, CHL; tagai foi o Anna Gaarden Widtsoe to John A. Widtsoe, May 11, 1893, Widtsoe Family Papers, CHL.

  40. Osborne Widtsoe to John A. Widtsoe, Apr. 2, 1893; Apr. 23, 1893; Anna Gaarden Widtsoe to John A. Widtsoe, Apr. 25, 1893, Widtsoe Family Papers, CHL.

  41. Widtsoe, In the Gospel Net, 89–90, 94–95; “Widtsoe, Anna Karine Gaarden,” in Jenson, Latter-day Saint Biographical Encyclopedia, 3:734–35; tagai foi, mo se faataitaiga, “The Scandinavian Hotel,” Sunday Herald (Salt Lake City), Feb. 26, 1893, 8; ma le “The Clubs Will Meet,” Sunday Herald, Apr. 23, 1893, 8.

  42. Anna Gaarden Widtsoe to John A. Widtsoe, May 11, 1893, Widtsoe Family Papers, CHL.

  43. Anna Gaarden Widtsoe to John A. Widtsoe, May 11, 1893, Widtsoe Family Papers, CHL; Widtsoe, In a Sunlit Land, 31, 36–38; John A. Widtsoe, “For 50th Anniversary Volume of Class of ’94 Harvard,” 3, John A. Widtsoe, Papers, CHL; John Widtsoe to Carl L. Anderson, Mar. 23, 1914, John A. Widtsoe, Papers, CHL; tagai foi Reuben, Making of the Modern University, 133–35; and Marsden, Soul of the American University, 50.

  44. Anna Gaarden Widtsoe to John A. Widtsoe, May 11, 1893, Widtsoe Family Papers, CHL.

  45. Anna Gaarden Widtsoe to John A. Widtsoe, May 11, 1893, Widtsoe Family Papers, CHL; Isaia 2:2; Lee, Journal, Jan. 13, 1846, 79; Joseph H. Dean, Journal, Apr. 24, 1893; “Temple Dedication,” Deseret Evening News, Apr. 6, 1893, 10; “Meetings and Attendance,” Deseret Evening News, Apr. 25, 1893, 4; Hammond, Journal, Apr. 4 and 7, 1893; Lund, Journal, Apr. 18, 1893; tagai foi Au Paia, voluma 1, mataupu e 46.

  46. Brigham Young, School of the Prophets, Jan. 25, 1868, Church History Department Pitman Shorthand Transcriptions, CHL; tagai foi “Remarks,” Deseret News, Oct. 14, 1863, [4]–[5]; Talmage, House of the Lord, 23; ma le Holzapfel, Every Stone a Sermon, 91–95. Ua faasa’oina le upusii mo le manino; o le faateleina mai le uluai tusilima puupuu o loo i ai le “o le a mafai ona tatou fausia malumalu ioe, le faitau afe o i latou ma fau malumalu atunuu uma.”

  47. Anna Gaarden Widtsoe to John A. Widtsoe, Apr. 25, 1893, Widtsoe Family Papers, CHL.