Talafaasolopito o le Ekalesia
42 Musumusuga i le Punavai Paia


“Musumusuga i le Punavai Paia,” mataupu 42 o le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, Voluma 2, Leai Se Lima Eleelea, 1846–1893 (2020)

Mataupu 42: “Musumusuga i le Punavai Paia”

Mataupu 42

Musumusuga i le Punavai Paia

Ata
o le faatagata o le agelu o loo iliina le pu

I le amataga o Ianuari 1892, na feiloai ai Sina Iaga ma Emeline Uele i le Aai o Sate Leki faatasi ma isi sui o le fono faatonu aoao a le Aualofa e fuafua le “iupeli” o le faamanatuina o le limasefulu tausaga o le Aualofa. Na manao le fono faatonu i tamaitai o le Au Paia i le lalolagi atoa e auai i lea faamanatuga, o lea sa latou tuuina atu ai se tusi i Aualofa uma i totonu o le Ekalesia, e uunaia i latou e faatino se latou lava iupeli.1

I le maea ai o le tuuina atu o se “faafeiloaiga ma le loto” i tamaitai uma, ona talosaga atu lea i le tusi i au peresitene o Aualofa taitasi e valaaulia o latou uso ma taitai perisitua i le iupeli i le lotoifale ma tofia se komiti faatino e fuafuaina le gaoioiga. O fiafia taitasi e tatau ona amata i le sefulu i le taeao o le aso 17 Mati, le aso na muai faatulagaina ai le Aualofa i Navu, ma aufaatasi i le mavae ai o le lua itula mulimuli ane i se tatalo aoao o le vivii ae ma le faafetai i le Atua.” “2

Na mamafa le faalagolago a Sina ia Emeline e fesoasoani e faatulaga le iupeli i le Aai o Sate Leki mo le faamalieina o tagata uma. Ma e oo mai i le amataga o Mati, ua auai atoa Emeline i le fuafuaina. O loo o’u taumafai e fai le mea e mafai faatatau i sauniuniga mo le iupeli,” sa ia tusia ai i lana tusi talafaamaumau. “Ua sili atu na ou pisi, nai lo se isi taimi muamua.”3

Sa fuafua le fono faatonu a le Aualofa e faatino le iupeli a le Aai o Sate Leki i totonu o le tapeneko. Mo teuga, na latou mananao e faatautau ata tetele o Iosefa Samita, Ema Samita, Elisa R. Snow, ma Sina Iaga i tua o le pulela’a.4

Talu ai o Ema Samita, le peresitene muamua o le Aualofa, na nofo i Ilinoi ma auai atu i le Ekalesia Toefaatulagaina o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, na talitonu nisi tagata e le talafeagai le tautau ai o lona ata i totonu o le tapeneko. Ina ua faasolo in tetele le finauga, na fesili atu ai Sina ia Peresitene Uilifoti Uitilafi i sona finagalo i le tautau ai o le ata. “O soo se tasi o le e tetee i ai,” na ia faapea mai ai, “o se e pu-moomoo tele lona mafaufau.”5

I le aso o le Iupeli, o ata uma e fa sa tautau i luga o paipa o le okeni o le tapeneko. I autafa ane sa i ai se teu fugalaau e foliga i se ki lea e faatusa i le ki na tuuina atu e Iosefa Samita i tamaitai i le 1842.6 Sa alala Sina ma Emeline i luga o le tulaga faatasi ma Patisepa Samita, Sara Kimball, Maria Isapela Horne, ma isi tamaitai o e na uunaiina i luma le misiona a le Aualofa i le aluga o le limasefulu tausaga ua tuanai. E faitau afe ma afe uso a Aualofa o e na lolofi ane i totonu o le tapeneko. E toatele foi alii sa auai, e aofia ai Iosefa F. Samita ma uso e toalua o le Toasefululua.7

Na tatalaina e Sina le iupeli, i le manatua ai o loo faamanatuina e tamaitai o le Ekalesia lea mea na tupu. “E pe a na mafai ona lagona mai a’u upu e tagata uma,” na ia faapea mai ai, “ia le na’o outou o’u uso e ma tuagane o loo i lenei tapeneko ma i Iuta, a e ina ia mafai ona lagona ma malamalama ai tagata uma o lenei konetineta, ma ia le na’o lenei konetineta a e o konetineta o Europa, Asia, Aferika, ma motu o le moana.”

“I le avea ai ma uso o lenei mafutaga, ua vaetofia i tatou mo le faamoemoe o le faamafanafana atu ma le faamafanafanaina o e mamai ma puapuagatia, o e matitiva ma mafatia,” na ia faaopoopo atu ai. “Afai e tatou te faaauau ona faia nei mea i le agaga o loo i ai, o le Alii, i le taimi e afio mai ai o Ia e faamaopoopo Ana maa taua, o le a faamaonia i tatou.”

“O le a le mea o loo faailoa mai e lenei iupeli a tamaitai?” Sa fesili atu ai Emeline i le faalapotopotoga i le faaiuga o le fonotaga. “E le gata i le limasefulu tausaga talu ai na faavaeina ai lenei faalapotopotoga e se perofeta a le Atua, a e ua aumaia le faasaolotoina o tamaitai mai mea sese, ma mea taufaasese ma pogisa; o lena malamalama ua o’o mai i le lalolagi, ma ua faasa’olotoina o ia e le talalelei; ma o le ki o malamalama ua mimiloina, ma ua ia inuina musumusuga i le punavai paia.”8


I le taimi lea, na asiasi mai ai Salesa Eliota, le peresitene o le Iunivesite o Harvard i le Aai o Sate Leki i se malaga i le itu i sisifo o le Iunaite Setete. Sa lagona e Salesa le fiafia i le vaega laitiiti o le Au Paia o Aso e Gata Ai o e na o atu i Havard i le tausaga na muamua atu, ma na ia taliaina le valaaulia e lauga i le tapeneko.

E fitu afe tagata na auai atu i le lauga pu’upu’u. Na lagolagoina e Salesa saolotoga tautapuaiga ma viia galuega faigata ma le ma’ema’e a le Au Paia, ma faatusatusa le lelei o i latou i tagata Egelani na muamua mai o e na faavaeina Harvard.9 Mulimuli ane, i le mavae ai o le faitioina e le Tribune a Sate Leki ma isi nusipepa o lana vaaiga lelei i le Au Paia, na faaauau atu ai Salesa e puipuia i latou.

“Ou te manatu ua tatau nei loa ona faia tutusa i tatou, e tusa ai ma a latou aia tau meatotino, ma a latou saolotoga o mafaufauga ma tapuaiga, ia faapei o Katoliko Roma, Iutaia, Metotisi, po o soo se isi lava talitonuga tautapuaiga,” na ia folafola atu ai.10

Sa i ai i le aofia ia Ana Widtsoe, o lona uso o Petoline, ma le atalii e sefulufa tausaga le matua a Ana, o Osepone. I le toetoe atoa le tausaga ua tea, talu na alu Ioane, le atalii matua o Ana i Harvard, ma sa fiafia Ana i le tagata lauga logologoa o le na manatu maualuga faatatau i tamaiti aoga o le Au Paia o Aso e Gata Ai o loo i ai iina.11

Ua nonofo nei le au Widtsoe faatasi ma Petoline i le Uarota Lona Sefulutolu o le Aai o Sate Leki, lea sa lava le numera o Au Paia mai Sikatinavia e avea ai lotu molimau ma se faatinoga o gagana eseese. Sa faigaluega Osepone i le faleoloa o le Sosaiete a Siona Faalapotopotoga Faapisinisi i le Auala Autu, a o Ana ma Petoline sa faigaluega o ni su’i ofu. O Osepone ma lona tina foi sa auai i vasega faalevaiaso i le aoga a le siteki i le lotoifale.12

I le faaiuga o le vaiaso muamua o Aperila, na pa’u ai le kiona i le Aai o Sate Leki e pei ua i le ogatotonu o le taumalulu. I le taeao o le Aso Lulu, 6 Aperila, na malamalama ma manino, peitai, a o auai atu Ana ma Osepone faatasi ma le silia ma le fasefulu afe o tagata i le Faatafafa o le Malumalu ma ona faataamiloga e vaavaai i le tuuina o le maaauau i lona nofoaga i le tumutumu o le tila ogatotonu i sasae. O le maa e foliga faaofuofu e u i lalo sa fau e Sairasi Talini e lagolagoina le faatagata o se agelu e sefululua futu lea o le a faamau i ai mulimuli ane i lea aso. E i ai loa le maaauau ma le agelu i o la tulaga, ona maea lea o le pito i fafo o le malumalu, nao totonu ai lea o le malumalu e faamaea ao lei faia le faapaiaga.13

O auala o siomia ai le malumalu sa faatumulia i taavale. O nisi o tagata maimoa sa tutu i luga o taavale toso, fe’aei i luga o pou telefoni, po o luga o tumutumu o fale mo se vaaiga sili atu.14 A o tutu le au Widtsoe i le feōma’i o tagata, na mafai ona latou iloa atu Peresitene Uilifoti Uitilafi ma isi taitai o le Ekalesia i luga o se tulaga i le pito i lalo o le malumalu.

Ina ua mae’a ona tata se faaili ma usu e le Aufaipese o le Tapeneko se pese, na fofogaina ai e Iosefa F. Samita le tatalo amata. O le tusiata a le Ekalesia o Iosefa Tona Kalosi Iaga, le atalii o Polika Iaga ma Emelī Paterika, ua valaau mai i lalo mai le fata o loo i ai i luga i le tumutumu o le malumalu, “Ua sauni nei le maaauau e tuu i lona tulaga!”15

Ua faalatalata atu Peresitene Uitilafi i faatausiusiuga o le tulaga, vaai atu i le Au Paia ma sii a’e maualuga ona lima. “Outou nuu uma e o le lalolagi!” na ia faapea mai ai. “O le a tatou tuua nei i lona tulaga le maapito i luga o le malumalu o lo tatou Atua!” Ua ia oomi le ki, ma ua matu’u atu se malosi faaeletise ma tuusaoloto ai se taofi lea na faapa’u atu ai le maa’au’au i lona tulaga.16

Mulimuli ane, ona alalaga atu lea e le Au Paia le Valaau Osana ma pese le “Le Agaga Paia ua pei o le Afi.” Ona tulai lea o Aposetolo Faranisisi Laimanu i luma o le faapotopotoga. “Ou te tuuina atu se mau,” na ia faapea mai ai, “e faapea, o lenei faapotopotoga e ofoina atu i latou lava, aufaatasi ma taitoatasi, e tuuina atu, i le televave e manaomia ai, tupe uma e ono manaomia e faamae’a ai le malumalu i le taimi sili ona vave e mafai ai, ina ia mafai ai ona faataunuuina le faapaiaga i le aso 5 o Aperila, 1893.”

O le aso ua fautua mai e atoa i ai le lona fasefulu tausaga o le aso na faavaeina ai e Polika Iaga ia maa tulimanu o le malumalu. Na valaau e Siaosi Q. Kainona se palota lagolago mo le mau faatu, ma na sii a’e e le Au Paia o latou lima taumatau ma alalaga, “Ioe!”17

Na ofo atu e Faranisisi se seleni tele o ana lava tupe e faamae’a ai le malumalu. Na ofo atu e Ana le lima tala mo ia lava ma le sefulu tala mo Osepone. I le iloa ai o le a manao foi Ioane e ofo atu se seleni, na ia tuuina atu ai le sefulu tala i lona igoa.18


I lena tautotogo, na asiasi atu ai Iosefa F. Samita i le fale o Iakopo Brown e onosefulu tolu tausaga le matua. A o avea ma alii sili ona talavou, na savali ai Iakopo faatasi ma le Au tau Mamona ma auauna i se misiona i Tahiti ma ona motu tuaoi faatasi ma Atisone ma Luisa Palate, Peniamina Koraua, ma isi. A o galue ai i le motu o Anaa i le 1851, peitai na ave ai Iakopo ma taofia faaletulafono i ni tuuaiga le faamaonia o le faatupu faalavelave tetee i le malo ma na ave ai o ia i Tahiti, ma falepuipui ai ma i’u ai ina tuliese ma faasaina mai ia motu.19 Ua faamalosi e le malo isi faifeautalai e o ese foi, ma na tapunia mai ai lava le misiona talu mai lena taimi.

I le taimi nei, i le fasefulu o tausaga mulimuli ane ai, ua amata ona faalautele e taitai o le Ekalesia le galuega faafaifeautalai i le Pasefika i Saute. Ia Iulai 1891, na auina atu ai e le misiona a Samoa ni faifeautalai laiti e toalua, o Polika Simutu, ma Alava Butler e amata le talaiga i Toga. I le mavae ai o le ono masina, o isi faifeautalai mai le misiona a Samoa, o Iosefa Tamarona ma Viliamu Segimila, ua toe amatalia le galuega talai i totonu o Farani Polenisia, ua auauna atu i Au Paia i totonu ma faataamiloga i Tahiti ua leva ona tuua na’o i latou.20

Peitai sa faagasegasea Iosefa Tamarona, ma na la’ua iloa ma Viliamu ua toeitiiti lava o le Au Paia uma i lea eria ua auai atu i le Ekalesia Toe Faatulagaina a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, lea na auina atu faifeautalai i le Pasefika i Saute i ni tausaga na muamua atu. Ae na talitonu ia alii uma e toalua e moomia e le misiona se tasi e tele se poto masani o loo i ai e taitaia le galuega i totonu o le eria.21

I le fale o Iakopo i le Aai o Sate Leki, na aumaia ai i fafo e Iosefa F. se tusi na ia maua mai faifeautalai i Tahiti. “Faamata e te fiafia e ave se isi misiona i Motu o le Sosaiete?” na ia fai atu ai ia Iakopo.

“Ou te le manao i soo se tagata e valaauina a’u i soo se misiona,” na fai atu ai Iakopo ia te ia.22 Ua toeaina nei o ia faatasi ai ma ni āva se toatolu ma le anoanoa’i o fanau ma fanau a fanau. Ua le lelei lona soifua maloloina, ma na faatamaia lona vae i se faalavelave tau laau malosi i tausaga muamua atu. O le alu i le Pasefika i Saute o le a avea ma se tulaga ogaoga mo se tasi o loo i ai i lona tulaga.

Na tuuina atu e Iosefa F. le tusi ia Iakopo ma fai atu ia te ia e faitau ai. Ona ia alu ese lea ma se folafolaga o le a ia toe foi mai i le aso e sosoo ai ia iloa pe o le a se manatu i ai o Iakopo.23

Sa faitau e Iakopo le tusi. Na manino lelei lava le tauivi o faifeautalai talavou. I le na’o ia ai mai faifeautalai anamua o loo soifua pea, sa masani Iakopo i tagata ma le latou gagana lea o le a mafai ai ona ia faia le tele o mea lelei. Afai e fai atu le Au Peresitene Sili ia te ia e alu i le Pasefika, na faia lana faaiuga, o le a ia alu. Sa ia te ia le faatuatua o le a le fai atu le Atua ia te ia e faia soo se mea e aunoa ma lona gafatiaina o lena faatinoga.24

Ina ua foi atu Iosefa F. Samita i le aso na sosoo ai, na talia e Iakopo le valaauga faamisiona. I nai vaiaso mulimuli ane, na ia faatofa atu i lona aiga ma tuua le aai faatasi ma lona atalii o Elanato, o le na valaauina e auauna atu faatasi ma ia.

Na taunuu Iakopo, o Elanato, ma le isi faifeautalai i Tahiti i le masina na sosoo ai. O faifeautalai o Tamarona ma Segimila na momoliina faifeautalai fou i le fale o se tagata nuu Tahiti e igoa ia Tiniarau, o le na saunia se moega e mafai ona momoe ai Iakopo ma lona atalii. I le mavae ai o se malaga faigata, e lei tuua e Iakopo lona potu mo le tele o aso.25

Peitai, e lei umi ae amata ona o mai tagata asiasi. O le isi na sau mai Anaa ma faapea mai na te manatua Iakopo i lona leo. O isi ua latou iloa o ia i le ala lea e tasi, na faapea mai le tagata, tusa pe latou te le vaai atu ia te ia. O ni isi o tagata asiasi na fananau ina ua mavae le malaga atu o Iakopo i le aiga, a e sa fiafia lava e feiloai atu ia te ia. O se tasi tamaitai matua na manatua o ia ma amata ona uuina lona lima ma faaauau ai lava ma sa ia manatu pe o le a ia le toe faamaamulu i lona lima. Sa i ai o ia i Anaa, na ia iloa ai, i le taimi na ave faamalosi ai o ia e leoleo Farani ma ave ese atu o ia mai le motu mai i luga o le latou vaatau.

I se tasi afiafi, na feiloai atu ai Iakopo i se tasi foi alii mai Anaa, o Pohemiti, o le sa manatuaina o ia. Na auai atu Pohemiti i le Ekalesia Toefaatulagaina, a e sa fiafia o ia e toe feiloai atu ia Iakopo ma saunia ni meaai mo ia. Afai e te alu i Anaa, na ia folafola atu i le faifeautalai, o le a faalogo tagata iina ia te oe.26


I le Iunivesite o Harvard, na maua ai e Ioane Widtsoe lea tusi ma le isi tusi mai lona tina ma lona uso i le Aai o Sate Leki. O a la upu sa faatumulia i fautuaga ma faamalosiauga. “Fai mai Ma e tatau ona e faaeteete i lau kemisi,” na tusi atu ai Osepone i se tasi aso. “Sa ia faitau e uiga i se polofesa na faaleagaina uma ona mata e lua i se mea na pa, po o se mea faapena.”27

“O le a lelei mea uma mo oe,” na tusi atu ai Ana ma le faamautinoaga sili. “Ia tau lava o lou tuuto atu e faia le lelei i soo se tasi faatasi ma mea uma ua ia te oe faapea ma mea o le a e maua, ia mafai ai ona e auauna ia te Ia o le o le Foafoa o mea lelei uma ma o le e le vaivai lava i le faia o mea uma ia sili atu ma matagofie atu mo Lana fanau.”28

I le taimi na tuu ai o ia e le taavale solofanua i Havard i le tasi le tausaga talu ai, sa ia maofa ai i le talafaasolopito ma tu masani a le aoga. I le po e na te moe miti ai e uiga i le mauaina uma o le malamalama o le lalolagi e aunoa ma le popole po o le a le umi e gafatia ai mataupu taitasi.

A o amata ona ia suesue mo ana suega ulufale, lea o le a ia aveina i le tautoulu, na lofituina o ia i le tele o mea e ao ona ia aoaoina. Na ia au mai i tua le tele o tusi mai le faletusi i le lotoa, ma suesue i ona itulau. Ae na tuputupu ae lona lotovaivai i lona iloa o le faigata o le gafatia atoatoa e o’o lava i se mataupu se tasi. E mafai ea e ia, o se tagata mativa mai Nouei, ona tauva faatasi ma tagata o lana vasega? O le to’atele o tagata o lana vasega na maua mai ni aoaoga tulaga muamua i nisi o aoga faasauni sili i totonu o le Iunaite Setete. Pe ua saunia o ia e aoaoga na ia maua i Iuta mo mea o loo taoto mai i le lumanai?

O le ma’i manatu i le aiga na faaopoopo atu i avega a Ioane i masina amata na, ma na ia mafaufau ai i le toe foi i le fale. A e na ia filifili e nofo, ma na oo atu ai o ia i le pasi o ana suega ulufale, e aofia ai ma le suega Igilisi, e ui lava o le Igilisi o lana gagana lona lua.

I le taimi nei, i le maea ai o se tausaga e tasi o aoaoga, ua sili atu lagona gafatia o Ioane faatatau i ana mataupu. Sa nofo o ia i se fale mautotogi faatasi ma nisi o alii talavou o le Au Paia o Aso e Gata Ai o loo aooga i Havard ma isi aoga tuaoi. I le mae’a ai o tatalo e tele, na ia filifili ai le kemisi o se taulaiga o ana suesuega. O nisi tamaiti aoga o le Au Paia o Aso e Gata Ai, o e sa i ai foi lea naunautaiga ia avea ma Saienisi, a o isi sa aoaoina mo ni galuega faaenisinia, loia, fomai, musika, tusi ata, ma pisinisi. E pei o le toatele o tamaiti kolisi, o nei alii talavou sa fiafia i finauga leotele o le tasi ma le isi i mataupu o le atamai lautele.29

Ia Iulai 1892, na asiasi atu ai Iakopo Talmage, o se uso Kemisi ma o se tagata faaaloalogia aoaoina o le Ekalesia i Boston e suesue ma faamaopoopo meafaitino faaaoga i totonu o potu suesue mo se iunivesite a le Ekalesia i le Aai o Sate Leki.30 O le uo a Iakopo o Susa Gates o lē sa la vasega faatasi muamua na sau foi i Havard e ave le mataupu o le Igilisi i le taumafanafana.

Na manatu maualuga Ioane ia Susa o se tagata e lelei le tautala ma e talenia i le tusitusi. O Susa, i le isi itu, sa faaosofia o ia i le natura faatusiata o Ioane ma na vave lava ona avea i la’ua ma uo. “E i ai se alii talavou iinei, aulelei, ma filemu, e suesue ma taofiofi ia te ia lava,” na tusi atu ai Susa i se tusi i lana tama teine o Lea, o le pe a ma tausaga o Ioane. “O ia o se e silisili ona lelei ona uiga patino, ma e moni e sili ona lelei i mataupu aoaoina ia i latou uma. Ou te manatu o le a e fiafia ia te ia.”

“Ou te iloa e na te le iloa ona siva,” na faapea atu ai Susa, “ae e i ai sona faiai e tele pei o Iakopo Talmage ma i la’u vaai, e i ai ma ni foliga aulelei e o faatasi ai.”31


I le mae’a ai ona lalafi i lalo o le eleele mo le silia ma le lua tausaga, sa toe i ai se fale mo Lorena Laseni ma lana fanau i Monroe, Iuta, e le mamao mai le mea o loo nonofo ai lona toalua, o Brent ma lona toalua muamua, o Iulia.32 Ae e ui lava o Monroe le nuu o Lorena, sa ia le lagonaina i taimi uma le fiafia iina.

I le Ekalesia, e toatele aiga o autaunonofo sa faaauau ona ola faapei ona masani ai, sa mautinoa o loo latou faia le finagalo o le Atua. Peitai, sa talitonu nisi o tagata o le Ekalesia i Monroe, o le agasala mo se tamaloa le faaauau ona maua fanau faatasi ma ana ava autaunonofo. Ina ua mautinoa mai o loo sauni Lorena e maua se isi pepe, o nisi o ona tuaoi ma tagata o lona aiga, ua amata ona aliali lo latou faitioina o ia.

Na fefe le tina o Brent faapea o le a toe faalepuipui lana tama ona o Lorena. Na faapea mai le uso o Lorena, o le maitaga ai o se toalua autaunonofo, ua le sili lea nai lo se tasi ua mulilua. Ma i le tasi aso, na oo mai ai le tina o Lorena lava ia, i lona fale o le foi sa avea ma peresitene o le Aualofa a le uarota, ma otegia o ia i le faaauau ona fanauina o ni tamaiti ia Brent.33

I lena afiafi, ina ua mae’a ona tata e Brent fafie mo ia ma tamaiti, na ta’u atu ai e Lorena ia te ia le mea na fai atu ai lona tina. Ae nai lo le au ia Lorena, na ta’u atu ai e Brent ia te ia e au i le mea na fai atu ai lona tina faaletulafono. Sa ia talanoaina faatasi ma ana uo le mataupu, ma na latou aufaatasi ai e faapea, o se tamaloa e i ai ana autaunonofo, e leai sana filifiliga a e tatau ona faatasi ma lona toalua muamua ma faamatuu ese isi. O le a tumau le faamauina o ia ma Lorena, a e o le a la faatali seia oo i le isi olaga e toe faatasi ai.

Sa tau le mafai ona tautala ia Lorena. Talu mai le Manifeso, na ta’u atu pea lava pea e Brent ia te ia, o le a ia le tuulafoaiina o ia. O lea o le a ia tuua o ia ma lana fanau ia na’o i latou, ma ua na’o ni nai vaiaso a o le’i oo ina fanau o ia.

Sa talanoa le ulugalii i le gasologa o le po atoa. A o tagi Lorena, na fai atu Brent ia te ia e faapea o le a le mafai e loimata ona suia le tulaga tonu ua la i ai.34

“Ana ou le talitonu o loo e manatu o loo e faia le auaunaga a le Atua,” na fai atu ai Lorena ia Brent, “Ou te le faamagaloina oe.”

Ina ua mavae le alu ese atu o Brent, na tatalo Lorena mo le malosi ma le poto. A o amata ona tau aliali mai le la i luga o mauga, na ia maua ai Brent o loo galue i totonu o le fale manu i tua o le fale o Iulia ma fai atu ia te ia e tatau ona ia tu faatasi ma ia seia oo ina fanau le la pepe. A mavae lena, na ia fai mai ai, e mafai ona ia alu i soo se mea lava e manao i ai. Ua avea nei le Atua ma ana uo, ma e mafai ona ia liliu atu ia te Ia mo le fesoasoani.35

Na fanau e Lorena se tama teine i le lua vaiaso mulimuli ane. Ina ua lima aso o le pepe, na miti ai Lorena e uiga i le oti ma ala ai i luga i se le mautonu. Faamata e mafai ona ia faatuatuaina Brent e tausia le la fanau pe a fai e oti o ia? Sa ia saunia mea uma mo ia ma lana fanau i le gasologa o lona maitaga e pei ona ia folafolaina. A e na seasea lava ona ia fesootai faatasi ma tamaiti, ma pe a ia faia, o ana asiasiga faavavave ma faatino e tele ina tuua ai i latou ma se lagona ua pei o se tagata e le masani ai na o’o mai mo le afiafi.

Ina ua ta’u atu e Lorena ia Brent e uiga i lana miti, na faaleaogaina e ia. “Ua na’o se miti,” na ia fai atu ai. I le i ai pea o lagona le mautonu, sa ia tatalo soo ai i le aluga o le masina e sosoo ai, ma folafola atu ai i le Alii o le a ia onosaia ona tofotofoga ma faigata ma le onosai ma faia mea uma na te mafaia e faalautele ai Lana galuega, e aofia ai galuega o le malumalu.36

I le mavae ai o le lima vaiaso talu le miti a Lorena, na ave faamalosi ai i laua ma Brent e se leoleo mo le nonofo faatasi ai solitulafono. Na tatala i tua i la’ua e le faamasinoga i se aiaiga faalenoataga faatasi ma le faatulagaga o le a molimau Lorena faasaga ia Brent i le faamasinoga pe a oo mai le faamasinoga o Brent i se taimi o mulimuli mai i lena tausaga.

O le ave faamalosi o i la’ua ma le ulagia na lagonaina e Lorena mai aiga ma uo na sili atu nai lo le mea e mafai ona ia tauaveina. I le le mautonu ai i le mea e fai, sa tatala atu avega o lona loto i le Aposetolo o Anthon Lund, le peresitene o le malumalu o Maneti. Sa maligi loimata o Anthon a o ia faalogo atu i lana tala. “Savali sa’o agai i luma i le i ai o le faifai ma le patipati a tagata uma,” na ia fautua atu ai ia te ia. “O loo sa’o atoa oe.”37

I le mavae ai o le fautuaga a le aposetolo, na aga’i sa’o ai i luma Lorena ma lona olaga. O lana miti na popole ai, ma tatalo mulimuli ane ai, sa fesoasoani ia te ia ia lava le onosai, ia sili ona mafai ona gafatia ona tofotofoga, ma sili ona faafetaia le Alii mo lona ola. Na vaaia foi e Brent lona tuutiai na mafua ai faigata na feagai ma Lorena, na la faia ai le faaiuga e faaauau pea ona la ola faatasi, e ui o le a le faigofie lava.

I lena Setema, na tautino atu e Brent lona solitulafono i le tuuaiga o le nonofo faatasi faasolitulafono, ma na faasalaina ai o ia e le faamasino i le tuli ai o le tasi le masina i le falepuipui. O le faasalaga ua le ogaoga e pei ona i ai i le tele o tausaga ua tuanai, e pei ona tuli ai e Brent le ono masina o se tuuaiga foi faapena. O le mea moni, talu mai le Manifeso, o faasalaga mo le nonofo faatasi faasolitulafono, sa tele lava ina pupuu nai lo le taimi muamua. A e o se faamanatu e faapea a fai e faaauau pea e Lorena ma Brent le la fesootaiga, o taunuuga e ono sili na faigata ona gafatia.38

A e, o se tulaga lamatia ua naunau nei le ulugalii e tauave.

  1. Uele, Tusi o Talaaga, voluma 15, Ian. 5 ma le8, 1892. Autu: Aualofa

  2. Zina D. H. Young, Jane S. Richards, and Bathsheba W. Smith, “Letter of Greeting,” Jan. 21, 1892, Relief Society Historical Files, CHL; tagai foi Derr and others, First Fifty Years of Relief Society, 590.

  3. Uele, Tusi o Talaaga, Voluma 15, Mati, 2--4, 1892.

  4. Ripoti o le Iupeli a le Aualofa, Mat. 17, 1892, i le Derr ma isi, Tausaga e Limasefulu Muamua o le Aualofa, 591; Uele, Tala o Talaaga, voluma 15, Mat. 7, 1892.

  5. Uele, Tusi o Talaaga, voluma 15, Mat. 15, 1892. Ua faasa’oina upusii mo le faigofie ona faitauina; “tetee” i le uluai tusiga ua suia i le “tete’e.” Autu: Ema Hale Samita

  6. Uele, Tala o Talaaga, voluma 15, Mat. 14 ma le 17, 1892; Ripoti o le Iupeli o le Aualofa, Mat. 17, 1892; Tusi o Minute a le Aualofa a Navu, Ape. 28, 1842, i totonu o Derr ma isi, Tausaga e Limasefulu Muamua o le Aualofa, 591, 59; Au Paia, voluma 1, mataupu 37.

  7. Uele, Tusi o Talaaga, voluma 15, Mat. 15, 1892; Aperaamo H. Kanona, Tusi i Talaaga, Mat. 17, 1892; Ripoti a le Aualofa o le Iupeli, Mat. 17, 1892, i totonu o le Derr ma isi, Tausaga e Limasefulu Muamua o le Aualofa, 591.

  8. Ripoti a le Aualofa o le Iupeli, Mat. 17, 1892, i totonu o le Derr ma isi, Tausaga e Limasefulu Muamua o le Aualofa, 592--93, 610; Uele, Tala o Talaaga, voluma 15, Mat. 17, 1892. O le fuaiupu mulimuli o le upusii na suia ina ia faigofie ona faitauina; “ua inuina” i le uluai lomiga na suia i le “sa inuina” O le lauga a Emeline Uele sa faitauina e aposetolo Aperaamo H. Kanona.

  9. “Mamona i Harvard,” Provo Daily Enquirer, Mat. 14, 1892, [2]; “Lauga a Peresitene Eliota,” Tala o le Afiafi a le Tesareta, Mat. 17, 1892, 5; “Asiasiga a Peresitene Eliota,” Sate Leki Tribune, Mat. 17, 1892, 5.

  10. “Tali a Peresitene Eliota,” Tala o le Afiafi a Tesareta, Mat. 26, 1892, 8; “Upu Malu i Mamona,” La o Niu Ioka, Mat. 25, 1892, [1]; “Asiasiga a Peresitene Eliota,” Tala o le Afiafi a Tesareta, Mat. 29, 1892, 5; tagai foi “Tulaga o Eliota,” Sate Leki Tribune, Mat. 18, 1892, 4.

  11. Ana Widtsoe ia Ioane A. Widtsoe, Mat. 24, 1892; Osepone Widtsoe ia Ioane A. Widtsoe, Ape. 10, 1892, Pepa a le Aiga o Widtsoe, CHL; tagai foi Widtsoe, I totonu o Laueleele e Faamalamalamaina e le La, 34.

  12. Osepone Widtsoe ia Ioane A. Widtsoe, Nov. 1, 1891; Ian. 17, 1892; Ape. 24, 1892; Me 8, 1892; Iuni 7, 1892, Pepa a le Aiga o Widtsoe, CHL. Autu: Aoga a le Ekalesia

  13. Iosefa H. Dean, Tusi o Talaaga, Ape. 3, 1892; Uitilafi, Tusi o Talaaga, Ape. 6 ma le11, 1892; Siaosi Q. Kanona, Tusi o Talaaga, Ape. 6, 1892; “Maaauau o le Malumalu,” Sate Leki Herald, Ape. 7, 1892, 6; “O le Malumalu,” Aso Sa Herald (Aai o Sate Leki), Ape. 3, 1892, 3; Ioane Nikolesone, “I le Tapeneko,” Tala o le Afiafi a Tesareta, Ape. 6, 1892, 4, 8; Faranisisi Mario Laimani, Tusi o Talaaga, Ape. 6, 1892; Talamesi, Tusi o Talaaga, Ape. 6, 1892; Osepone Widtsoe ia Ioane A. Widtsoe, Ape. 10, 1892, Pepa a le Aiga o Widtsoe, CHL. Autu: Agelu o Moronae; Malumalu o Sate Leki

  14. “Maaauau o le Malumalu,” Sate Leki Herald, Ape. 7, 1892, 6; Ioane Nikolesone, “I le Tapeneko,” Tala o le Afiafi a Tesareta, Ape. 6, 1892, 4, 8.

  15. Ioane Nikolesone, “I le Tapeneko,” Tala o le Afiafi a Tesareta, Ape. 6, 1892, 8; Osepone Widtsoe ia Ioane A. Widtsoe, Ape. 10, 1892, Pepa a le Aiga o Widtsoe, CHL.

  16. Ioane Nikolesone, “I le Tapeneko,” Tala o le Afiafi a Tesareta, Ape. 6, 1892, 8; Talamesi, Tusi o Talaaga, Ape. 6, 1892; Iosefa H. Dean, Tusi o Talaaga, Ape. 6, 1892; “Maaauau o le Malumalu,” Sate Leki Herald, Ape. 7, 1892, 6.

  17. Ioane Nikolesone, “I le Tapeneko,” Tala o le Afiafi a Tesareta, Ape. 6, 1892, 8; Faranisisi Mario Laimani, Tusi o Talaaga, Ape. 6, 1892; Josefa H. Dean, Tusi o Talaaga, Ape. 6, 1892; Siaosi Q. Kanona, Tusi o Talaaga, Ape. 6, 1892; “Maaauau o le Malumalu,” Sate Lek Herald, Ape. 7, 1892, 6; tagai foi Osepone Widtsoe ia Ioane A. Widtsoe, Ape. 10, 1892, Pepa a le Aiga o Widtsoe, CHL.

  18. Faranisisi Mario Laimani, Tusi Talaaga, Ape. 6, 1892; Osepone Widtsoe ia Ioane A. Widtsoe, Ape. 10, 1892; Me 8, 1892, Pepa a le Aiga o Widtsoe, CHL.

  19. Enaena, Soifuaga o se Paionia, 129, 168, 204–13, 223–37, 267–70, 480. Autu: Farani Polenisia

  20. Britsch, I Luga o Motu o le Moana, 16–23, 431; Damron, Tusi o Talaaga, Nov. 29, 1891, 6; Ian. 28, 1892, 60; Segimila, Tusi o Talaaga, Nov. 29, 1891, ma le Ian. 27, 1892.

  21. Aperaamo H. Kanona, Tusi o Talaaga, Mat. 31, 1892; Damron, Tusi o Talaaga, Fep. 8 ma le 11, 1892, 74, 77; Iosefa W. Damron ma Viliamu A. Segimila i le Au Peresitene Sili, Me 12, 1892, Au Peresitene Sili, Fetusiaiga o Auaunaga a Misiona, CHL; Britsch, I Luga o Motu o le Moana, 21–22.

  22. Enaena, Talafaamanatu ma Tusi o Talaaga, Mat. 30, 1892; Enaena, Soifuaga o se Paionia, 478. Ua faasa’oina le upusii mo le faigofie ona faitauina; “fesili mai ia te a’u o le a le ala ou te” sa i ai i le uluai tusiga ua suia i le “faapefea ona e,” ma le “e lei manao e” sa i ai i le uluai tusiga ua suia i le “e le mana’o.” O le faailoga fesili ua faaopoopo mo le faamaninoina.

  23. Palauni, Soifuaga o se Paionia, 438--39, 445--46, 478; Palauni, Talafaamanatu ma Tusi o Talaaga, Mat. 30, 1892.

  24. Palauni, Talafaamanatu ma Tusi o Talaaga, Mat. 30, 1892; Siaosi Q. Kanona, Tusi o Talaaga, Ape. 11, 1892; Palauni, Soifuaga o se Paionia, 478–79.

  25. Palauni, Soifuaga o se Paionia, 478–83; Palauni, Talafaamanatu ma Tusi o Talaaga, Iuni 1, 1892; Damron, Tusi o Talaaga, Me 24–Iuni 1, 1892; Segimila, Tusi o Talaaga, Iuni 1, 1892; Iakopo Palauni i le Au Peresitene Sili, Iuni 10, 1892, Au Peresitene Sili, Fetusiaiga o Auaunaga a Misiona, CHL.

  26. Palauni, Soifuaga a se Paionia, 483–85; Iakopo Palauni i le Au Peresitene Sili, Iuni 10, 1892, Au Peresitene Sili, Fetusiaiga o Auaunaga a Misiona, CHL; Damron, Tusi i Talaaga, Iuni 10, 1892; Segimila, Tusi o Talaaga, Iuni 10, 1892.

  27. Osepone Widtsoe ia Ioane A. Widtsoe, Ape. 24,, 1891; Pepa a le Aiga o Widtsoe, CHL.

  28. Ana Kateni Uatiso ia Ioane A. Uatiso, Aok. 9, 1892, Pepa a le Aiga o Uatiso, CHL.

  29. Uatiso, I totonu o le Laueleele ua Faamalamalamaina e le La, 28–32; Ioane A. Uatiso ia Ioane H. Sikuia, Sete. 22, 1892, Pepa a Ioane A. Uatiso, CHL; tagai foi i le Morisone, Tolu Seneturi a Harvard, 421–22; ma McLachlan, Aoga Nofotumau a Amerika, 205–6.

  30. Talamesi, Tusi o Talaaga, Iuni 29–30 ma Iulai 12–13, 1892; Ioane A. Uatiso ia Ana Kateni Uatiso, Iulai 12, 1892, Pepa a Ana K. Kateni Uatiso, Pepa a le Aiga o Uatiso, CHL.

  31. Ioane A. Uatiso ia Ana Kateni Uatiso, Iulai 4, 1892; Aok. 17, 1892, Pepa a Ana K. Kateni Uatiso, Pepa a le Aiga o Uatiso CHL; Susa Iaga Faitotoa ia Lea Dunford, Iulai10, 1892; Aok. 7, 1892, Pepa a le Aiga o Uatiso, CHL; Uatiso, I totonu o le Laueleele o ua Faamalamalamaina e le La, 38.

  32. Talafaamaumau a Lorena Eugenia Washburn Larsen, 57, 109, 111–12.

  33. Talafaamaumau a Lorena Eugenia Washburn Larsen, 109--11.

  34. Talafaamaumau a Lorena Eugenia Washburn Larsen, 110--12.

  35. Talafaamaumau a Lorena Eugenia Washburn Larsen,112. Ua faasa’oina upusii mo le faigofie ona faitauina; o le uluai punavai o loo i ai le “Sa ou fai atu ia te ia a fai ou te le talitonu e na te manatu o loo ia faia le auaunaga i le Atua, ou te le talitonu lava ia te ia.”

  36. Talafaamaumau a Lorena Eugenia Washburn Larsen, 112–13, 124–25; Larsen, “Tusiga o le Olaga,” 254, 257; Larsen, “Manatuaga o Lo’u Tama.”

  37. “O Bent Larson ma Ana Autaunonofo,” Sate Leki Taimi, Mat. 28, 1892, 5; Iunaite Setete o Amerika v. Bent Larsen, Faamasinoga Nu. 1381, 1892, Faila o Faamasinoga IS a le Teritori o Faamasinoga Faaitumalo o Iuta, Faila Teu Faale Malo, Uasigitone, DC; Talafaamaumau a Lorena Eugenia Washburn, 110.

  38. Larsen, “Taala o Bent Rolfsen Larsen,” 6; Larsen, “Manatuaga o Lo’u Tama”; “Provo,” Sate Leki Herald, Sete. 23, 1892, 3; “Faamasinoga Faaitumalo,” Provo Daily Enquirer, Nov. 7, 1892, [4]. Autu: Manifeso