Talafaasolopito o le Ekalesia
15 I Afa ma Maninoa


“I Afa ma Maninoa,” mataupu 15 o le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, Voluma 2, Leai se Lima Eleelea, 1846–1893 (2019)

Mataupu 15: “I Afa ma Maninoa”

Mataupu 15

I Afa ma Maninoa

Ata
alii o loo talotalo mai le uafu i pasese i le vaa

I le aso 26 o Ianuari, 1856, na lolomi ai e aposetolo Franklin Richards le tusi a le Au Peresitene Sili i le Latter-day Saints’ Millennial Star, le nusipepa a le Ekalesia i Egelani. I le avea ai ma faatonu o le pepa, na tuuina atu e Franklin lana lagolago naunautai i le fuafuaga o taavale toso. “O tagata matitiva faamaoni i atunuu mamao na maua le mafanafana i le iloaina e le faagaloina i latou,” na ia olioli ai.1

Talu mai uluai aso o le Ekalesia, na poloaiina ai e le Alii le Au Paia ia faapotopoto faatasi ia saunia i latou lava mo faigata o muamua mai i le Afio Faalua Mai o Iesu Keriso.2 Na talitonu Franklin o nei faigata o le a oo vave mai ma o le Au Paia i Europa na manaomia ona gaoioi vave ina ia aloese mai ai.

I le iloaina o nisi Au Paia na popole e uiga i le faigata ona faapotopotoina e ala i taavale toso, na ia tuuina atu le manatu o se tofotofoga o le faatuatua. Na ia faamanatu atu foi i le aumalaga e faapea o sauniga o le faaeaga na faatalitali mai ia i latou i le Maota o Faaeega Paia. “O mai, outou uma e faatuatua, o e na tutumau i taimi faigata ma taimi o le maninoa,” na ia folafola mai ai. “Ua matou saunia e talia outou i le aiga ma faaee i o outou luga na faamanuiaga ua leva ona outou fia maua.”3

I le toeitiiti maea o lona taimi i le avea ai o se peresitene o le misiona, na fuafua foi Franklin e toe foi i le fale i Iuta. Na tusi atu i isi faifeautalai ua foi mai, na ia fautuaina i latou e fesoasoani i aumalaga a taavale toso seia taunuu saogalemu mai tagata uma i le vanu.

“I lau malaga i le aiga,” na ia faatonu atu ai, “e tatau ona e sailia i taimi uma pe faapefea ona e fesoasoani ia i latou e ala i lou poto masani, taitai ma faamafanafana i latou i au fautuaga, faafiafia i latou i lou faatasi atu, faamalosia lo latou faatuatua, ma faatumauina le agaga o le lototasi ma le filemu i lo latou lotolotoi.”

“E vaai atu le Au Paia ia te outou, ma e i ai le aia tatau, e pei o agelu o lo latou laveaiina,” na ia tusi ai. “Faataunuu le tiutetauave e pei o alii o le Atua, aua ua i o outou luga.”4


O lena taumalulu, na malaga ai Jesse Haven i Lonetona i le mavae ai o le auauna atu mo le toeitiiti tolu tausaga o se peresitene o le misiona a Aferika i Saute. O ana soa, o William Walker ma Leonard Smith, na o mai i Egelani i ni nai masina talu ai faatasi ma le sefululima Au Paia Aferika i Saute ua saunia mo Siona.5 Ua toe o ni nai aso, ona malaga ese atu lea o William ma Leonard mai Livapulu faatasi ma le toeitiiti lima selau le aumalaga o tagata o le Ekalesia.6

I le naunau e toe faatasia ma lona aiga, na tulimatai atu Jesse i lana lava malaga i le fale. Ae, ua ia misia lava le Au Paia i Aferika i Saute. O le sailia o tagata e aoao sa avea o se luitau i taimi uma i se nuu tele ma itulagi e eseese tagata, ae na ausia e ia ma ana soa se manuia tele ma tuua iinā le tele o uo.7 E sili atu i le 170 tagata na papatiso i Aferika i Saute, ma o le tele lava o i latou o loo faatuatua pea.

Ao manao Jesse ia ausia ni mea se tele i lana misiona, na ia talitonu o le a tupu tele le Ekalesia i Aferika i Saute i se taimi ma o le toatele o ona tagata o le a o mai i Siona.

“E le o se mea faigofie tele e pei ona manatu ai se tasi, i le manatu muamua, e faatuina le talalelei i se atunuu,” na tusi ai e Jesse i lana lipoti aloaia i le Au Peresitene Sili, “i se mea e tautatala ai tagata i gagana eseese e tolu pe fa, ma o loo i ai ituaiga uma o tagata, i vasega, tuutuuga, faatulagaga, ma faalavelave eseese, ma na o le lua i le tolu selau afe tagata o loo salalau solo i se teritori e faaluaina le tele o Egelani,”8

I se aso mugalā lava o Mati, ina ua faatoa taunuu lava Jesse i Peretania, na tuua Livapulu e se isi vaega pe a ma le lima selau le Au Paia mo Siona. O nei Au Paia na malaga mai le United Kingdom, Suitiselani, Tenimaka, Initia i Sasae, ma Aferika i Saute. Ae latou te lei malaga ese, na faatofa atu Jesse i le aumalaga a Aferika i Saute, ma le faanoanoa i le lē mafai ona ia faatasi ma i latou i le malaga. O le a tuua e ia Egelani i le lua masina mulimuli ane faatasi ma se aumalaga e sili atu le toatele.9

O le toatele o lenei aumalaga na fuafua e malaga i taavale toso pe a latou taunuu atu i le Great Plains. Talu ona taunuu i Egelani, na tele ina faalogo Jesse i tala e uiga i taavale toso, ma na ia le mautinoa le faaaogaina. “Ou te le iloa pe o le a manuia i latou, ae e le i ai tele sou faatuatua ia i latou,” na ia tautino atu ai i lana api talaaga. “Ua le mafai lou mafaufau faapea o le fuafuaga o le a faamaonia ai le le manuia, ae ona sa tuuina mai e Peresitene Polika Iaga, o le a ou lagolagoina ai ma fautuaina atu foi.”10

I le aso 25 o Me, na tuua ai e Jesse Egelani i se vaa faatasi ma le silia ma le 850 tagata o le Ekalesia, o le toatele o i latou ua leva ona avea ma Au Paia Peretania ia na maua le fesoasoani mai le Tupe Faaagaga mo Femalagaaiga. O le vaega aupito sili lea ona toatele o le Au Paia na sopoia le Vasa Anetatika i le taimi lea. Ae latou te lei tuua, na valaauina e aposetolo Franklin Richards ia Edward Martin e taitaia i latou ma tofia Jesse o se tasi o ona fesoasoani. O se taitai faatuatuaina, o Edward o se tasi o tagata liliu muamua o Peretania, o se sui o le Au Tau a Mamona, ma o se tasi o le toatele o faifeautalai na auina atu i le salafa o le lalolagi i le 1852.11

O Franklin ma isi taitai misiona na faatofa atu i le Au Paia i le uafu i Livapulu. Ae lei malaga ese atu le vaa, na latou tuuina atu i le aumalaga a le Au Paia ni faamanuia se tolu. Na tali mai le Au Paia i ni a latou lava faamanuia se tolu, ma faatofa atu Franklin ma isi taitai, ma tuuina atu se isi faamanuia faamavae mo le Au Paia.12


Na taunuu le vaa i Boston i le silia ma se masina mulimuli ane. E pei o isi na i luga o le vaa, o Elisapeta ma Aaron Jackson na avea ma ni tagata o le Ekalesia mo ni nai tausaga. Na auai matua o Elisapeta i le Ekalesia i le 1840, e lei leva na talu le taunuu mai o uluai faifeautalai i Egelani, ma na papatiso Elisapeta i se tausaga mulimuli ane i le sefululima o ona tausaga. Na ia faaipoipo ia Aaron, o se toeaina o le Ekalesia, i le 1848. Sa galulue uma i laua i fale silika i Peretania.13

Sa malaga faatasi le au Jackson ma la laua fanau e toatolu—o Martha e fitu tausaga, o Mary e fa-tausaga, ma Aaron Jr. e lua-tausasga—ma le uso o Elisapeta e sefuluiva tausaga, o Mary Horrocks.

I Boston, na malaga ai le aiga i se nofoaafi faatasi ma le toatele o le latou vaega ma agai atu i le Aai o Aioua, o le nofoaga e malaga ese atu ai le Au Paia i sisifo. Ina ua latou taunuu, na faamoemoe Elisapeta ma Aaron ia maua atu ua saunia taavale toso mo i latou, ae o le aofai o le Au Paia e malaga i sisifo na toatele atu nai lo le aofai na fuafuaina. Ua tuua e vaega e tolu o taavale toso le Aai o Aioua i lena taumafanafana, ma o le lona fa, na taitaia e le faifeautalai ua foi mai o James Willie, o le a tuua i se taimi vave lava. Sa le lava taavale toso ua saunia mo tagata uma.14

I le iloaina e tatau ona latou tuua vave ina ia oo i le Vanu o Sate Leki ao lei oo mai le taumalulu, o lea na fesoasoani ai le aumalaga faatoa taunuu e faatulaga taavale toso. Na vaevae le aumalaga i ni vaega o taavale toso, o le tasi na taitaia e Edward Martin ae o le isi o Jesse Haven. O isi aumalaga na faatasi atu i vaega e lua o taavale solofanua na taitaia foi e faifeautalai ua foi mai.15

Na tuua e vaega e fa le Aai o Aioua i le faaiuga o Iulai ma le amataga o Aokuso. Pe a ma le lima tagata na tofia i le taavale toso e tasi, ma na faatagaina i latou e aumai le sefulufitu pauna o meatotino patino. O se taavale toso e lata i le luaselau pauna pe a tumu lelei le uta. O vaega o taavale toso taitasi na malaga foi ma vaega o miula ma taavale solofanua ua faatumuina i faleie ma taumafa.16

I le latalata atu i le faaiuga o Aokuso, na malolo ai vaega i se taulaga na taua o Florence, e le mamao mai le nofoaga tuai o Winter Quarters. O Franklin Richards, lea na malaga faatasi ma se vaega itiiti ma televave o faifeautalai ua foi mai, na i ai iina, ua saunia e faaauau i Iuta mo le konafesi aoao o lumanai. I se fonotaga, na talanoaina ai e Franklin ma taitai o vaega pe tatau ona nonofo le aumalaga i Florence mo le taumalulu pe faaauau i Siona, e ui lava i le fetaia’i ma le leaga o le tau i le ala o i luma.17

I a latou tusi i le Au Paia i le salafa o le lalolagi, na lapataiina ai pea lava pea e le Au Peresitene Sili aumalaga e uiga i tulaga lamatia o le amataina o malaga mo le vanu i le faaiuga o le tausaga. O vaega o taavale solofanua e tatau ona tuua Florence ao lei uma le tautotogo po o le amataga o le taumafanafana ina ia taunuu i le Aai o Sate Leki ia Aokuso po o Setema. Ao talitonu taitai o le Ekalesia faapea o vaega o taavale toso e mafai ona vave atu nai lo vaega o taavale solofanua, e leai se tasi na mautinoa e sao, ona o loo i ai pea vaega muamua o taavale toso i le ala. Afai na tuua e le vaega a Martin Florence i le faaiuga o Aokuso, o le a i ai pea i latou i le ala i le faaiuga o Oketopa po o le amataga o Novema, pe a amata i nisi taimi ona toulu le kiona.18

I le iloaina o lenei mea, na uunaia ai e nisi alii Franklin e fautuaina ia nonofo le vaega mo le taumalulu i Florence. O isi na fautuaina o ia e auina atu le aumalaga i Siona, e ui lava i tulaga lamatia. O le lua vaiaso na muamua atu, na feagai ai le vaega taavale toso a Willie ma le faafitauli lava lena, ma o le tele o tagata na filifili e faaauau pea i le fautuaga a Kapeteni Willie ma isi taitai, ia na folafola atu o le a puipuia i latou e le Atua mai puapuaga. Na i ai foi le faatuatua o Franklin o le a tatala mai e le Atua se ala mo le aumalaga e taunuu saogalemu ai i le vanu, ae na ia manao ia latou filifili mo i latou lava pe latou te nonofo pe o.19

Na faapotopotoina faatasi vaega, sa lapatai atu Franklin e uiga i tulaga lamatia o le tuai tele ona malaga i le vaitau o femalagaaiga. O nisi o tamaiti ma le Au Paia matutua e ono fano, na ia fai atu ai. O isi tagata o le vaega o le a puapuagatia i faamai ma le vaivai. Afai e mananao ai le aumalaga, e mafai ona latou nonofo mo le taumalulu i Florence ma ola ai i taumafa ua uma ona faatau mo la latou malaga. Na ofo atu foi lava Franklin e faatau nisi sapalai mo lo latou nonofo ai.20

Na saunoa ni nai faifeautalai ua maea mai ina ua maea Franklin. O le toatele na uunaia le Au Paia e faaauau i le vanu. Na uunaia i latou e le atalii o Polika Iaga o Iosefa ia aua nei faaauau i lena vaitau. “O lena mea o le a oo ai ini puapuaga e le mafaamatalaina, faamai, ma le tele o le a maliliu,” na ia fai atu ai. “Ou te le fia vaai i lena mea ae moomoo mo tagata uma ia nonofo iinei mo le taumalulu ona o lea i le tautotogo.”

Ina ua uma faifeautalai, na toe tulai Franklin ma fesili atu i le aumalaga e palota i le mataupu. “Afai tou te iloa o le a faaumatia outou i afa,” na ia fesili atu ai, “pe o le a outou taofi pe toe foi mai?”21

Faatasi ai ma ni faamanuiaga leotetele, o le tele o le aumalaga na toesea o latou pulou, sii o latou lima, ma palota e faaauau i Siona.22 Na tuufaatasia e Franklin vaega e lua o taavale toso i lalo o le taitaiga a Edward Martin ma tofia Jesse Haven e fesoasoani e taitai le vaega o taavale solofanua faatasi ma Kapeteni William Hodgetts. Na tuua e vaega Florence i ni nai aso mulimuli ane faatasi ma se lafu tele o povi.

E ui lava o Elisapeta ma Aaron Jackson na talavou ma soifua maloloina, o le tosoina i aso uma o la latou taavale toso mamafa i luga o ala papa, vaega o oneone loloto, ma alavai na vave lava ona iloa i o latou tino. O nisi o le aumalaga na tauivi foi ia maua atu le vaega pe a malepe taavale toso na le lelei le fausiaina. I faaiuga o aso taitasi, na taunuu le Au Paia i le tolauapiga ma le fia aai tele ma se malamalama mautinoa faapea o le galuega mamafa o le a toe amata i le taeao.23


Ia Setema o le 1856, ao malaga agai i sisifo vaega o taavale toso ma taavale solofanua, na amata ona talai atu e le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua le toe faamalosia o le salamo ma le amio pulea i le Teritori atoa o Iuta. E ui lava o le toatele o le Au Paia na ola i ni olaga amiotonu, na popole taitai o le Ekalesia i le tele o le Au Paia e le o taumafai malosi ia avea ma ni tagata o Siona pe ua saunia mo le Afio Mai Faalua. Na latou popole foi e uiga i le faatosinaga a i latou i le teritori o e na le auai i le Ekalesia, le au vaivai i le faatuatua ma le naunautai i totonu o nisi o le aumalaga, ma i latou na tuua le Ekalesia ma ua faasagatau mai.

O Jedediah Grant, le fesoasoani lua i le Au Peresitene, na taitaia taumafaiga toe faamalosia i lalo o le taitaiga a Polika Iaga. Na amata i le amataga o Setema, ona uunaia e Jedediah le Au Paia ia tuuese le leaga ma ia toe papatiso e toe faafou ai a latou feagaiga ma faamagalo ai a latou agasala. Na vave lava ona auai faatasi taitai o le Ekalesia ma ia, ma faasalalau mamao ma faalautele atu le savali seia manino le uiga o le toe faamalosia.24

O a latou lauga na masani ona faamumūloto. “O loo ou tautala atu ia te outou i le suafa o le Atua o Isaraelu,” na folafola atu ai Jedediah i le Aai o Sate Leki i le aso 21 o Setema. “Ua manaomia ona outou papatiso ma faamamaina ia mama mai a outou agasala, mai a outou agasala ae ua auai i le lotu, ma lo outou liliuese, ma lo outou eleelea, mai lo outou pepelo, mai lo outou palauvale, ma lo outou tuinanau, ma mai mea uma na e leaga i luma o le Atua o Isaraelu,”25

I le Uarota a Sugar House, na fiafia lava Martha Ann Smith i le faaleleia o ia lava, faafetai i se vaega i le fautua soo mai o lona tuagane o Iosefa i Hawaii. O le taimi muamua, na ia talitonu o le alu i le aoga o le a fesoasoani. Ona e leai se polokalama o aoga lautele i le teritori, na ia auai i se aoga na faatautaia i lana uarota. Ae o lenei ua uma le kuata o le aoga, sa ia vaavaai mo isi auala e faaleleia ai o ia lava.

I le tautotogo, na amata ai ona nofo Martha Ann i lona tuagane matua o Ioane ma lona aiga, ma o lona aiga fou na maua ai ni avanoa mo le faaleleia patino. E ui lava i le fiafia o Martha Ann ia Ioane, e lei fiafia o ia i lona toalua, o Hellen, ma ona matua. “Latou te fai tala pepelo i o’u tua ma ula i ou tuafafine ma taua i latou o tagata pepelo,” na ia tau atu ai i se tusi ia Iosefa. I le iloaina atonu e otegia o ia e Iosefa ona o le taufaaleaga i le aiga, na ia faaopoopo ai, “Afai e te iloaina lelei i latou e pei ona ou iloaina, o le a e le tuuaia au.”26

I lena taumafanafana, e ui i lea, o se tusi mai Sasae na tosina ese ai Martha Ann mai misa faaleaiga. O Lovina, lona uso matua, na tusi atu faapea o lea ua iu ina siitia atu o ia ma lona toalua ma le fanau e toafa i le vanu. Toeitiiti lava o le taimi lava lena, na agai atu ai Ioane i sasae e aumaia ni sapalai mo i latou ma fesoasoani ia i latou i le ala.

Na faamoemoe Martha Ann ma ona uso e o mai Ioane ma Lovina ma lona aiga i se tasi o vaega o taavale toso po o taavale solofanua na taunuu atu i lena tautoulu. Ae ina ua taunuu mai vaega muamua i lena vaitau, e lei i ai Ioane ma Lovina faatasi ma i latou. O le mea moni, o tala ia i la’ua e lei oo mai seia taunuu mai le vaega lona tolu o taavale toso i le amataga o Oketopa.

“Ua oo mai le vaega o taavale toso i le vanu,” na tau atu ai e Martha Ann ia Iosefa, “ae ua latou fai mai o le vaega o loo i ai Ioane e tolu vaiaso ua tuai ai.”

Sa leai sa latou tala e uiga ia Lovina ma lona aiga.27


O Ioane Samita e lei tolu vaiaso na tuai ai. Na ia taunuu i le vanu i le isi lua aso faatasi ma Franklin Richards ma le vaega laitiiti o faifeautalai ua maea. Ao agai atu i sasae, na fepasiai Ioane ma i latou i Independence Rock, pe a ma le 350 maila mai le Aai o Sate Leki. Na latou ta’u atu ia te ia o Lovina ma lona aiga na taunuu atu i Florence i le faaiuga o le tausaga ma na filifili e le toe faaauau i lena tausaga.28

I le faanoanoa, na mafaufau ai Ioane e faaauau i sasae. Na mafanafana ma manino pea le tau i laufanua laugatasi. E mafai lava ona ia malaga i le fituselau maila o totoe i Florence, nofo ai i le taumalulu ma Lovina ma lona aiga, ma fesoasoani ia i latou e o mai i sisifo i le tautoulu. Ae afai na te faia lena mea, o le a ia tuua Hellen ma le la fanau e tausia i latou lava i Iuta. Na fesili atu Ioane ia Franklin po o le a le mea o le a ia faia, ma na fautuaina o ia e le aposetolo e toe foi i le vanu faatasi ma ia ma lana vaega.29

I le aso 4 o Oketopa i le afiafi, na latou taunuu ai i le Aai o Sate Leki, na tau atu e Franklin i le Au Perresitene Sili o vaega a Willie ma Martin ma le lua vaega o taavale solofanua sa lima selau, pe onoselau maila le mamao ese. O le aofai atoa, e sili atu ma se afe le Au Paia na i ai pea i sasae o le Mauga Papa, ma e lei manatu Franklin o le a mafai e le vaega a Martin ona taunuu mai ae lei oo i le faaiuga o Novema.30

Na faateia le au peresitene i le lipoti a Franklin. I le iloaina na tuua e nisi vaega Egelani i le faaiuga o le tausaga, na latou manatu ai o Franklin ma ofisa o femalagaaiga o le a faatonuina i latou e faatali seia oo i le tautoulu ona o mai ai lea i sisifo. E lei auina atu e le Ekalesia ni taumafa i sasae e toe sapalai ai vaega o totoe, ma o lona uiga o le a le lava taumafa e tausia ai i latou i le latou malaga. Afai e le fano na vaega i le aisa ma le kiona, o le a latou feoti i le fiaaai —sei vagana ua o atu le Au Paia e laveai i latou.31

I sauniga o le Ekalesia i le aso na sosoo ai, na saunoa atu Polika i le taimi lava lea e uiga i aumalaga ua lamatia. “Ua tatau ona aumaia i latou iinei; e tatau ona tatou auina atu le fesoasoani ia i latou.” na ia folafola atu ai. “O lo’u talitonuga lena. “O le upu tusia lena a le Agaga Paia o loo ia te a’u. O le laveaiina lea o tagata.”32

Na valaau atu Polika i epikopo ia faatulaga nei loa ni vaega o miula ma sapalai. Na ia talosaga atu mo ni alii ia saunia e tuua i le vave e mafai ai ma valaau atu i tamaitai ia amata ona faatulaga ni saofaga o palanikeke, lavalava, ma seevae.

“O lo outou faatuatua, tapuaiga, ma tautinoga o tou tulaga faalelotu, o le a le laveaiina ai se agaga se tasi o outou i le malo selesitila a lo tatou Atua,” na ia saunoa atu ai, “sei vagana ua outou faatino tonu lava ia mataupu faavae e pei ona ou aoaoina ai nei outou. Ia outou o atu nei ma aumai na tagata o loo i laufanua valevalenoa.”33

Ae latou te lei tuua le sauniga, na aveese e nisi tamaitai o latou totini mafanafana, ofuloto, ma soo se mea lava na mafai ona latou faasoa atu ma faaputu i totonu o taavale solofanua.34 O isi tamaitai ma alii na vave lava ona aoina mai taumafa ma sapalai ma saunia ia tausia le aumalaga i le taimi lava e taunuu ai.

I le lua aso mulimuli ane, na sili atu i le limasefulu alii ma le luasefulu taavale solofanua laveai na tuua le vanu ma amata ona sopoia mauga. Na mulimuli atu isi i vaiaso na sosoo ai. I totonu o le au laveai muamua na i ai le toalima o faifeautalai o e na toe foi mai i fale i le vaega a Franklin Richards i le na o le tolu aso talu ai.35