Talafaasolopito o le Ekalesia
16 Leai se Masalosalo po o se Faavaivai


“Leai se Masalosalo po o se Faavaivai” mataupu 16 o le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, Voluma 2, Leai Se Lima Eleelea, 1846–1893 (2019)

Mataupu 16:“ Leai se Masalosalo po o se Faavaivai”

Mataupu 16

Leai se Masalosalo po o se Faavaivai

Ata
vae ua ufitia i le kiona o loo tautau mai le taavale toso

A o faanatinati atu vaega laveai muamua i sasae, na tolauapi le vaega a Edward Martin latalata ia Jesse Haven ma le laina o taavale solofanua a Hodgetts i Fort Laramie, o se tolauapiga a le militeli i le afa o le va o Florence ma le Aai o Sate Leki. Na faaitiitia le sapalai o taumafa a le au malaga, ma na leai ni vaega laveai na iloa atu mai le vanu.

O le alii na vaaia le tolauapiga na tatalaina ana faleoloa i le Au Paia, ia na faatau atu a latou uati ma isi meatotino e faatau ai sina isi falaoamata, fasipuaa faaasu, ma araisa. Ae ui lava i lea na le lava a latou sapalai e faamalie ai o latou manaoga mo le lima selau maila o totoe o le malaga.1

Na popole Jesse Haven mo le Au Paia o taavale toso. O se pauna falaoamata i le aso sa le lava mo se tagata e tosoina se taavale toso i luga o ala oneone ma mauga papa, ma o lena tufaaga o taumafa o le a vave ona faaitiitia. Na faapitoa lava le faigata faaletino mo le Au Paia matutua, o e na amata ona maliliu i ni numera maoae.

“O i latou moni lava o ni tagata matitiva ma puapuagatia,” na lipoti atu ai Jesse i se tusi ia Polika Iaga. “E nutimomoia lou loto mo i latou.”2

Na faaauau pea le aumalaga e ui i faigata. Na malaga le vaega o taavale solofanua a Jesse latalata i le vaega a Martin, ma tuuina atu le fesoasoani pe a latou mafaia. Na faasolo ina telegese le solo a le aumalaga i taavale toso. E lei umi ona tuua le tolauapiga, ae maua loa Aaron Jackson, le Peretania e galue i le silika, i se fiva. O le ma’i lea na faaitiitia ai lona malosi, ma na foliga mai ua leai se naunau e faaauau.

Na manao Aaron e taumafa ia sili atu i lana tufaaga, ae na le lava ni taumafa. Ina ua uma ona faia se suesuega o faleoloa o taumafa a le vaega, na faaitiitia loa e Kapeteni Martin le tufaaga faaleaso i lana vaega i le tolu-kuata o se pauna falaoamata a le tagata. Na taumafai aiga ma uo a Aaron ia faaauau pea o ia, ae o le taumafaiga lea na atili ai ona vaivai o ia.3

I le taeao o le aso 19 o Oketopa, na saofai ai Aaron i lalo e malolo i tafatafa o le auala a o agai i luma isi o le vaega i le Vaitafe o le North Platte. E oo atu i le aoauli, o loo ia lagonaina pea le vaivai tele e faaauau. Na pau maualalo lava le vevela i nai aso talu ai, ma na amata ona toulu le kiona. Afai e le tu i luga o ia ma faatasi vave atu i lana vaega, e ono oti o ia i le malulu.

I se taimi mulimuli ane, na maua ai Aaron e ni alii se toalua o le vaega, na tuu o ia i totonu o se taavale solofanua faatasi ma isi Au Paia mama’i, ma aumaia o ia i le North Platte. Na ia maua lona aiga i le pito o le vaitafe, o loo saunia e toso le latou taavale toso i le isi itu. Ona sa vaivai tele povi e toso la latou uta i le saogalemu i le vai, na oso ai i fafo Aaron e savali e sopoia le vaitafe.

Na ia laa atu ma le vaivai tele i totonu o le vai aisā a o nonofo lona toalua, o Elisapeta, ma lona tuafafine faa-le-tulafono o Maria ma tamaiti i le taavale toso. Na mafai ona ia savali i se vaega puupuu lava, ona ia laa lea i luga o se fagaoneone ma pau i lalo ma le vaivai. Na vave lava ona aau atu Maria ia te ia ma faatu o ia i luga a o tietie atu se alii i se solofanua, sii o ia i luga, ma ave atu o ia i le isi itu o le vaitafe.4

Na agi mai se savili mai matu i le vaega, ma na amata ona to faata’uta’u mai le timu. Na toe foi atu Maria i le taavale toso, ma na la tosoina ma Elisapeta i le isi itu o le vaitafe. A o tauivi atu isi aumalaga e kolosi le vai, na toe foi atu tamaitai ma alii i le vaitafe e laveai mai ni uo. Sa siiina e nisi isi o le Au Paia na matutua tele, laiti tele, pe na mamai tele e kolosi le vai e i latou lava. Na aau ma toe aau Sara Ane Haia e sefuluiva-tausaga le matua, i totonu o le vaitafe aisa, e fesoasoani i nai tagata e sopo’ia i le isi itu.

I le le mafai ai ona toe savali, o lea na tuuina ai Aaron Jackson i luga o se taavale toso ma aveina atu i le nofoaga o le tolauapiga o le afiafi, o ona vae na tautau ifo i tua o le taavale. Na mulimuli atu Elisapeta ma Maria i se taimi mulimuli ane, ua saunia e tausia o ia i le taimi lava e taunuu ai i le tolauapiga. O tua atu o i latou, na tautevateva mai ai le Au Paia i se aoauli ua fai atu, o o latou ofu masaesae ma aisa ua malo i o latou tino.5


O lena po, na fesoasoani ai Elisapeta i lona toalua i le moega ma na moe ai lava i ona tafatafa. Ina ua ala ae o ia i ni nai itula mulimuli ane, na ia faalogologo ai mo le manava a Aaron ae na te lei faalogoina se mea. I le faateia tele, na ia tuu ona lima i luga o ia ma iloaina ai na malulu ma malo lona tino.

Na tagi atu Elisapeta mo se fesoasoani, ae na leai se mea na mafai e se tasi ona fai. Na ia mafaufau e faamumu se afi ina ia mafai ona ia vaai atu ia Aaron, ae na leai se mea e mafai ona ia faaolaina ai.

A o taoto i tafatafa o le tino maliu o lona toalua, na le mafai ona moe Elisapeta. Na ia faatalitali ma tatalo, ma faavauvau a o ia vaavaai atu mo faailoga muamua o le malamalama o le taeao. Na faasolo lemu atu itula. Na ia iloaina na i ai pea lana fanau e tausi—ma na i ai pea lona uso o Maria e fesoasoani ia te ia. Ae e oo lava ia Maria na mai foi. Na pau lava le tagata e mafai ona faalagolago moni lava i ai Elisapeta o le Alii. O lena po na ia ole atu ai ia te Ia mo se fesoasoani, ma le talitonu o le a Ia faamafanafana ia te ia ma fesoasoani i lana fanau.

Ina ua oo mai le taeao, na lotovaivai le aumalaga i le vaaia o ni nai inisi o le kiona i luga o le eleele. Na sii ese atu e se vaega o alii ia Aaron ma le isi sefulutolu tagata na maliliu i lena po. Ona sa malo tele le eleele mo le eliina, na latou afifiina ai tagata oti i palanikeke ma tanu i latou i le kiona.6

Na faatonuina e Kapeteni Martin le vaega ia faaauau, e ui i le tau. Na tulei ma tosoina e le aumalaga a latou taavale toso i ni nai maila i le loloto o le aisa ma matagi maatiati. Na pipii le kiona susu i uili, ma na mamafatu ai taavale toso ma faigata ai ona toso.7

O le aso na sosoo ai, na savavali atu ai le vaega i le kiona o loo loloto pea.8 O le toatele sa le’i lelei seevae po o seevae maualuluga i tuli e puipui ai mai le malulu. Na mafoe uma pa’u o o latou vae ma tafetotoi mai le malulu o le aisa. Na taumafai le Au Paia ia faatumauina o latou agaga fiafia e ala i le usuina o viiga.9 Ae o le fa aso talu ona sopoia le North Platte, na itiiti lava so latou agai i luma.

Na vaivai tele ma paeee, ae na tauivi lava le aumalaga e faaauau pea. Ua toeitiiti lava uma le falaoamata i le taimi lea. Na mamate povi ma na paeee tele e maua ai ni meaai. O nisi tagata na le lava le malosi e faatutu ai o latou faleie, o lea na latou momoe ai i le kiona.10

I le aso 23 o Oketopa, na filifili ai Kapeteni Martin e faamalolo le vaega i se nofoaga na taua o le Red Buttes. Ao gasolo aso, na faasolo ina le lelei le tulaga o le tolauapiga. Na faasolo ina malulu tele, ma na vave lava ona silia ma le limasefulu le aofai o tagata maliliu. I le po, na fetolofi ane luko i le tolauapiga, eli i luga tuugamau, ma aai i tino maliu.11

O aso uma lava, na valaau atu ai Kapeteni Martin i le Au Paia ia faapotopoto e tatalo mo le laveaiina ma ole atu mo se faamanuiaga i luga o e mamai ma puapuagatia i le tolauapiga. Na ia foliga lelava ma faanoanoa, ae na ia faamautinoa atu i le Au Paia o le a oo mai le fesoasoani.12

I le afiafi o le aso 27 o Oketopa, na saofai ai Elisapeta i luga o se maa ma fusi mau lana fanau. I le fia afe maila mai Egelani, i le leai o ni meaai ma ua taofia e le kiona i se atunuu o mauga papa, sa amata ona ia lotovaivai. Ua leai nei sana tane. Ua leai se tama o lana fanau. Ua leai se mea e puipuia i latou mai afa o le taumalulu sei vagana ai ni lavalava masaesae ma nai palanikeke.

I se taimi o le po, na moe ai o ia ma miti faapea na tu mai Aaron i ona tafatafa. “Ia fiafia, Elisapeta,” na ia fai mai ai, “ua latalata mai le laveaiga.”13

O le aso na sosoo ai, ina ua maea se aiga laitiiti lava o le taeao, na vaaia ai e le aumalaga ni tagata se toatolu o agai mai i lalo o se mauga e lata ane i solofanua. Ao lata mai tagata, na iloa atu e le Au Paia ia Iosefa Iaga, le atalii e luasefulu-lua tausaga o Polika Iaga lea na auauna atu o se faifeautalai i Egelani mo le tolu tausaga. Faatasi ai ma ia o Daniel Jones ma Abel Garr, o alii e toalua mai le Vanu o Sate Leki. Na latou tietie mai i totonu o le tolauapiga, valaau i tagata e potopoto mai, ma tufatufa atu taumafa ma sapalai na latou aumaia i a latou manu.

“O loo tele taumafa ma lavalava o le a oo mai mo outou,” na faailoa atu e Iosefa, “ae o le taeao a taeao e tatau ai ona outou faaauau ai mai iinei.” O isi laveai na fasefululima maila le mamao i taavale solofanua o tumu i taumafa, lavalava, ma palanikeke. Afai e taumafai i luma le aumalaga, o le a latou feiloai ma i latou i ni nai aso.14

Na feei fiafia le aumalaga, opo mai na alii, ma feasogi atu i o latou alafau. Na taliē aiga ma fusi atu e le tasi le isi ao maligi ifo loimata mai o latou mata. “Amene!” na latou feei atu ai.

Na usu e le vaega se viiga ma malolo loa i o latou faleie ina ua oo mai le po. O le a latou amata agai i sisifo i le taeao.15


I le tolu aso mulimuli ane, i le aso 31 o Oketopa, na feiloai ai le vaega a Martin ma isi tagata laveai i le ala. Na matua maofa lava George D. Grant, le taitai o le vaega itiiti lea i le mea na ia vaaia. E lima pe ono selau le Au Paia na tau tuleia pe tosoina a latou taavale toso i se laina piopio pe a ma le tolu pe fa maila le umī. Na mafai ona ia vaai atu i le vaivai o i latou i le tosoina o a latou taavale toso i le aso atoa i le kiona ma le palapala. O nisi tagata na taooto i totonu o taavale toso, ua mamai tele pe ua vaivai tele e toe minoi. Na fetagisi tamaiti, o nisi ao latou tautevateva i autafa o o latou matua i le kiona. Na foliga maalilili uma tagata, ma o vae o nisi tagata na tafetotoi mai le maluluina i le kiona.16

O nai isi aso na sosoo ai, na fesoasoani ai le au laveai i le vaega a Martin e faaauau i sisifo. Ma le faamoemoe e puipuia le aumalaga mai le tau, na mananao le au laveai ia siitia i latou i se ana e le mamao mai papa maualuluga e lua e taua o le Devil’s Gate. Ae ina ia oo atu iina, e tatau ona kolosi e le aumalaga le Vaitafe aisa o le Sweetwater. Ona o le matautia tele o lo latou kolosiina talu ai o le vaitafe lea na i ai pea i o latou mafaufau, o le toatele o le aumalaga na fefefe e kolosi. O nisi o i latou na mafai ona kolosi le vaitafe i taavale solofanua. O isi na savavali. O nisi o le au laveai ma ni nai aumalaga na siiina tagata i luga o le vai aisa. O le toalima o tagata laveai talavou—o David P. Kimball, George W. Grant, Allen Huntington, Stephen Taylor, ma Ira Nebeker—na i ai i totonu o le vai malulu i le tele o itula, ma fesoasoani ma le lototoa i le vaega ina ia mafai ona kolosiina.

O le taimi lava na mautu ai le aumalaga i le ana, lea na latou faaigoaina mulimuli ane o le Martin’s Cove, na amata ai ona toe toulu le kiona. Na amata ona tuga le malulu o le tolauapiga, ma na maliliu isi tagata. O se tasi o le aumalaga na faamatalaina le ana “o se tuugamau ua fe’oma’i.”17

E oo atu i le aso 9 o Novema, ua faatasi mai Jesse Haven ma isi Au Paia i vaega o taavale solofanua e lua na totoe i le vaega a Martin i le ana. Na lagilelei le tau, ma na filifili le au laveai e faaauau le malaga a le vaega i sisifo, e ui lava i le le lava o sapalai ma taumafa e tausia ai tagata malaga taitasi mo le 325 maila o totoe i le Aai o Sate Leki. Na tatia’i ese e le aumalaga le tele o a latou taavale toso ma toeitiiti lava o a latou meatotino uma, ae tuu na o mea e puipuia ai mai le malulu. Pe a ma le na o le tasi vae tolu o le Au Paia i le vaega a Martin na mafai ona savavali. Na tuuina e le au laveai isi i totonu o taavale solofanua.18

Na iloa e George D. Grant na sili atu le fesoasoani e manaomia e le aumalaga nai lo le mea e mafai e lana aulaveai ona ofo atu. “Tatou te faaauau ona faia mea uma tatou te mafaia, e leai se masalosalo po o se faavaivai.” na lipoti atu ai George i se tusi ia Polika. “Ou te lei vaai muamua lava i sea malosi ma le faatuatua i nei ‘tama,’ po o se agaga matuai lelei lava e pei ona i ai ia i latou na matou o mai.”

“Na matou tatalo e le aunoa,” na ia molimau ai, “ma na i ai faamanuiaga a le Atua ia i matou.”19

Na maua atu e Ephraim Hanks, Arza Hinckley, ma isi au laveai le vaega i sisifo o le Martin’s Cove ma tuuina atu isi taumafa ma sapalai mo le aumalaga. E sefulu isi taavale solofanua laveai na oo atu i le aumalaga i se nofoaga e taua o Rocky Ridge, o loo pe a ma le 250 maila mai le Aai o Sate Leki. O le taimi lea, e sili atu ma le 350 alii mai le vanu na asa atu i le kiona ua faateleina le loloto e fesoasoani. Na latou faatuina ni tolauapiga i le ala, faamama ese le kiona, faamumu afi, ma saunia nisi taavale solofanua ina ia leai se isi e toe savali. Na kuka foi e le au laveai meaai mo le aumalaga ma sisiva ma pepese e faagalo ai lo latou puapuaga.20

Na tumau pea le leaga o le tau, ae na lagona e le Au Paia le lagolago a le Atua ia i latou. “E toeitiiti lava o aso uma e oso mai ai afa matautia e matuai taufaafefe lava, ma i le vaai atu i ai, e manatu ai se tasi o le a le mafai ona matou tatalia nei afa malolosi,” na tusi atu ai Joseph Simmons, o se tasi o le aulaveai, i se uo i le vanu. “Ana leai le fesoasoani mai le lagi, semanu ua leva ona poloka i matou e le aisa i na mauga.”21


Ao malamalama atili Polika e uiga i le Au Paia o loo i ai pea i le ala, na ia le mafai ona taulai atu i se isi lava mea e ese mai lo latou puapuaga. “O lou mafaufau o loo i ai iina i le kiona,” na ia tau atu ai i le faalapotopotoga i le aso 12 o Novema. “E le mafai ona ou alu atu pe sau i totonu ae i minute uma lava po o le lua minute e liliu atu ai lou mafaufau ia i latou.”22

I le aso 30 o Novema, ao ia pule faamalumalu i se sauniga o le Sapati i le Aai o Sate Leki, na iloa ai e Polika o le a taunuu mai i se taimi o lena aso taavale solofanua laveai o loo aumai ai tagata o le vaega a Martin. Na ia vave lava ona tolopoina isi sauniga o le aso. “Pe a taunuu mai na tagata,” na ia tau atu ai, “ou te manao ia tufatufa atu i latou i le aai i aiga o loo i ai fale lelei ma mafanafana.”23

Na taunuu mai le aumalaga i le aai i le aoauli. O le taimi lea, ua matuai vaivai lava i latou. Na silia ma le selau tagata o le vaega na maliliu. O le tele o e na sao mai na aisa lima ma vae, o nisi na manaomia ona tatipi ese. Ana le o mai le au laveai i le taimi na latou taunuu ai, semanu e sili atu le toatele e fano.

Na talia e le Au Paia o le teritori le aumalaga fou i o latou fale. Na see atu Elisapeta Jackson ma lana fanau i le fale o lona tuagane o Samuelu i Ogden, i matu o le Aai o Sate Leki, lea na latou malolo ai ma tausia ai ia malolosi mai le latou malaga matautia.24

O Jesse Haven, lea na taunuu mai i le Aai o Sate Leki i le lua vaiaso talu ona o mai le vaega a Martin, na tagi ina ua ia vaai i le vanu mo le taimi muamua i le fa tausaga. Na ia alu sao atu i le fale e vaai i ana ava, o Martha ma Abigail, ma lona atalii, o Jesse, lea na fanau ao i ai o ia i Aferika i Saute. Ona ia asiasi atu lea ia Polika Iaga, ma le loto faafetai i le auina atu ai e le perofeta vaega laveai e faasaoina le Au Paia.

“O le a ou manatua pea le tautoulu o le 1856,” na ia tusia ai i lana api talaaga ina ua taunuu i le vanu. “Ua ou i ai i lenei Ekalesia mo le sefuluiva tausaga. Na ou vaai i puapuaga e sili atu i le tautoulu talu ai nai lo se isi lava taimi i le Au Paia.25

O Patience Loader, o se sui o le vaega a Martin, na manatua mulimuli ane le ala na faamanuiaina ai o ia e le Alii i le malosi e onosaia ai le malaga. “E mafai ona ou faapea atu na matou tuu lo matou faatuatuaga i le Atua, na ia molimau ai. “Na Ia faafofoga ma tali mai a matou tatalo ma aumaia i matou mai na vanu.”26