Talafaasolopito o le Ekalesia
30 O Se Gaoioiga Tumau, ma Agai i Luma


“O Se Gaoioiga Tumau, ma Agai i Luma,” mataupu 30 o le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, Voluma 2, Leai se Lima Eleelea, 1846–1893 (2020)

Mataupu 30: “O Se Gaoioiga Tumau, ma Agai i Luma”

Mataupu 30

O se Gaoioiga Tumau, ma Agai i Luma

Ata
Teine ma le tama o loo savavali agai i le fale lotu

Ina ua taunuu atu Uilifoti Uitilafi i le Aai o Sate Leki i le tolu aso talu ona maliu Polika Iaga, e faitau afe le au faanoanoa ua laina atu i le tapeneko, lea na taoto ai le tino maliu o Polika. Na faatauvaa lava le pusa maliu o le perofeta ma na i ai se tioata i lona tapuni, na mafai ai e le Au Paia ona vaai atu i ona foliga mo le taimi mulimuli.

Na talitonu le Au Paia i Iuta o le taitaiga a Polika na faataunuuina le valoaga a Isaia i le fua mai o le toafa e pei o se rosa. I lalo o le taitaiga a Polika, na eli ai alavai e le Au Paia i vanu o mauga, e fui ai faatoaga, togalaau teu fale, togalaau aina, ma laufanua e tausia le faitau selau o nuu o le Au Paia o Aso e Gata Ai. O le tele o nei nuu ua mautu, ma tausia o ni nuu o le Au Paia o e tauivi ia ola i mataupu faavae o le lototasi ma le galulue faatasi. O ni nai nuu, e pei o le Aai o Sate Leki, na vave lava ona avea ma taulaga autu o le gaosiga ma le fefaatauaiga o oloa.

Ae o le faamanuiaina o Polika o se tagata e fuafuaina ma o se paionia e lei sili atu lana auaunaga i le avea ai o se perofeta a le Atua. O le tele o tagata na faamamaluina Polika i lena taeao na faalogo o saunoa atu o ia pe na vaai foi ia te ia o faatasi ma le Au Paia i le teritori. O nisi na iloaina o ia o se faifeautalai i le Iunaite Setete i sasae po o Egelani. O isi na manatua le ala na ia taitaia ai le Ekalesia ma le saogalemu i le le mautonu na mulimuli mai i le maliu o Iosefa Samita. Ma o isi lava na sopoia Laufanua Valevalenoa Tele ma Mauga Papa i ona tafatafa. O le tele o tagata, e aofia ai le faitau sefulu afe o le Au Paia na potopoto i Iuta mai Europa ma isi vaega o le lalolagi, e lei iloa lava le Ekalesia e aunoa ma ia.

Ao tu Uitilafi i luga ae o le pusa maliu, na ia mafaufau o foliga masani lava ia o lana uo ua leva. Ua malolo le Leona a le Alii.1

I le aso 2 o Setema, 1877, le aso na sosoo ma le maimoaina o le maliu, na faatumulia le tapeneko mo le maliu o Polika ao tutu le sili atu ma le faitau afe o isi i fafo. Na tautau mai le faaalo o le tapeneko laina o fatu o fugalaau, ma na ufitia le okeni i ie uli. E lei laei uli le Au Paia, e pei o le masani i maliu i le Iunaite Setete. Na talosaga atu Polika ia i latou e aua le faia.2

E lei lagolagoina lava e le Ekalesia se au Peresitene Sili fou i le mavae ai o le maliu o Polika, o lea na taitaia ai e Ioane Teila le sauniga o se peresitene o le Korama a le Toasefululua.3 Na faaalia le faaaloalo o ni nai aposetolo i le perofeta ua maliu. Na saunoa atu Uilifoti i le manao tele o Polika e fausia malumalu ma faaola e ua maliliu. “Na ia lagonaina le mamafatu o lenei tisipenisone ua pau atu i ona luga,” na saunoa ai Uilifoti. “Na fiafia o ia na soifua umi ina ia ulu atu i se tasi o malumalu ma auai i lona faapaiaga, ma amataina galuega o isi malumalu.”4

Na molimau Ioane o le a faaauau e le Atua le taitaiga o le Ekalesia i totonu o le vevesi o aso e gata ai. Ua amata lava, ona valoia e le Salt Lake Tribune faapea o le maliu o Polika o le a taitai atu i le vevesi i totonu o taitai o le Ekalesia ma le o ese ai o nisi o le Au Paia.5 O isi na faamoemoe o le a aumaia e falefaamasino le faaleagaina o le Ekalesia. O George Reynolds, lea na toe faamasinoina ma falepuipui mo le lua o toalua, lea ua toe talosagaina le toe iloiloina o lona moliaga i luma o le Faamasinoga Maualuga o le Iunaite Setete. Afai e lagolagoina e le faamasinoga lona nofosala, o le a mautinoa loa le leai o se malosiaga o le Au Paia e puipuia lo latou ala i le olaga.6

Ae e lei fefe Ioane i le lumanai. “O le galuega o loo tatou galulue ai e le o se galuega a le tagata. E lei amataina e Iosefa Samita; e faapena foi Polika Iaga,” na ia folafola atu ai. “Na sau mai le Atua. O Ia e ana le galuega.”

“Ma mo i tatou, le Au Paia o Aso e Gata Ai, ina ia faalautele lo latou valaauga,”na ia saunoa ai, “ma o suiga eseese ua tatou i ai o le a oo mai i atunuu uma— o au tetee sosoo ma isi au tetee—e mafai ona tatou faia se gaoioiga tumau, ma agai i luma, e taitaia e le Alii.”7


I le mavae ai o le maliu o lona tama, na tauivi Susie Young Dunford ia iloa le mea e fai i lana faaipoipoga ua le manuia. Ina ua malaga ese lona tolalua, o Alema, i se misiona, na ia faamoemoe o le a suia ai o ia. Ae na ia faaauau pea ona ita ma puipuia o ia lava i ana tusi na auina mai ia te ia.8

I le le manao ai ia faavavevave, na mafaufau Susie i ana filifiliga, ma tatalo pea e uiga i lona tulaga pagatia. Ina ua lata lava ona maliu lona tama, na ia faamanatu atu ia te ia matafaioi o le ava ma le tina na totonugalemu i lona manuia i le olaga. Na manao Susie e faataunuu na matafoioi i le amiotonu. Ae o lona uiga ea ia tumau ai o ia i se faaipoipoga saua?9

I se tasi po, na miti ai Susie faapea na la asiasi atu ma Alema i lona tama i le Maota o le Leona. Sa i ai se tofiga a Polika mo i laua, ae nai loo le avatu ia Alema, e pei ona ia masani ai ao ola o ia, na ia tuuina atu ia Susie. Ao ia alu ese atu e faataunuu le tofiga, sa fetaui ai Susie ia Eliza Snow i le potu tele. Aisea ua tuuina mai ai e lona tama ia te ia le tofiga, na fesili ai Susie, ae sa ia fai atu lava ia Alema i le taimi ua tuanai?

“Na te lei malamalama i lena taimi,” na fai mai ai Eliza i le miti. “Ae ua ia malamalama nei.”

Na mau pea ia te ia upu a Eliza ina ua ala o ia. Sa o se faamafanafanaga le iloa e ono i ai se isi vaaiga a lona tama i le lalolagi o agaga nai lo le mea na i ai i le olaga.

E lei leva lena ae faaulu le pepa e tatala ai le faaipoipoga a Susie, ma sa foi mai Alema mai Egelani ma amata ona faatalatalanoa loia. O taitai o le Ekalesia na masani ona taumafai e toe faaleleia ulugalii na mananao e tetea. Ae na talitonu foi taitai, soo se tamaitai lava na manao ia alu ese mai se faaipoipoga faanoanoa e tatau ona tatalaina.10 E le faaitiitia le moni o lenei mea mo tamaitai o faafaigata ona ola e tusa ma luitau o le autaunonofo. Ona sa lei aloaia i le faamasinoga i le lotoifale nei faaipoipoga, sa taulimaina e taitai o le Ekalesia mataupu tau ulugalii tetea e aafia ai ava faaautaunonofo.11

Ae talu ai ua nao Susie le ava o Alema, o lana mataupu sa ese mai ai. I le avea ai ma se tamaitai i se faaipoipoga saua, sa mafai ona ia faamoemoe e tatala le faaipoipoga, ae sa tatau ona la o ma Alema i luma o se faamasinoga faalemalo. O faamasinoga i le Iunaite Setete ma Europa na tele lava ina au i tamaloloa i mataupu i faaipoipoga tatala i lea taimi. E ui ina fautuaina e taitai o le Ekalesia tane ia faatele le tausiga mo ava muamua ma a latou fanau, sa finau lava Alema ia maua tamaiti ma toeitiiti ave uma meatotino a le aiga.

O le tatalaina o le faaipoipoga a Susie ma Alema na alu ai le lua aso. I le iuga, na maua e Alema le tausiga atoa o le la afafine e fa tausaga o Leah. Talu ai o le la atalii o Bailey sa na o le lua tausaga, na tuuina e le faamasinoga o ia i lalo o le tausiga a Susie ae tuu ia Alema le pule e fai ai faaiuga mo ia.12

O le le mauaina o lana fanau sa nutimomoia ai le fatu o Susie, ma sa ia tuua le fale faamasino ma le faanoanoa tele i le faaiuga. Ae talu ai ua tuua o ia e le tatalaina o le faaipoipoga e aunoa ma se meatotino po o se alagatupe e ola ai, sa laiitiiti ai se taimi na te mafaufau ai i ona tiga. Sa ia matuai manaomia lava se fuafuaga mo le mea o le a ia faia.13

I se taimi puupuu talu ona uma le teteaga, na talanoa atu ai Susie ia Peresitene Ioane Teila e uiga i lona lumanai. Na ia nofo mai le aoga i le sefulufa o ona tausaga, ae o lea la ua ia manao e toe foi. Sa lagolagoina o ia e Peresitene Teila ma sa ia ofo mai e fesoasoani ia te ia e amata i le aoga tulaga lua i le lotoifale. Ina ua tuua e Susie lona ofisa, sa la fetaui ma aposetolo Erastus Snow.

“A e fia alu i le aoga, o le a ou tauina atu ia te oe le mea e te alu i ai,” na ia faapea ane ai. “O se nofoaga e mafai ona e faatumuina ai lou agaga i le malamalama tele o le fagaeetia atoa ai ma le faatumuina o lou mafaufau i aoaoga anamua ma ona po nei. O lenei nofoaga o le Aoga a Polika Iaga i Provo.”

O le aso na sosoo ai, sa pue e Susie le nofoaafi e vaai i le aoga. E ui ina faavaeina e lona tama le aoga, sa itiiti lava se mea na ia iloa e faatatau i ai po o lona faamoemoega. Ina ua ia taunuu atu, sa la fetaui ma le puleaoga, o lana faiaoga tuai o Karl Maeser. Na ia faafeiloaiina o ia ma le agaalofa ma faaopoopoina lona igoa i lisi o le aoga.14


I le taimi lava lea, i luga o le Penisula i Kalaupapa i le motu o Molokai, sa tigaina lava Jonathan Napela ma ua faasolo ina leaga tele. Ina ua amata ona nofo faatasi Napela ma tagata lepela i le penisula, sa lei aafia o ia i le faamai na lavevea ai le tele o isi tagata Hawaii, e aofia ai lona toalua o Kitty. Lea la, toeitiiti lima tausaga mulimuli ane, ua maua foi o ia i le faamai. Sa fulafula ona foliga i le tulaga ua tau le iloa ai o ia, ma o le tele o ona nifo sa toulu. O ona lima, ia sa faamanuia ai le tele o tagata mo le silia i le luasefulu tausaga, sa lilo i maisua.15

I le aso 26 o Ianuari, 1878, sa talia ai e Napela ma Kitty ni faifeautalai se toalua i lo la fale, o Henry Richards ma Keau Kalawaia, faapea foi ma Nehemia Kahuelaau, o le pulefaamalumalu o le Ekalesia i Molokai. O Keau ma Nehemia o ni Au Paia ua leva i Hawaii, ma o i laua uma sa auauna atu i ni nai misiona. O Henry o le uso laitiiti o le aposetolo o Franklin Richards ma sa auauna atu i lana misiona muamua i atumotu i le 1850, i ni nai tausaga talu ona maea le papatisoga o Napela. Na vaai mulimuli lava Henry ia Napela i le Aai o Sate Leki i le 1869, ae o lea la, i le itiiti ma le sefulu tausaga mulimuli ane, sa faateia o ia i le tele o le suiga i foliga o Napela.16

O le aso na sosoo ai o le Sapati, ma sa fuafua Napela e ave ana malo e asiasi i paranesi o le penisula. E ui i lona gasegase, sa faaauau pea ona taitai e Napela le Ekalesia i Kalaupapa, ma vaaia Au Paia e fitusefuluvalu i ni paranesi se lua. Ae ao lei alu atu Henry e asiasi i nuu, sa manaomia ona ia faaali atu se faatagaga faaletagataasiasi ia Father Damien, o le faitaulaga Katoliko sa auauana o le taitai sili o le kolone. Ona sa fautuaina e le aufono o le soifua maloloina a Hawaii tagata asiasi e aua le momoe faatasi ma tagata lepela i le po, lea o le a nofo ai Henry i le fale o Father Damien seia ao.

O Father Damien ua maua foi i le lepela, ae faatoa i ai i tulaga amata o le faamai ma sa le iloa e sesi le tulaga ua ia oo i ai. E pei o Napela, sa ia faaaluina lona olaga e tausia ai le tulaga faaleagaga ma le faaletino o tagata faaaunuua i luga o Kalaupapa. E ui ina le manatu tutusa o ia ma Napela i ni nai mataupu faalelotu, na avea i laua ma se uo lelei.17

I le taeao, sa auai atu Napela ma Henry i se fono a le paranesi i le fale o Lepo, o le peresitene o le paranesi o Au Paia i le itu i sasae o le penisula. I le va o le fasefulu ma le limasefulu tagata, o le toatele o i latou sa le o ni tagata o le Ekalesia, sa auai i le fonotaga. O le tele o i latou sa foliga soifua maloloina. O nisi sa lilofia mai le ulu e faasolo atu i vae i maisua. O le vaaiga i o latou mafatiaga sa ootia ai Henry i loimata. O i laua ma Keau sa lauga mo le tai fasefulu-lima minute. Ina ua maea, sa tuuina atu e Nehemia ma Napela ni nai tautalaga pupuu.

Ina ua maea le sauniga o le taeao, sa ave e Napela Henry ma Keau e asiasi atu i le isi paranesi i le penisula. Ona faaalu lea o le afiafi atoa e Henry ma le taeao na sosoo ai e asiasi ai i e ua sili ona mamai i le nuu faatasi ma Father Damien.

O Napela, Nehemia ma Keau sa faatalitali ia Henry ina ua ia foi mai. Ae lei malaga ese atu ana malo, sa fesili atu Napela ia i laua mo se faamanuiaga. E le o toe mamao ae le mafai ona toe feoai i laua ma Kitty, ma e masalo o le a la le toe vaai foi ia Henry.

Na faaee atu lima o Henry i luga o le ulu o Napela ma tau atu upu o le faamanuiaga. Faatasi ma loto mafatia, sa faatofa nei uo ua leva, ma amata atu le savaliga a Henry, Keau ma Nehemia i luga o le auala o le mauga tu sao i luga.18


Mulimuli ane i lena taumafanafana, i le nuutua o Farmington, Iuta, sa fai ai le taumafataga o le afiafi a Aurelia Rogers ma taitai iloga o le Aualofa mai i le Aai o Sate Leki, o Eliza Snow ma Emmeline Wells. Na o mai ia tamaitai i Farmington mo se konafesi o le Aualofa, ma o Aurelia, o se failautusi a le Aualofa i le lotoifale, sa i ai sona manatu na ia manao vave lava e faasoa atu ia te i laua.19

Sa iloa lelei lava e Aurelia le manaoga o i ai i tamaiti. Ina ua sefululua ona tausaga, sa maliu lona tina, na tuua ai na o ia ma lona uso matua e vaaia o la tei laiti e toafa ao auauna atu lo la tama i se misiona. Lea la, i le fasefulu ma ona tupu o ona tausaga, sa toafitu lana fanau o feola, o le tama laiitiiti ua nao le tolu tausaga. Talu ai nei lava, sa ia popole ai e uiga i tama talavou i lona nuu. Sa malovale ma sa tele ina tafafao i fafo i le leva o le po.

“O le a se mea a fai e matou teine mo ni toalua lelei?” Sa fesili atu ai Aurelia ao faia le taumafataga o le afiafi. “Pe le mafai ona i ai se faalapotopotoga mo tama laiti, ma aoao ai i latou ia avea ma alii lelei?”

Sa fiafia i ai Eliza. Sa ia ioeina le manaomia e tama laiti le taialaina faaleagaga ma le faaleamio pulea sili atu nai lo nao aoaoga ua latou mauaina i le Aoga Sa po o aso masani o le aoga.

Sa tuuina atu e Eliza le manatu ia Ioane Teila, lea sa tuuina mai lana faatagaga. Sa ia sailia foi le lagolago a le epikopo a Aurelia, o John Hess. Sa tusi atu Eliza ia te ia e uiga i lea faalapotopotoga taufaaofi, ma e lei leva ae valaauina e Epikopo Hess Aurelia o le peresitene o le Asosi Mo le Alualu i Luma o le Peraimeri fou a le uarota.

Ao fuafua e Aurelia le auala e feagai ai ma tama laiti i lana uarota, sa ia iloa ai e le atoatoa a latou fonotaga pe afai e le iai teine laiti. Sa ia tusi atu ia Eliza, ma fesili i ai pe mafai foi ona ia valaauliaina teine laiti e auai i le Peraimeri.

“E tatau ona i ai teine e faapei foi o tama,” sa toe tusi atu ai Eliza. “E tatau ona aoaoina faatasi.”20

I se Aso Sa ia Aokuso i le 1878, sa feiloai ai Aurelia ma Epikopo Hess ma matua i Farmington e faatulaga le Peraimeri. Na muamua saunoa le Epikopo. “Ou te faamoemoe o le a lagona e matua le taua o lenei gaoioiga,” na ia fai atu ai. “Afai e i ai se mea i lenei olaga e maua mai ai le lagolago o matua, o le tausiaina lea o a latou fanau.” Sa ia vaetofia Aurelia ma ona fesoasoani, ma sa saunoa faapitoa lava Aurelia e uiga i le manaomia o se faalapotopotoga e lagolagoina matua i le aoaoina o fanau.

“Ou te lagona o lenei gaoioiga o le a tele sona aoga,” sa ia fai atu ai. Ona ia faatusatusa lea o fanau i Farmington i se faatoaga o laau laiti. “E tatau ona vaavaaia a’a o laau,” na ia fai atu ai, “aua afai e lelei a’a, o le a lelei le laau, ma o le a itiiti faafitauli i lala.”21

E silia i le lua selau tamaiti na faapotopoto i Aso Sa e lua mulimuli ane mo le uluai fonotaga o le Peraimeri. Sa taumafai Aurelia i le mea sili na te mafaia ia faafifilemu ai. Sa ia faatulaga tamaiti i ni vasega e fua i o latou tausaga ma tofia le tamaititi matua ai lava i vasega taitasi e vaaia. I le isi fonotaga, sa ia valaaulia tamaiti ia sii o latou lima e lagolagoina o ia ma isi taitai.

O aoaoga a Aurelia i tamaiti sa faigofie ma mai le loto: E leai se tamaitiiti e sili atu nai lo le isi. Aloese mai finauga ma isi. Faafoi atu le lelei mo le leaga i taimi uma.22


Ia Setema i le 1878, pe a ma se masina talu ona faavaeina le faalapotopotoga o le Peraimeri, sa auina atu e Peresitene Teila aposetolo Orson Pratt ma Iosefa F. Samita i se misiona e aoina mai nisi faamatalaga e faatatau i le talafaasolopito i le tauamataina o le Ekalesia. O Orson o le tusi talafaasolopito a le Ekalesia, ae o Iosefa ua leva ona galue i le Ofisa o Talafaasolopito.

I le malaga atu i sasae, sa afe ai Orson ma Iosefa i Misuri e asiasi ia Tavita Uitimera o se tasi o Molimau e Toatolu o le Tusi a Mamona. Sa mananao aposetolo e faatalatalanoa o ia ma vaai pe mafai ona ia faatauina mai ia te i laua le lomiga lea na faaaoga e le masini lomitusi e ta ai le lomiga muamua o le Tusi a Mamona. Na maliu Matini Arisi i Iuta i le 1875, ma ua na o Tavita le sui o Molimau e Toatolu o loo soifua pea.

Sa malie Tavita e talanoa i aposetolo i le la potu o le faletalimalo. Sa ia lei toe foi mai i le Ekalesia talu le tapeina o lona igoa i le 1838, e ui ina ia fesoasoani talu ai nei lava e faavae se lotu sa faaaogaina le Tusi a Mamona o se tusitusiga paia. Lea la i le silia ma le fitusefulu tausaga, sa faateia Tavita ina ua faailoa atu e Orson o ia lava. I le 1835, sa fesoasoani ai Tavita ia Iosefa Samita, Oliva Kaotui, ma Matini Arisi e valaauina Orson o se tasi o uluai aposetolo o le tisipenisone. I lena taimi, o Orson sa o se alii talavou matamuli paee. Ao lea ua lapoa, faaitiitia lauulu, ma i ai se ava uumi paepae.23

Ao lei leva ona amata le faatalanoaga, sa fesili atu Orson ia Tavita pe o ia manatua le taimi na ia vaai ai i papatusi auro lea sa faaaoga e Iosefa Samita e faaliliu ai le Tusi a Mamona.

“O Iuni i le 1829,” sa fai atu ai Tavita. “Sa pei lava na matou nonofo ma Iosefa, ma Oliva i luga o se ogalaau, ae susulu mai loa se malamalama ia i matou.” Sa faapea mai Tavita na sau ia te i latou se agelu ma faamaumauga anamua, le Urima ma le Tumema, ma isi measina a le au Sa Nifae.

“Na ou vaai atu i ai e pei ona ou vaai atu i lenei moega,” na ia faapea ane ai, ao po atu e lona lima le moega i ona autafa. “Sa ou faalogo i le siufofoga o le Alii e manino lava ou te lei faalogo ai i se isi lava mea i lo’u olaga, o faapea mai o faamaumauga o i papatusi o le Tusi a Mamona sa faaliliuina i le meaalofa ma le mana o le Atua .”

Sa fesili atu Orson ma Iosefa i nisi fesili se tele e uiga i le Ekalesia ua tuanai, ma sa taliina e Tavita i le auiliili e mafai ona ia faia. Na la fesili atu e uiga i tusiga a le lomitusi o le Tusi a Mamona, lea na tuuina atu e Oliva Kaotui ia Tavita. “Pe mafai ona e faatauina mai ia i maua?” Na fesili atu ai Orson.

“Leai. Na tuuina mai e Oliva ia te au ia teuina,” sa fai atu ai Tavita. “Ou te vaai i nei mea o ni mea paia ma ou te le tuueseina atu pe faatauina mo se tupe.”24

I le aso na sosoo ai, na faaali atu ai e Tavita i aposetolo tusitusiga. Ao ia faia, na ia maitauina ai na finagalo le Alii i Ana auauna ia avatu le Tusi a Mamona i le lalolagi atoa.

“Ioe,” na tali atu ai Iosefa, “ma ua matou auina atu le tusi i le au Tenimaka, le au Suiti, le au Sipaniolo, le au Italia, le au Farani, le au Siamani, le au Uelese, ma motu o le moana.”

“O lea la, Tama Uitimera,” na faaauau atu ai Iosefa, “e lei nofoai le Ekalesia.”25


Mulimuli ane i lena tau toulu, i Iuta, sa malaga atu ai Ane Sophie Dorius e onosefulu-fitu tausaga i le malumalu o St. George faatasi ma lona atalii aupito i matua, o Carl. Ua toeitiiti atoa le tolusefulu tausaga talu ona tetea Ane Sophie ma le tama o Carl, o Nicolai, ina ua ia auai atu i le Au Paia o Aso e Gata Ai. Talu mai lena taimi ua ia lafoeseina lona le fiafia i le Ekalesia, opogi le talalelei e faavavau, ma tuua lona nuu o Tenimaka ina ia faapotopoto i Siona. O lea o le a ia auai i sauniga paia ia o le a amata ai ona faaleleia lona aiga malepe.26

Na malaga mai Ane Soohie i Iuta i le 1874, i le lua tausaga talu ona maliu Nicolai. Ao lei maliu Nicolai, na ia faaleo atu lona faamoemoe faapea o le a i ai se aso e faamauina ai faatasi o ia ma Ane Sophie mo le faavavau.27

Ina ua taunuu mai Ane Sophie i Iuta, na ia nofo i Sanpete Valley e latalata i aiga o lana fanau ma Nicolai e toatolu na feola mai —o Carl, Hohan, ma Augusta. I le mavae ai o ni tausaga, na vaaia ai e Ane Sophie ona atalii i le taimi o a latou misiona i Scandinavia. Ae ina ua la toe faatasi ma Augusta, lea ua tolusefulu-ono tausaga ma o se tina o se fanau e toafitu, o le taimi muamua lea ua la toe vaai ai le tasi i le isi i le silia ma le lua sefulu tausaga.28

Na nofo i Ephraim, ma fiafia ai Ane Sophie i lona olaga fou o se tina ma se tinamatua. Ina ua toe faatulaga e Polika Iaga ma isi taitai o le Ekalesia uarota ma siteki i le 1877, na latou vaeluaina le Uarota a Ephraim ma valaaulia Carl e auauna atu o se epikopo o le Uarota o Ephraim South. Mulimuli ane, soo se taimi lava e auai ai Ane Sophie i se tala faatino po o se faafiafiaga faamusika i le taulaga, e ulufale atu o ia e aunoa ma se pepa ulufale ma na ona faailo atu lava ma se ataata, “O au o le tina o Bishop Dorius.”

O Ane Sophie o se faifalaoa faamanuiaina i Tenimaka, ma na faamanuiaina lona aiga i Iuta i lana taleni ina ua ia taunuu mai. E fiafia o ia e laei faamanaia mo faatasiga lea na tufaina atu ai ni taumafa Tenimaka. I lona asofanau, na te ofuina se ofu ma se fugalaau mumu, taoina se keke lapoa, ma valaaulia uma lona aiga ma uo e faamanatu faatasi ma ia.29

Na ulu atu Ane Sophie ma Carl i le malumalu o St. George i le aso 5 o Novema, ma na papatisoina Ane mo lona tina ma mo lona uso na maliu ao laitiiti. Na maua e Carl le sauniga mo le tama o Ane Sophie. Na maua e Ane Sophie lona faaeega paia i le aso na sosoo ai ma na mulimuli ane faia sauniga mo lona tina ma lona uso ao avea Carl ma sui o lona tamamatua. Na faamauina faatasi foi matua o Ane Sophie, ma o ia ma Carl na fai ma sui.

I le aso na ia maua ai lona faaeega paia, na faamauina ai Ane Sophie ia Nicolai, ao Carl na fai ma sui, ma faamaloloina ai le sootaga lea na motusia i le lalolagi. Ona faamauina ai lea o Carl i ona matua, ao aposetolo Erastus Snow, se tasi o faifeautalai i Tenimaka, na fai ma sui mo lona tama.30


I le amataga o Ianuari, 1879, na tuua ai e Emmeline Wells ma Zina Presendia Williams, se tasi o afafine o Polika Iaga, ina ia auai i se faatasiga a le atunuu o taitai o le aia tatau a tamaitai i Uosigitone, TC.31 Talu mai fonotaga e faaalia ai manatu i le 1870, na faaauau ona siamupini tamaitai o le Au Paia o Aso e Gata Ai i le faalauiloaina atu o aia tatau i Iuta ma le atunuu atoa. O la latou galuega na tosina mai ai nisi o taitai iloga o le atunuu mo le aia tatau a tamaitai, e aofia ai Susan B. Anthony ma Elizabeth Cady Stanton, ia na o mai faatasi i le Aai o Sate Leki ma talanoa atu i tamaitai o le Au Paia o Aso e Gata Ai i le taumafanafana o le 1871.32

Ao auai i le fonotaga i Uosigitone, na fuafua Emmeline ma Zina Presendia e uunaia le Konakeresi e fai ma sui i le Ekalesia ma tamaitai o Iuta. Talu ai nei, ini taumafaiga faifaipea ina ia faaitiitia le auai i faigamalo o le Au Paia, na fautuaina ai e ni sui o le malo le aveesea o le aia tatau e palota ai mai tamaitai o Iuta. Na mananao Emmeline ma Zina Presendia e puipuia la latou aia tatau e palota ai, le tautala atu e faasaga i taumafaiga a le malo e faalavelave i le Ekalesia, ma le sailia o le lagolago faalemalo i se taimi na iloilo ai le faasalaga o George Reynolds i le faiava e toalua e le Faamasinoga Maualuga o le Iunaite Setete.33

E le o le taimi muamua lenei na faia ai e Emmeline se luitau taua mo le Ekalesia. I le 1876, i le taimi o le matautia o le mala o le akerise, na valaaulia ai e Polika Iaga, Eliza Snow, ma taitai o le taumafaiga o le faaitiitia o le faaalu tupe o ia e taitaia taumafaiga e toe faaleleia ai faatoaga i le teritori. E oo atu i le faaiuga o le 1877, ua ia taitaia le Aualofa ma le Faalapotopotoga a Tamaitai Talavou i le faaputuputuina o le silia ma le toluselau lima sefulu kupita mita o saito ma fausia le lua fale teuoloa i le Aai o Sate Leki. I le mulimuli ai i ana faatonuga, na teuina ai foi e le toatele o Aualofa ni pusa o saito i a latou potu tetele o Aualofa po o fale o uarota.34

O Emmeline, o se tasi o ava faaautaunonofo a Daniel Well, na iloa foi o se puipui malosi o le faaipoipoga faaautaunonofo ma le aia tatau a tamaitai o le Au Paia o Aso e Gata Ai. I le 1877, na avea ai o ia ma faatonu o le Woman’s Exponent, ma na ia faaaogaina ona koluma e faaleo ai ona manatu i mataupu eseese, faalemalo ma faaleagaga. E ui i le tele o galuega talu mai le taitai o le nusipepa, na ia talitonu o le lolomiina sa taua tele i le galuega a le Au Paia o Aso e Gata Ai.35

“Ua agai i luma la tatou pepa ma ua faamanuiaina ai le nuu,” na tusia ai e Emmeline i lana apitalaaga i le taimi lava na ia vaaia ai le Woman’s Exponent. “Ou te naunau e faia mea uma i lou malosi e fesoasoani e faalelei ai le tulaga o ou lava tagata, ae maise lava tamaitai.”36

Ina ua taunuu Emeline ma Sina Peresenia i Uosigitone, na faafeiloaia i latou i le aai e Siaosi Q. Kanona, Susana B. Anetone, ma Elisapeta Kati Sitatone. Na latou iloa ai foi, o le lua aso na muamua atu, na autasi ai le Faamasinoga Maualuga e lagolago le faasalaga o Siaosi Renolo, le faaiuga lea e faapea o le Faavae o le Iunaite Setete o loo puipuia ai talitonuga faaletapuaiga, a e le aofia ai atoa faatinoga faaletapuaiga. O le faaiuga a le faamasinoga, lea ua le o mafai ona toe apili, ua manino mai ai o loo saoloto le faigamalo faale atunuu e pasia ma faamamalu tulafono e faasolitulafono ai faaipoipoga faaautaunonofo.37

I aso na mulimuli ai, na auai Emmeline ma Zina Presendia i le fonotaga a tamaitai, ma puipuia le faaipoipoga faaautaunonofo ma la latou aia e palota ai. “E lei solia lava e tamaitai o Iuta se tulafono o lena teritori,” na folafola atu ai Emmeline, “ma o le a le faamaoni foi ma e le tutusa ai ma tulafono le taofia o i latou i lenei aia tatau.”

“E le fautuaina e tamaitai o Iuta le tuuesea o a latou aia tatau,” na faaopoopo atu ai Zina Persendia, “ae ia fesoasoani i o latou uso i le laueleele atoa.”38

I le aso 13 o Ianuari, na malaga atu ai Emmeline, Zina Presendia, ma isi tamaitai e toalua mai le fono i le Maota Paepae e feiloai ma Peresitene Rutherford Hayes. Na valaaulia e le peresitene le vaega i lana potu tusi ma faalogo atu ma le faaaloalo ao faitau e tamaitai faaiuga o le fono, e aofia ai isi na tuuaia ai o ia mo le le faia o nisi mea e lagolago ai le aia a tamaitai.

Na lapatai atu foi Emmeline ma Zina Presendia i le peresitene e faasaga i le faamalosia o le Tulafono e faasa autaunonofo i le 1862. “E tele afe o tamaitai o le a teena,” na latou tau atu ai, “ma o le a avea a latou fanau o fanau i fafo o le faaipoipoga i luma o le lalolagi.”

Na faaleo atu e Peresitene le agaalofa, ae na te lei faia ni folafolaga e fesoasoani. Na ulufale vave atu lona faletua, o Lucy, i le potu, ma faalogologo ma le faaaloalo i le talosaga toe iloilo a Emmeline ma Zina Presendia, ma tuuina atu i malo se maimoaga i le Maota Paepae.39

I vaiaso na sosoo ai, na molimau atu ai Emmeline ma Zina Presendia i luma o le komiti o le konakeresi ma saunoa atu i taitai o le malo e fai ai ma sui o le Au Paia. Na la tuuina atu foi se faamanatu i le Konakeresi e talosaga ai mo le toe iloiloina o le tulafono e Faasa ai autaunonofo. I le faamanatu, na latou talosaga atu ai i le Konekeresi ia pasia tulafono e iloa ai le tulaga faaletulafono o ava ma fanau i totonu o faaipoipoga faaautaunonofo.40 O nisi tagata sa ofo i lo la lototetele i le puipuia o talitonuga o le Au Paia. O isi na faia i laua e pei o ni tagata ese pe faitio foi i le faatagaina e tautatala e uiga i ava faaautaunonofo i le fono a le atunuu i aia o tamaitai.41

Ae lei tuua Uosigitone, na auai Emmeline ma Zina Presendia i ni pati se lua na faia e Lucy Haynes. E ui lava i a laua taumafaiga, na le mafai e Emmeline ma Zina Presendia ona suia le manatu o le peresitene i le Au Paia, ma na ia tumau pea le naunau e faatoilalo le “malosi faaletino” o le Ekalesia i Iuta. Ae ui i lea, na faafetai Emmeline i le agalelei o Lucy ma fiafia i ona laei faigofie, uiga fiafia, ma le tumau i le faasaina o le ava malosi i le Maota Paepae.

I se faatasiga i le aso 18 o Ianuari, na tuuina atu ai e Emeline ia Lusi se kopi o le O Tamaitai Mamona ma se tusi mo ia lava. I totonu o le tusi sa ia tusia ai se savali pu’upu’u.

“Faamolemole talia lenei faailoga o le faaaloalo o se ava Mamona.”42