Talafaasolopito o le Ekalesia
34 Leai Se Mea e Fefe Ai i E Amioleaga


“Leai Se Mea e Fefe Ai i E Amioleaga,” mataupu 34 o le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, Voluma 2, Leai Se Lima Eleelea, 1846–1893 (2020)

Mataupu 34: “Leai Se Mea e Fefe Ai i E Amioleaga”

Mataupu 34

Leai Se Mea e Fefe Ai i E Amioleaga

Ata
Tamaitusi e faaulutalaina Aisea Tatou Te Faatino Ai Faaipoipoga Faaautaunonofo

I le aso 8 o Mati, i le 1885, sa ala ai Ida Udall i lona aso fanau lona luasefulu-fitu i se susulu matagofie o le la. Ae e pei ona ia faafeiloaia se aso mafanafana i le iuga o le tau malulu, sa ia iloa sa tatau ona ia faaeteete pe a laa atu i fafo. O le tele o aso sa tatau ona ia nofo i totonu seia goto le la—nei iloa o ia e se leoleo a le Iunaite Setete.1

Ua valu masina talu ona sola mai Ida i lona fale i St. Johns, Arisona, e alu i “lalo,” o se faaupuga ua amata ona faaaoga e le Au Paia e faatusa ai le olaga lalafi mai le tulafono. I lena taimi, o lona toalua, o David, sa molia i le faaipoipoga faaautaunonofo ma sa alu i le faamasinoga faatasi ma isi Au Paia e toalima. Toeitiiti fasefulu tamaloloa na molimau i faamasinoga, ma o le toatele o i latou sa molimau sese e faasaga i le Au Paia. “E foliga mai e leai se tulafono po o se faaolataga mo Mamona i Arisona,” na tusi atu ai David ia Ida i lena taimi.2

Ina ua maea le faamasinoga, o le toalima o alii e toaono sa faasalaina i faaipoipoga faaautaunonofo. E toatolu alii na faasala i le tolu ma le afa tausaga i le falepuipui i Detroit, Michigan, e lua afe maila le mamao ese. Nao David na aloese mai le faasalaina, ae ona o lana mataupu sa tolopo mo le ono masina ao sue e le faamasinoga nisi molimau e faasaga ia te ia—e aofia ai Ida.3

Ina ua uma ona ia tuua Arisona, sa nofo Ida i le fale o le tama o David ma lona tina fai i Nifae, o se taulaga pe a ma le valusefulu maila i saute o le Aai o Sate Leki. Nao tagata vavalalata lava o le aiga o Ida ma ana uo sa iloa le mea na i ai o ia.

E lei faaaluina lava sona taimi faatasi ma lona aiga faatulafono, o lea la i le taimi muamua sa ia lagona ai e pei sa ia nofo faatasi ma tagata ese. Ae talu mai lena taimi ua faatupuina lona alofa ia te i latou ma faauo atu i ona tuaoi fou, e aofia ai ma isi ava faaautaunonofo o loo lalafi e puipuia o latou aiga. O le auai atu i fono faalelotu ma talanoa ai ua fesoasoani nei e faafiafiaina ona aso uumi, na o ia.4

I le aso fanau o Ida, sa faia e ana uo ma lona aiga i Nifae se pati mo ia. Ao i latou sa pele i lona loto—o ona matua, David, ma le toalua muamua o David, o Ella—sa faitau selau maila le mamao ese. Na te lei vaai lava ia David mo le toeitiiti ono masina. Ma o lona toesea sa lagona ai e ia le faigata aua o lea ua ia taulai atu i le mauaina o le la pepe muamua i ni nai vaiaso.5

I se taimi puupuu talu ona uma le pati o le aso fanau, sa maua ai e Ida se kopi o se nusipepa mai Arisona. Ina ua ia tatalaina le pepa, sa faateia o ia i le vaai atu i se ulutala o faasilasila mai ai le maliu o lona tina, o Lois Pratt Hunt. Sa nao le fasefulu-valu tausaga o Lois, ma sa lei saunia Ida e faamamulu atu o ia.

Sa aveeseina lemu mai e uo a Ida le nusipepa mai ona lima ma nonofo faatasi ma ia seia po. I ni nai itula mulimuli ane, sa ia faatiga ai ma fanauina ai se teine malosi, mata lanu moana na ia faaigoaina o Pauline.

O vaiaso na mulimuli ane sa vave ma faatumulia i le faanoanoa ma le olioli, ae sa faafetai Ida i le i ai o Pauline faatasi ma ia. “Sa faamanuiaina au i se afafine pele laitiiti mo au lava ia,” na ia tusi ai i lana api talaaga. “Sa ou faafetai i le Atua lea ua i ai se mea ou te ola ma ou galue agai i ai.”6


I lena tau totogo, i Iuta i Matu, o Sagwitch, ma lona faletua o Moyogah, ma isi Shoshone e sefuluono sa agai atu i se aega e agai atu i le malumalu i Logan.7 Sa faamaeaina ma faapaiaina le malumalu i le tausaga muamua atu, o se molimau o le faatuatua ma le galulue malosi o le Au Paia i Iuta i matu ma Idaho i saute. I le lotolotoi o i latou na galulue punouai e fausia le malumalu sa i ai Sagwitch ma isi Au Paia Shoshone.8

Na malaga mai le au Shoshone i se auala mamao ia oo atu i le malumalu. Ua atoa le sefululua tausaga talu ona auai Sagwitch ma le silia i le luaselau isi Shoshone i le Ekalesia. Na latou tapuai i lo latou lava uarota ma la latou lava gagana.9 Ua faamauina Sagwitch ma Moyogah i le Maota o Faaeega,10 ma o le atalii o Sagwitch o Frank Timbimboo Warner ua valaaulia o se faifeautalai i le lotolotoi o le au Shoshone.11

Ae o le osofaiga a le Ami a le I.S. i le tolauapiga a le au Shoshone i le autafa o le Vaitafe o Bear na mafatia ai pea e na sao mai ai, ma sa faaauau ona toia i latou i isi faigata. Ina ua uma ona ia auai i le Ekalesia, sa maua e Sagwitch ma ona tagata se fanua i le itu i saute o Idaho e faamautu ai ma faia faatoaga. Ae i ni nai masina talu ona taunuu le au Shoshone, sa amata ona fefefe tagata i se taulaga lata ane sa le auai i le Ekalesia faapea ua faaoso e Au Paia papae Initia e osofaia i latou. Sa faafefe e tagata o le taulaga le au Shoshone ma faamalosia i latou e tuua a latou fanua ina ua faatoa amata la latou seleselega. Na toe foi atu le au Shoshone i le tausaga na sosoo ai, ae ua aina e se akerise ma manu taaloa a latou faatoaga ma mea toto.12

I lalo o le taitaiga a Peresitene Ioane Teila, sa lei leva ae maua e taitai o le Ekalesia se fanua mo le au Shoshone e faasolo atu i le tuaoi i le itu i matu o Iuta.13 O lea la o le latou tamai taulaga, o Washakie, sa i ai ni nai fale, o pa, o se fale tui uamea, o se faleoloa tuufaatasi, ma se faleaoga.14

O le faatulagaina o se olaga fou sa faigata, ae sa le taofia ai Sagwitch ma ona tagata mai le fesoasoani e fausia le malumalu. I le utiuti o lo latou taimi avanoa, na o mai ai alii o le nuu i taavale solofanua ma nofoaafi i Logan, e fesoasoani i le lauina o le maa. O isi taimi latou te saunia ai le sima e faapipii faatasi ai puipui o le malumalu pe palu foi le sima e ufiufi ai puipui i totonu. E oo atu i le taimi e faapaia ai le malumalu, ua foai atu e le au Shoshones le afe o itula e galulue ai e fausia le maota paia.15

Na galue foi Sagwitch ia, e ui ua matua o ia ma na maila lona lima mai le fasiga tele i le Bear River. E le mavae lava le fasiga tele mai mafaufau o tagata. O le tele o e na sao mai ua faatusaina o latou tausaga mai le tele o tausaga talu mai lena aafiaga matautia.16 E le mafai ona galo ia i latou matua, uso, tane, ava, fanau, ma fanau a fanau na maliliu.

I le aso o le fasiga tele, na le mafai e Sagwitch ona taofia fitafita mai le fasiotia o ona tagata. Ae i le tautotogo o le 1885, na latou faaalu ai le fa aso ma isi au Shoshones i le malumalu, e faia sauniga mo aiga na maliliu, e aofia ai le tele o e na fasiotia i Bear River.17


Ia Iuni 1885, na o mai ai Iosefa Samita lll ma lona uso o Alexander i le Teritori o Iuta i se isi misiona mo le Ekalesia Toefaatulagaina a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. E pei ona taumafai i ai faifeautalai muamua mai le latou lotu, na mananao le au uso e faatalitonu le Au Paia i Iuta ma isi nofoaga e lei faatinoina e le perofeta o Iosefa Samita le faaipoipoga faaautaunonofo.18

O nisi o le Au Paia na matauina le la taunuu mai o Helen Whitney, le afafine e lima sefulu-ono-tausaga a Heber ma Vilate Kimball. Na masani Helen i le savali a le au uso. O le mea moni, na ia lolomiina i se taimi se tamaitusi, Faaipoipoga Faaautaunonofo e pei ona aoaoina e le Perofeta o Iosefa, e tali atu i manatu o Iosefa lll e uiga i lona tama. I le avea ai o ia lava ma ava faaautaunonofo a Iosefa Samita, na iloa e Helen ma le mautinoa na faatinoina e le perofeta le faaipoipoga faaautaunonofo.19

Sa sefulufa tausaga o Helen ina ua aoaoina o ia e lona tama i le mataupu faavae ma fesili atu ia te ia pe o le a faamauina o ia ia Iosefa. Na tetee ona lagona i le taimi muamua, ma na ia tali atu ma le ita tele i ana upu. Ae i le aluga o le aso, na ia mafaufau ai i le mea e fai, na ia iloa na alofa tele lona tama ia te ia ma e le aoaoina o ia i se mea e le tusa ai ma le finagalo o le Atua. Na ia malie i le faamauga, ma le talitonuga o le faatasiga o le a fesoasoani i le faaeaga o ia ma lona aiga ma fesootai atu ai ia Iosefa Samita i le faavavau.

O le faatulagaga na i ai e le o se mea ua masani ai i soo se ala lava. O Elena e laitiiti mo se faaipoipoga, e ui o ni isi o tamaitai e tutusa o latou tausaga sa faaipoipo i totonu o le Iunaite Setete i lena taimi. E faapei o isi ava a Iosefa, ua mae’a ona faamau atu o ia i le perofeta mo na’o le faavavau. E sea sea lava feiloai faaagafesootai o ia ma Iosefa, ma e na te lei faailoaina lava e faapea sa i ai se la fesootaiga faaletino. Sa faaauau ona nofo o ia i le fale o ona matua ma, faapei o isi taitoalua o autaunonofo i Navu, sa na o ia lava na iloa lana faamauga. A e sa i ai o ia i tausaga o le taimi o le amata ona faauo atu ni isi o tamaitai talavou, lea na faigata ai mo ia ona faamatala atu i ana uo pe aisea ua ia le toe faatasi atu ai i ni faatasiga faitele.20

Ina ua mavae atu le maliu o le perofeta, na faaipoipo Helen ia Horace Whitney, le atalii o Newel ma Elizabeth Ann Whitney. Na sefulufitu tausaga o Helen ae luasefululua Horace i lea taimi, ma na alofa lava le tasi i le isi. I le aso o le faaipoipoga, na la folafola atu e pipii le tasi i le isi mo aso o totoe o o la olaga, ma afai e tusa ai, i le faavavau. Ae i le fatafaitaulaga i le malumalu o Navu, na la faaipoipo ai mo na o le olaga nei, ona ua uma ona faamau Helen ia Iosefa Samita mo le faavavau.21

Mulimuli ane, ina ua nonofo i Iuta, na malie ai Helen i faaipoipoga a Horace ia Lucy Bloxhan ma Mary Cravath. E lei umi ae maliu Lucy, ae na nonofo Mary ma Helen e tuaoi i le tasi ma na olioli i se sootaga manaia. Na fiafia lava le faaipoipoga a Helen ma Horace mo le tolusefulu-valu tausaga, na ia fanauina ni fanau se sefulutasi.22 Na maliu Horace i le aso 22 o Novema, 1884, ma ua faaalu e Helen nisi o ona taimi e tusi ai mo le Deseret News ma le Woman’s Exponent.23

Sa le faigofie lava le faaipoipoga faaautaunonofo mo Helen, ae na ia puipuia lava ma le malosi. “Ana leai le mana o le molimau mai le Alii,” na ia tusia ai, “ou te le talitonu e mafai ona ou ioeina lava mo sina minute.”

I ni nai tausaga talu ona tusia le Faaipoipoga Faaautaunonofo e pei ona Aoaoina e le Perofeta o Iosefa, na lolomi ai e Helen se tamaitusi lona lua, Aisea Tatou te Faatino ai le Faaipoipoga Faaautaunonofo, lea na agai i faitioga masani i le faatinoga. “E leai lava se leaga,” na ia tau atu i ana tagata faitau, “i se mea e uunaia ai le tatalo, e tuliesea ai le manatu faapito mai le loto, ma faalautele ai le mafaia o lagona alofa faaletagata, ma taitai atu ai se tasi e faia ni mea lelei e sili atu o le agalelei i fafo atu o lona lava tamai lio.”24

E ui lava o nisi taimi e lelava ai Helen e tusitusi, ae o le totogi na maua ai na totogi ai lana nusipepa ma isi faatau.25 O ana faatonu na faitioina e na sauaina le Ekalesia mo le lagolagoina o le saolotoga i mea taulotu ae faaauauina le faasagatau i le Ekalesia. O ana upu na maua ai foi le faamalosiauga i ona uso a Au Paia.

“A fai e nei tagata le latou vaega, o le a faaalia mana o le Silisiliese mo i latou,” na ia faamautinoa ai ana tagata faitau ia Aokuso 1885. “E leai se mea tatou te fefefe ai i e amioleaga.”26

Na faaalia e Helen taumafaiga a Iosefa lll e faataumamao lona tama mai le faaipoipoga faaautaunonofo o se osofaiga i le upumoni.27 I se tasi aso, ao malaga i se nofoaafi i Iuta tutotonu,na ia matauina ai se alii na ulu mai i lana taavale ma nofo i ona luma. E lei foliga mai o ia o se tagta o le Ekalesia, ma na mafaufau Helen pe o ia o se sui o le malo iina e faamalosia tulafono e faasagatau i autaunonofo. Ina ua ulufafo le tagataese mai le nofoaafi, na iloa ai e Helen i lona tei tele o ia o Iosefa Samita lll.

“Ana ou iloaina o ia,” na ia tusi ai i lana api talaaga, “semanu e sili atu lou toa e faitioina ai ma faaosoosoina ai e faailoa atu au lava ia.”28

E ui o le tele o le olaga o Helen na faaipoipo ai ia Horace, na ia iloaina na faamauina o ia i le perofeta o Iosefa Samita. E lei manino lava ia te ia le ala o le a galue ai ana lava sootaga i le faavavau. Ae na ia fuafua e maua uma faamanuiaga e faavavau na folafola mai e le Atua i lona aiga. Na faasaoina lava o ia i taimi uma e le Atua i ona taimi faigata, ma na ia faaauau ona talitonu o le a ia faasaoina mea uma i le iuga.

“Ua leva lava ona ou aoao e tuu atu mea uma ia te Ia, o le e sili atu le silafia nai lo tatou o mea o le a tatou fiafia ai,” na ia tusia ai.29


I ni nai masina talu le fanauina o lana tamateine, na toe amata ai e Ida Udall ona malaga. Na malaga i lalo o se igoa fai, na ia nofo ai mo ni nai vaiaso i se taimi i ni uo eseese ma aiga i Iuta.30 O le a tu David mo le faamasinoga ia Aokuso 1885. Ona e lei mafai e loia ona faatulaga se moliaga autu e faasaga ia te ia mo le autaunonofo, o lea na latou liliu atu ai i se moliaga pepelo a ona fili i St. Johns na tuuaia ai o ia i se taimi na muamua atu.31

Na vaai mulimuli Ida ia David ia Me, 1885, i le lua masina talu ona fanau Pauline. Talu mai lena taimi, na maua ai e Ida se tusi mai ia David na faaalia ai le faanoanoa i mea uma ua ia onosaia ona o ia.

“E sili atu, o ou lagona ia i nisi taimi, pe ana ou puapuaga i le falepuipui nai lo lou faaaogaina o se isi igoa ma sola solo ai ona o le fefe ina nei iloaina,” na ia tusi atu ai.32

Ae na faamoemoe Ida o lana taulaga o le a aoga ai le taumafaiga, ae maise lava o le tele o tagata e talitonu o le a faasaolotoina David. Ao ia faatalitali i talafou o le faamasinoga i Arisona, na ia maua le faamafanafanaga i le tausia o Pauline. O le tausia o manaoga o le pepe o nisi taimi pau lea o le mea na aveese ai lona mafaufau mai le popole tele.33

I le aso 17 o Aokuso, na taunuu mai ai le talafou ua faasalaina David i le moliaga o le pepelo ma nofosala i le falepuipui mo le tolu tausaga. Na faanoanoa Ida, ae na ia faamoemoe ia tau lava ia mafai ona ia toe foi atu i lona aiga i Arisona. Ae ui i lea, na fautuaina e le Aposetolo o George Teasdale ia aua nei alu ese mai le lafi pea. Afai e faasaoina David mai lea moliaga o le pepelo, o le a taumafai loa ona fili e toe faasala o ia i le faaautaunonofo.

Na mulimuli Ida i le fautuaga a le aposetolo ma e lei toe foi i Arisona.34 Ae o aso uma lava, na faateteleina ai lona naunau e fiafaalogo ia David i le falepuipui. E na o le faatasi ona ia mafai ona tusi atu i lona aiga, o lea na ia faalagolago ai ia Ella e auina atu ia te ia kopi o ana tusi. E ui ina feagai foi Ella ma ona luitau, ae maise lava ina ua maliu lana tamaitiiti laitiiti lava o Mary, ia Oketopa 1885.

Mo le tolu masina, e lei maua lava e Ida ni tusi mai ia David. Ina ua taunuu mulimuli ane se afifi o ana tusi, na ia iloa ai na ia amata ona faaaoga se igoa faalilolilo mo ia. I le faaeteete nei iloaina o ia, na faaigoa ai e David o ia i le igoa o lona tina, o Lois Pratt.35


I lena tautoulu, ao lafi mai leoleo o le Aai o Sate Leki i saute, na valaaulia ai e Peresitene Teila Jacob Gates i se isi misiona i Hawaii. Ua atoa le ono tausaga talu ona foi mai Jacob mai lana misiona muamua i atu motu. I lena taimi, na la faaipoipo ai ma Susie Young, lea ua igoa nei ia Susa. Na nonofo i Provo, ma tausia le la fanau e toatolu faatasi ma le tasi o loo faatalitali i ai. O Bailey, le atalii o Susa mai lana faaipoipoga muamua, na nonofo foi ma i latou. Ae ui i lea, o lana tama teine o Leah, na nofo pea ma le aiga o lona tama i Iuta i matu.

O le valaauga faamisiona faafuasei o Jacob na popole ai Susa ma tumu i fesili. Na tau atu e le tusi ia Jacob ia alu i Hawaii i totonu o le tolu vaiaso, ma na itiiti ai se taimi mo ia e faatulaga ai ana pisinisi. E lei taua mai foi pe mafai ona ia ave lona aiga, e pei ona faatagaina ai faifeautalai i nisi taimi.

Na manao Susa e o faatasi ma ia ma ave tamaiti, ae na leai sona faamoemoe. “Mai le leo o le tusi a Jacob, e le manatu o ia na manaomia ona ou alu,” na ia tusi atu ai i lona tina i le aso na sosoo ai. “E mafai la ona e vaai faalemafaufau i lou lumanai i le isi tolu tausaga.”36

Na talia vave lava e Jacob le valaau, ae na ia fesili ia Peresitene Teila pe mafai ona latou o ma Susa ma tamaiti. “Ou te manao e o faatasi ma i latou,” na ia tusi atu ai. Na ia faamanatu i le perofeta na i ai muamua Susa i Hawaii ma e masani lelei i le eria.37

E lei vave mai se tali, ma na saunia Susa e auina atu Jacob na o ia. Na ia iloaina o le isi tolu faifeautalai na maua le faatagaga e ave o latou aiga i Laie, lea na le lava ai fale, o lea na te lei faamoemoeina ai lea lava faamanuiaga. Ae, toe tasi le vaiaso tuua Iuta, na maua ai e Jacob se tusi e faataga ai o ia e ave lona aiga.38

Na faavavevave lava ona saunia Susa ma Jacob. Mai isi foi mea, na la tusi atu ia Alema Dunford, le tane muamua a Susa, e fesili i ai pe mafai ona latou o ma Bailey e sefulu-tausaga i Hawaii. Nai lo le toe tusi atu, na faatalitali Alema seia tuua le aiga mo Hawaii. Ona ia faafetauia lea o i latou i le nofoaafi i le Aai o Sate Leki faatasi ma se leoleo ma le tusi mai le faamasinoga e tuuina atu ai lana aia tatau e tuu ai Bailey faatasi ma ia i Iuta.

E ui lava na nonofo i aso uma Bailey ma Susa, na leai sana mea e mafai e taofia ai Alema mai le aveina o ia ona o le poloaiga mai le faamasinoga. Ao faamavae atu Susa i lana tama, ma le lotomomomo, na tagi leotele le tamaitiiti ma taumafai e toe foi atu ia te ia.39

Na malaga atu Susa ma Jacob i le vaa i Hawaii i se taimi vave lava mulimuli ane ma le isi la fanau. I le taimi o le malaga, na tumu Susa i le faavauvau ma na mai ai. Ina ua taunuu le vaa i le uafu i Honolulu, na faafeiloaia i latou e Iosefa F. Samita, lea na faaaunuua i le motu e aloese ai mai le falepuipui. O le taeao na sosoo ai na latou malaga atu ai i Laie, lea na faafeiloaia ai i latou e le vaega tele o le Au Paia i se taumafataga o le afiafi ma se faafiafiaga.40

Na vave lava ona masani Susa ma Jacob i le olaga i Laie. Na fiafia Susa i le matagofie o le vaaiga na siomia ai o ia, ae na ia tauivi e faamasani i fale a faifeautalai, ia na tumu i manu ninii. “Afai ou te lagonaina le tuuatoatasi,” na ia tusi atu ai se tusi malie i le Woman’s Exponent, “O lea e tele lau vaega o iniseti, isumu, akarava, atualoa, mogamoga, utufiti, namu, pilimoo, ma le miliona o loi.”41

Ae o le mea sili lava, na maimanatu o ia mo Iuta.42 Ae i ni nai masina talu ona taunuu, na ia maua ai se tusi mai ia Bailey. “Ou te moomoo maimau pe ana e nofo iinei,” na ia tusi atu ai. “Ou te mafaufau ia oe i au tatalo.”43

O le mea sili, i na tatalo, na maua ai e Susa le mafanafana.


Ina ua alu le lafiaga a Ioane Teila i le amataga o le 1885, na ia faatasi atu ma Siaosi Q. Kanona o le na muamua atu i ni nai vaiaso ia aua nei iloa. I le gasologa la, sa latou maua le malutia i totonu o aiga o nai Au Paia faamaoni i totonu ma le siosiomaga o le Aai o Sate Leki, na fai lava ma faasolo le siitia ese pe a amata ona masalomia gaoioiga a tagata o tuaoi, pe ua lagona e Ioane le le saogalemu. Ma e talu ai foi o loo saili lava i latou e leoleo, e latou te le mafai lava ona faatamala i lo latou puipuiga.44

I le mafai ai ona faatasi atu i le Au Paia, na taumafai ai le Au Peresitene Sili e faatautaia pisinisi a le Ekalesia e ala atu i tusi. Afai e le mafai ona foia ni mataupu i lena ala, latou te feiloai faalilolilo ma isi taitai o le Ekalesia i le Aai o Sate Leki. O malaga taitasi i le aai na lamatia lava. E leai se taitai o le Ekalesia na faatinoina le faaipoipoga faaautaunonofo na saogalemu.45

Ia Novema, na pue ai e leoleo o le malo le aposetolo o Lorenzo Snow, lea na fitusefulu-tasi tausaga ma na faaletonu lona soifua maloloina.46 Ae lei pueina o ia, na filifili Lorenzo e nonofo ma se tasi o ona aiga ia aloese ai mai le moliaga i le nonofo faatasi faasolitulafono. Ae o se tasi o faamasino na auai i le faamasinoga na fai atu e tatau ona ia taofia le avea ma tane i ana ava uma lava. “E sili ai lou oti faaafe,” na tau atu ai Lorenzo, “nai lo le teena o au ava ma solia ai nei tulaga paia.”47

Ia Ianuari 1886, na faasalaina ai e le faamasino Lorenisio i masina e sefuluvalu i le falepuipui mo tuuaiga faamaonia e tolu o le nonofo faatasi faasolitulafono. I le masina na mulimuli ane ai, na osofaia ai e le leoleo o Eleuini Aealani ma isi leoleo fesoasoani le faatoaga a Siaosi Q. Kanona ma tuuina atu tusi samania i tagata o aiga o loo nonofo ai iina. Ona faailoa lea e Aealani le taui e $500 mo le pueina mai o Siaosi.48

Ina ua iloa e George le taui, na ia iloaina o le a sueina o ia e se vaega o “tagata faamaligi toto e pei o ni taifau”. E lei manao e tuuina le perofeta i se tulaga lamatia, na ia filifili ai e o eseese ma Ioane mo se taimi. Na ioe i ai Ioane ma fautuaina o ia e alu i Mekisiko. I ni nai aso mulimuli ane, na sele ai le soesa a George ma ulufale atu i se nofoaafi, ma le faamoemoe e sola ese atu mai Iuta.49

E ui i lea, na oo atu le upu ua tuua e George le taulaga, ma na ulufale atu se leoleo i le nofoaafi ma pue mai o ia. Ona oo mai lea o le leoleo o Ireland e toe ave atu George i le Aai o Sate Leki.

Ao patapatatu atu le nofoaafi, na oo mai se tagata o le Ekalesia ma musumusu atu ia George faapea o se vaega o le Au Paia ua fuafuaina e laveai o ia ae lei taunuu le nofoaafi i le aai. Na tulai George ma agai atu i le tulaga i fafo o se tasi o taavale o le nofoaafi. E lei manao o ia ia pueina se tasi—pe fasiotia—ona o ia.

Na vaai atu i le laufanua o le taumalulu, ma na mafaufau George e oso ese mai le nofoaafi. E ui i lea, o le toafa i sisifo o se nofoaga tuufua. Afai e oso o ia i le taimi sese, e ono iu ifo o ia i le tele o maila e mamao ese ai mai le taulaga e sili ona lata ane. O le malaga i lenei laufanua valevalenoa e mafai ona oti ai, ae maise lava i se tasi ua toeitiiti onosefulu tausaga.

Na faafuasei lava ona oso le nofoaafi, ma na ato atu ai George i fafo. Na sasa lona ulu ma lona ituagavale i le eleele ao patapatatu ese atu le nofoaafi, ma leiloa atu i le malulu, ma le pogisa.

Na taoto i luga o le eleele aisa ua tau le malamalama, ma na lagona e George le tiga i lona ulu ma le tino atoa. Na pio le pou o lona isu i le isi itu, ua gau. Na tae luga o se tasi o ona mata ma na ati atu i lona atigipoo, ma na lavatoto ai ona foliga ma lavalava.

Na ia tu i luga, ma na amata e George ona savali lemu i luga o le ala. E lei umi ae ia vaaia se leoleo o agai mai ia te ia. Na iloa e le leoleo o Ireland ua leai o ia ma na faatonuina le nofoaafi e taofi. Na setusetu atu George i le leoleo, lea na taitaia o ia i se taulaga lata ane.

O iina na auina atu ai e George se uaealesi ia aua nei faalavelave le Au Paia i le pueina o ia. Ua i ai nei o ia i aao o le Alii.50