Laipelí
Lēsoni 12: Ngaahi Folofola ʻOku Tānaki Mai ʻi Hotau Kuongá


Lēsoni 12

Ngaahi Folofola ʻOku Tānaki Mai ʻi Hotau Kuongá

Talateú

ʻOku hokohoko atu ʻa e ʻEikí ke ʻomi ha fakahinohino fakalangi kiate kitautolu ʻaki hono fakahā ʻEne folofolá mo Hono finangaló ki Heʻene kau tamaioʻeikí i he Laumālie Māʻoniʻoní. Koeʻuhí ʻoku kei hokohoko atu e folofola mai ʻa e ʻOtuá ki he kau palōfita ʻo onopōní, ʻoku kei toe ai ha ngaahi folofola ke ʻomai. Ko e ngaahi folofola ko ia ʻoku toe tānaki mai ʻi hotau kuongá—hangē ko e Liliu ʻa Siosefa Sāmita ki he Tohitapú pea mo e tohi ʻa ʻĒpalahamé—ʻokú ne fakapapauʻi, fakamaʻalaʻala, mo fakalahi ʻetau mahino ki he ongoongoleleí.

Laukonga ki Hono Puipuituʻá

  • Jeffrey R. Holland, “ʻOku ʻIkai ke Ngata … ʻEku Leá,” Ensign pe Liahona, Mē 2008, 91–94.

  • “Translation and Historicity of the Book of Abraham,” Gospel Topics, lds.org/topics.

  • Elizabeth Maki, “Joseph Smithʻs Bible Translation: T&F 45, 76, 77, 86, 91,” Revelations in Context series, Mar. 20, 2013, history.lds.org.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Ngaahi folofola ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakakaukau ʻoku ʻeke fakamātoato ange ʻe ha kaungāmeʻa, “Ko e hā ʻoku lahi ange ai ʻa e ngaahi folofola ʻa e kau Māmongá kae ʻikai ko e Tohitapú pē? Naʻá ku fakakaukau ʻoku kakato pē ʻi he Tohitapú e folofola ʻa e ʻOtuá.” Kole ki he kau akó ke hiki honau nimá kapau ne ʻosi fai ange ha fehuʻi peheni kiate kinautolu. Fakaafeʻi ha kau ako tokosiʻi ke nau vahevahe ʻa e anga ʻo ʻenau tali e fehuʻí mo ʻenau ongó ʻi hono fakamoʻoniʻi e folofolá ki he niʻihi kehé.

Hiki ʻa e foʻi lea ko e fatunga tohi ʻi he palakipoé. Fakaʻaliʻali ʻa e fakamatala ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea fakaafeʻi ha ongo tamaiki ako ke na taufetongi ʻi hono lau leʻolahí. Kole ki he kalasí ke nau fanongo ki he ʻuhinga ʻo e foʻi lea ko e fatunga tohí ʻi he fakamatala ko ʻení.

ʻĪmisi
ʻEletā Jeffrey R. Holland

Koeʻuhí ko e fuʻu ʻofa lahi ha kau Kalisitiane ʻe niʻihi ʻi he Tohi Tapú, kuo nau pehē ai he ʻikai ke toe ʻi ai ha folofola kehe kuo fakamafaiʻi, ka ko e Tohi Tapú pē. ʻI hono tala ko ia kuo tāpuni hano toe maʻu ha fakahaá, na’e tāpuni ai pē ʻe hotau kaungāmeʻa he ngaahi tui fakalotu kehé ʻa e matapā ki he fakamatala fakalangi ʻoku tau ʻofeina ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní: ko e Tohi ʻa Molomoná, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, pea mo e tataki ʻoku hokohoko hono maʻu ʻe he kau palōfita mo e kau ʻaposetolo kuo pani ʻe he ʻOtuá” (Jeffrey R. Holland, “ʻOku ʻIkai ke Ngata … ʻEku Ngaahi Leá,” Ensign pe Liahona, Mē 2008, 91).

ʻĪmisi
ʻEletā Dallin H. Oaks

“ʻKo e tokolahi taha ʻo e kau Kalisitiané ʻoku nau tui kuo ʻosi taʻofi ʻe he ʻOtuá ke toe folofola mai—ʻa e ngaahi tohi toputapu naʻe fakamafaiʻi hono fakatahaʻi ʻo ngāue ʻaki ko e folofolá—ʻo ngata pē ia hili ha taimi nounou mei he pekia ʻa Kalaisí pea ʻoku ʻikai ke toe ʻi ai ha fakahā ʻe tatau mo ia talu mei he taimi ko iá. Naʻe akoʻi ʻe Siosefa Sāmita mo fakahaaʻi ʻoku kei toe pē e ngaahi folofola ke ʻomí [vakai, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 195]. …

“… Naʻe akoʻi ʻe Siosefa Sāmita ʻe tataki ʻe he ʻOtuá ʻEne fānaú ʻaki hano toe tānaki mai ha meʻa foʻou ki he ngaahi folofola lolotongá. ʻOku kau ʻi he tānaki mai ko iá ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Pea pehē foki mo e ngaahi fakahā ʻoku ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá pea mo e Mataʻitofe Mahuʻingá” (Dallin H. Oaks, “Fundamental to Our Faith,” Ensign, Jan. 2011, 29).

  • Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e kupuʻi lea ko e “folofola ʻoku fakatahatahaʻi”? (Ko hano “fakatahatahaʻi ʻo ha ngaahi tohi ʻoku ʻiloʻi, fakamafaiʻi mo toputapu. ʻOku ui ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e ngaahi tohi kuo fakatahatahaʻí ko e ngaahi folofola ʻoku tali ke ngāue ʻaki ʻe he Siasí” [Guide to the Scriptures, “Canon,” scriptures.lds.org].)

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e Kāingalotú ʻoku teʻeki ke ʻosi ʻa e ngaahi folofola ʻoku fakatahatahaʻí? (Neongo te nau ngāue ʻaki ha ngaahi fakalea kehekehe, fakapapauʻi ʻoku mahino ki he kau akó ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení: ʻOku ʻikai ke maʻu ʻi he Tohitapú pē taha ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá kuo fakamafaiʻí [vakai, Ngaahi Tefito ʻo e Tui 1:9].)

  • Ko e hā hano ʻaonga ke kei tui ʻoku kei fakahā mai ʻe he ʻEikí ha folofola ki he kau palōfita ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní?

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:56; 45:60–62; 76:15–19; 93:53; 94:10

Ko e Liliu ʻa Siosefa Sāmita ʻo e Tohi Tapú

Hiki ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé:

Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha folofola lahi ange ʻo fakapapauʻi, fakamaʻalaʻala, mo fakalahi ʻetau ʻilo ki he moʻoní.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻ ʻa e ʻuluʻi vahe ʻo e vahe 35 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. Kole ki he kalasí ke nau muimuiʻi pē mo kumi ʻa e meʻa naʻe fai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo Sitenei Likitoní ʻi he taimi naʻá na maʻu ai e fakahā ʻoku ʻi he vahe ko ʻení.

  • Ko e hā ʻa e ngāue naʻe lolotonga fakahoko ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo Sitenei Likitoni ʻi he taimi naʻá na maʻu ai ʻa e fakahā ko ʻení?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e ongo palakalafi ko ʻení ke tokoni ki hono fakamatalaʻi ʻo e Liliu ʻa Siosefa Sāmita ʻo e Tohitapú:

ʻI he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1830, naʻe fekauʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ke liliu ʻa e Tohi Tapú. Naʻe ʻikai ke liliu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Tohi Tapú mei ha lea fakafonua ʻe taha ki ha lea kehe; pe ʻi ai ha takainga tohi motuʻa ʻo e tohi-tapú ke ngāue mei ai. Ka, naʻe lau ʻe Siosefa mo ako ʻa e ngaahi fakamatala mei he liliu ʻo e Tohi Tapú naʻe fai ʻe Kingi Sēmisí peá ne toki fai leva ha fakatonutonu mo tānaki ki ai ʻi hono ueʻi ia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní. Ko ia ai, ko e liliú naʻe lahi ange ko e tataki fakalaumālie kae ʻikai ko ha liliu angamaheni.

ʻOku fakafuofua naʻe fulihi ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá ha ngaahi veesi ʻe 3,000 pe lahi ange ʻi he Tohi Tapu ʻa Kingi Sēmisí. ʻOku kau ʻi he ngaahi faikehekehe ko ʻení ha fakalahi (ke fakamaʻalaʻala ʻa e ʻuhingá pe tuʻungá pe fakafoki mai ha ngaahi tohi fakapalōfita, hangē ko e tohi ʻa Mōsesé), tāmateʻi, toe fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi vēsí, mo hano fokotuʻutuʻu kakato ʻo ha ngaahi vahe ʻe niʻihi. Ke maʻu ha fakamatala lahi ange ki he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, vakai, Bible Dictionary pe Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Liliu ʻa Siosefa Sāmitá (LSS).”

Hiki tatau ʻa e saati ko ʻení ʻi hepalakipoé:

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 45:60–62

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavaa 42:56, footnote a

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:15–19

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 93:53

ʻUluʻi vahe ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 35; 76; 77; 86; 91

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 94:10, footnote b

Vahevahe ʻa e kalasí ki ha kulupu ʻe ua. Fakaafeʻi ʻa e ongo kulupú takitaha ke nau ako ʻa e fakamatala ʻi ha taha ʻo e ngaahi kōlomú, ʻo kumi ʻa e fakamatala fekauʻaki mo e Liliu ʻa Siosefa Sāmita ʻo e Tohitapú. Ka hili ha taimi feʻunga, pea fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau vahevahe ʻa e meʻa naʻa nau akó. Hili ia pea fai ange ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • ʻOku ke pehē ko e hā tokoni ʻo e ngāue ʻo e liliú ki he ako fakalaumālie ʻa Siosefa Sāmitá pea mo hono fakafoki mai ʻo e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí?

Koeʻuhí ke tokoni ke fakahoungaʻi ʻe he kau akó ʻa e ʻaonga ki he Siasí ʻo e liliu ʻe Siosefa Sāmita ʻo e Tohi Tapú, fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau huke ki he “Chronological Order of Contents” (ʻoku tuʻu ʻi he kamataʻanga ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá) pea fakamatalaʻi ange naʻe ngāue ʻa e Palōfitá ʻi he liliú he vahaʻa ʻo Sune 1830 mo Siulai 1833. Hili ia pea fehuʻi ange leva:

  • Ko e vahe ʻe fiha ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá naʻe maʻu he vahaʻa ʻo Sune 1830 mo Siulai 1833? (Naʻe maʻu ʻe he Palōfitá ha fakahā ʻe 74 naʻe hoko ko ha konga ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻi he vahaʻa taimi ko ʻení.)

Te ke lava foki ke fakamahinoʻi ange ko e ngaahi tohi ʻa Mōsese, mo e Siosefa Sāmita—Mātiú, ʻa ia ʻoku maʻu fakatouʻosi ʻi he Mataʻitofe Mahuʻingá, ko ha konga ia ʻo e liliu ʻa Siosefa Sāmita ʻo e Tohi Tapú pea naʻe maʻu ia he vahaʻa taimi ko ʻení. Ko e tohi ʻa Mōsesé ko e Liliu ia ʻa Siosefa Sāmita ki he ngaahi ʻuluaki vahe ʻe valu ʻo e tohi ʻa Sēnesí. Ne fakatokangaʻi ʻe Siosefa Sāmita ʻa e lahi ʻo e ngaahi meʻa naʻe mole mei he Tohitapú ʻi heʻene liliu ʻa e ngaahi veesi fekauʻaki mo ʻĪnoké. ʻOku ʻi he Tohitapu ʻa e Tuʻi ko Sēmisí ha ngaahi foʻi lea ʻe 109 kau kia ʻĪnoke, pea ko e Tohi ʻa Mōsesé ʻoku ʻi ai ha ngaahi foʻi lea ʻe 5,240 kau kia ʻĪnoke.

  • Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku ala fokotuʻu mai ʻe he ngaahi fakahā lahi naʻe maʻu he vahaʻa taimi ko ʻení kau ki he fatongia ʻo e Liliu ʻa Siosefa Sāmitá ʻi hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí?

  • ʻI hoʻo vakai ki he ngaahi vahe ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá naʻe maʻu ʻi he vahaʻa taimi ko ʻení, ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi tokāteline mahuʻinga naʻe fakahā mai he taimi ko ʻení? (ʻE lava ke maʻu ha ngaahi sīpinga ʻo e ngaahi tokāteline mahuʻinga ne fakahā mai he vahaʻa taimi ko ʻení ʻi he ngaahi vahe 29, 42, 45, 76, 88, mo e 93.)

Fakaʻaliʻali ange ʻa e meʻa ko ʻení pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi:

“Ko ha konga mahuʻinga ʻo e ako fakalaumālie ʻa e Palōfitá ko ʻene liliu ʻa e Tohitapú pea mo hono fofola mai ʻa e moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi hono fakafoki maí. ʻI heʻene toe vakaiʻi ʻa e Fuakava Motuʻá mo e Fuakava Foʻoú, naʻá ne faʻa maʻu ha ngaahi fakahā, fakamaʻalaʻala pe fakalahi ki he ngaahi fakamatala fakatohitapú. ʻI he foungá ni, naʻe maʻu ai ʻe he Palōfitá ha ngaahi tokāteline lahi mei he ʻEikí, kau ai ʻa e ngaahi tokāteline ko ia ʻoku ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 74, 76, 77, 86, mo e 91, pea mo e ngaahi konga ʻi he ngaahi vahe lahi kehe ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá” (Teachings: Joseph Smith, 208).

Fakamoʻoniʻi ange naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ha konga mahuʻinga ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ko ha ola fakahangatonu ʻo e ngāue ʻa Siosefa Sāmita ʻi hono liliu ʻo e Tohitapú. Te ke toe lava foki ke fakamatalaʻi ange naʻe tānaki ha ngaahi konga ʻo e Liliu ʻa Siosefa Sāmitá ki he Konga ʻo e Tohitapu ʻa e Tuʻi ko Sēmisí ʻo e 1979, ʻo faingamālie lahi ange ai ʻa e ngaahi fakahā mahuʻingá ni ke tāpuekina e moʻui ʻa e kau mēmipa ʻo e Siasí.

Ko e tohi ʻa ʻĒpalahamé

Fakaafe’i ʻa e kau akó ke nau sio fakavavevave pē ki he ngaahi ʻuluʻi vahe ʻo e vahe he tohi ʻa ʻĒpalahamé. Aleaʻi nounou mo e kalasí ʻa e kakano ʻo e tohi ʻa ʻĒpalahamé. Hili ia pea fakamatalaʻi ange naʻe haʻu ki Ketilani ʻi ʻOhaiō ha tangata ko Maikolo Senitelā ʻi he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1835 mo ha ngaahi puha fakatolonga pekia (mummies) ʻe fā mei ʻIsipite, mo ha ngaahi takainga tohi kiliʻi ʻakau naʻe ʻi ai ha tohi faka-ʻIsipite mei he kuonga muʻá. Naʻe fakatau ʻe he kau mēmipa ʻo e Siasí ʻa e ngaahi puha ʻo e kau pekiá (mummies) mo e takainga tohi kiliʻi ʻakaú. Neongo ʻoku ʻikai ke ʻiloʻi moʻoni e founga naʻe fakahokoʻaki e liliú, ka naʻe liliu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha niʻihi ʻo e ngaahi tohí ʻi ha ngaahi māhina ʻi he hili hono maʻu ʻo e takainga tohi faka-ʻIsipité. Ne pulusi ha ngaahi konga ʻo e tohi ʻa ʻĒpalahamé ʻi he kamataʻanga ʻo Māʻasi 1842, ʻi ha nusipepa ʻa e Siasí naʻe ui ko e Times and Seasons. Ne toki pulusi kimui ʻa e tohi ʻa ʻĒpalahamé ʻi he Mataʻitofe Mahuʻingá.

Vahevahe ʻa e fakamatala fakanounou ko ʻeni ki hono ʻomi ʻo e tohi ʻa ʻĒpalahamé. Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fanongo ki he meʻa ʻoku tau ʻilo fekauʻaki mo e founga ʻo e liliú.

Ko e fakafepaki angamaheni ki he moʻoni ʻo e tohi ʻa ʻĒpalahamé ko e ʻikai ke motuʻa feʻunga ʻa e takainga tohi mei he kiliʻi ʻakaú, ke mahino naʻe hiki ʻe ʻEpalahame, ʻa ia naʻe moʻui ʻi ha meimei taʻu ʻe 2,000 kimuʻa ʻia Sīsū Kalaisi. Ne teʻeki ke tala ʻe Siosefa Sāmita ia naʻe tohi ʻe ʻEpalahame ʻa e tohi kiliʻi ʻakaú pe ko e tukuʻau tonu ia mei he taimi ʻo ʻĒpalahamé. “ʻOku faʻa maʻu ʻa e ngaahi lekooti fakakuongamuʻá mei ha ngaahi tatau pe ko ha ngaahi tatau ne hiki mei he ngaahi tatau. ʻE malava pē naʻe ʻosi fai ha fakatonutonu ki he lekooti ʻa ʻĒpalahamé … ʻe ha kau tangata tohi kimui ange ʻo hangē ko e hanga ʻe he palōfita mo e ongo faihisitōlia ko Molomona mo Molonaí ʻo fakaleleiʻi ʻa e ngaahi tohi ʻa e kakai kimuʻa ʻi he Tohi ʻa Molomoná” (“Translation and Historicity of the Book of Abraham,” Gospel Topics, lds.org/topics).

ʻOku mahalo naʻe ngāue ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ha ngaahi konga ʻo e tohi kiliʻi ʻakaú naʻe maumau kimuí, ʻi he lolotonga ʻo e liliú. Ko ia ai, “ʻoku mahino ʻe taʻe-malava ha feinga ke siviʻi ʻa e malava ʻa Siosefa ke liliu ʻa e takainga tohi kiliʻi ʻakaú, lolotonga ia ʻoku tau maʻu pē ha kiʻi konga ʻo e tohi kiliʻi ʻakau naʻá ne maʻú” (“Translation and Historicity of the Book of Abraham”). ʻOku toe malava pē foki ke tupu mei hono siviʻi fakalelei ʻe Siosefa Sāmita ʻo e ngaahi tohí, ke ne maʻu ai ha “fakahā ki he ngaahi meʻa tefito mo e ngaahi akonaki ʻi he moʻui ʻa ʻĒpalahamé, ʻo hangē tofu pē ko ʻene maʻu fakahā kimuʻa ki he moʻui ʻa Mōsesé he lolotonga ʻene ako e Tohitapú” (“Translation and Historicity of the Book of Abraham”). Neongo ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi totonu e anga hono liliu ʻe Siosefa Sāmita ʻo e tohi ʻa ʻĒpalahamé, ka ʻoku tau ʻiloʻi naʻe fakahoko ʻa e liliú ʻaki e meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá.

  • Ko e hā ha ngaahi sīpinga ʻo e founga tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi folofola ʻoku toe tānaki mai mei he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki heʻetau mahino ki he palani ʻa e ʻOtuá maʻa ʻEne fānaú?

Mahalo te ke loto ke fakamoʻoniʻi ko e taimi ko ia ʻe ako ai ʻe he kau akó ʻa e mahuʻinga fakatokāteline ʻo e tohi ʻa ʻĒpalahamé, ʻe fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kiate kinautolu ʻa hono mahuʻingá mo hono moʻoní.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:38; 68:3–5

ʻOku maʻu ʻa e hokohoko ʻo e ngaahi fakahaá ʻi he kau palōfita moʻuí.ʻOku kei hokohoko pē hono maʻu mai ʻo e fakahaá ʻe he kau palōfita moʻuí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:38 pea lau leʻo lahi ʻe ha taha ako kehe ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 68:4. Fehuʻi ki he kalasí ʻa e meʻa ʻoku nau ako mei he ongo potufolofolá ni. (ʻOku totonu ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Ko e taimi ʻoku lea ai ʻa e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku ʻomi ʻe heʻenau ngaahi leá ʻa e finangalo ʻo e ʻEikí.)

  • Ko e hā haʻo ngaahi aʻusia kuó ne ʻai ke ke houngaʻia ai ʻi he hokohoko atu hono kei ʻomi ʻe he ʻEikí ʻa e fakahaá he ʻaho ní?

Fakamatalaʻi ki he kau akó, ʻoku ʻi ai e ngaahi fakahā pau ʻi he Siasí ki he kau palōfita ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní ʻoku fakatahatahaʻi (mo tali ko e folofola) ʻi he fono ʻo e felotahaʻakí (vakai, T&F 26:1–2). ʻOku kole ki he kau mēmipa ʻo e Siasí ke nau poupouʻi ʻa e palōfitá mo e kau ʻaposetoló ʻi hono tānaki ha fakahā ki he ngaahi folofolá. Hangē ko ʻení, ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 1978 naʻe poupouʻi ai ʻe he kau mēmipa ʻo e Siasí ʻa e palōfitá mo e kau ʻaposetoló ʻi hono tānaki ki he folofolá ʻa e Fanongonongo Fakamafaiʻi 2, naʻe foaki ai ki he kakai tangata moʻui taau kotoa pē ʻa e lakanga fakataulaʻeikí.

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau hanga ki ha tokotaha ʻoku tangutu ofi mai ʻo aleaʻi nounou ʻa e meʻa te nau lea ʻaki ki ha taha ʻoku tui ʻoku ʻikai ha toe tānaki ki he folofolá pea he ʻikai ke tau toe maʻu ha folofola kehe mei he ʻOtuá.

Fakaʻosiʻaki ha kole ki he kau akó ke nau fakalaulauloto ki ha meʻa te nau ala fai ke fakamālohia ai ʻenau fakamoʻoní ʻoku fakaava ʻa e ngaahi langí pea ʻoku kei fakahā ʻe he ʻEikí ʻEne folofolá ʻi hotau kuongá.

Laukonga ʻa e Tokotaha Akó