Laipelí
Lēsoni 20: Mali Tokolahí


Lēsoni 20

Mali Tokolahí

Talateú

Ko ha fono ʻa e ʻEikí e malí ʻi he vahaʻa ʻo ha tangata ʻe taha mo ha fefine ʻe tahá, tukukehe kapau te Ne toe fai mai ha liliu (vakai, Sēkope 2:27–30). Naʻe fekauʻi e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ke fakafoki mai hono fakahoko e mali tokolahí, pea naʻe fakahoko ia ʻe he Siasí ʻi ha taʻu ʻe nimangofulu tupu pea toki ueʻi fakalaumālie ʻa Palesiteni Uilifooti Utalafi ke taʻofi hano toe hoko atu. Ne hoko e mali tokolahí ko hano siviʻi moʻoni ʻo e tui ʻa Siosefa Sāmitá mo e niʻihi tokolahi ne nau fakahoko iá. ʻE lava ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ʻi heʻenau ngāue ʻaki e tuí, ko e konga ʻo hono Fakafoki mai ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻa hono fakahoko ʻo e mali tokolahí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní.

Laukonga Puipuituʻá

  • “Plural Marriage in The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints,” Gospel Topics, lds.org/topics.

  • “Plural Marriage in Kirtland and Nauvoo,” Gospel Topics, lds.org/topics.

  • “Plural Marriage and Families in Early Utah,” Gospel Topics, lds.org/topics.

  • “The Manifesto and the End of Plural Marriage,” Gospel Topics, lds.org/topics.

Fakatokangaʻi ange: ʻE ʻoatu ʻe he ngaahi fakamatala [essays] ko ʻeni ʻo e Gospel Topics [Ngaahi Kaveinga ʻo e Ongoongoleleí] ha nāunau ʻe lahi ange ʻi he meʻa te ke lava ʻo akoʻi ʻi he taimi ʻoku tuku atú. Kātaki ʻo manatuʻi ʻeni ʻi hoʻo teuteu e lēsoní mo e fakahinohinó.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Sēkope 2:27–30; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 132:1–2, 34–48, 54, 63

Naʻe fakahā mai ʻe he ʻEikí ʻa hono fakahoko ʻo e mali tokolahí.

Fakamatalaʻi ange ʻi he 1831 lolotonga e ngāue ʻa Siosefa Sāmita ki hono liliu ʻo e Fuakava Motuʻá ne tataki fakalaumālié, ʻoku ʻiloa ko e Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, naʻá ne lau ai ki he mali ʻa e kau palōfita ʻo e kuonga muʻá mo ha kakai fefine tokolahi (ʻoku toe ʻiloa pē ko e mali tokolahí). ʻOku kau ʻi he kau palōfita ko ʻení ʻa ʻĒpalahame, Sēkope, Mōsese, mo Tēvita. Ne ako mo fakalaulauloto ʻa Siosefa Sāmita he folofolá ke ʻiloʻi e founga ne fakatonuhiaʻi ai e kau palōfita ko ʻení ʻi hono fakahoko e meʻá ni (vakai, T&F 132:1–2). Ne fakahā mai ʻe he ʻEikí e tali ki heʻene ngaahi fehuʻí ʻi ha fakahā ʻoku ʻiloa he taimí ni ko e Tokāteline mo e ngaahi Fuakava 132. Neongo ko e ʻaho ʻo e fakahā ko ʻení ko e ʻaho 12 ʻo Siulai 1843, ka ʻoku ngalingali naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita e fakahā ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku lekooti ʻi he vahe ko ʻení ʻi ha vahaʻataimi lahi, ʻo kamata mai pē he kamataʻanga ʻo e 1831.

Fakaafeʻi ha kau ako tokosiʻi ke taufetongi ʻi hono lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 132:34-36 Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e ʻuhinga ne kamataʻi ai ʻe ʻĒpalahame mo Sela ʻa hono fakahoko e mali tokolahí.

  • Fakatatau ki he veesi 34, ko e hā naʻe ʻoange ai ʻe Sela ha toe uaifi ʻe taha kia ʻĒpalahamé? Ko e hā ʻoku akoʻi mai kiate kitautolu fekauʻaki mo hono fakahoko ʻo e mali tokolahí? (Lolotonga e tali ʻa e kau akó, hiki e tokāteline ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻOku toki tali lelei pē ʻa e mali tokolahí kapau ko ha fekau ia ʻa e ʻEikí.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Sēkope 2:27, 30. Fakamamafaʻi e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Ko e mali ʻi he vahaʻa ʻo ha tangata ʻe taha mo ha fefine ʻe taha ko e tuʻunga moʻui ia ʻa e ʻEikí tukukehe kapau te Ne toe fai mai ha liliu. Fakamahinoʻi ange ʻoku toe fakakau mai ʻi he ngaahi veesi ni ha ʻuhinga ne ʻomi ʻe he ʻEikí ki hono fakahoko ʻo e mali tokolahí—ke “ʻohake ha hako [ki he ʻEikí]” ʻaki hano fakatokolahi e fānau ʻoku fanauʻi ki ha ongo mātuʻa angatonu (toe vakai, T&F 132:63).

Fakamatalaʻi ange naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmita, ʻo hangē ko hono lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 132:37–43, naʻe fakahoko ʻe Hono kakaí ʻa e mali tokolahí koeʻuhí ko ʻEne fekau ke nau fai ia, pea naʻe ʻikai ke nau halaia ʻi he tonó. Neongo ia, ka ʻi ai ha taha te ne fakahoko e mali tokolahí ka naʻe ʻikai ke fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻo fakafou heʻene palōfitá ʻe halaia ia ʻi he tonó. Fakamahino ki he kau akó ko e ʻuhinga ʻo e foʻi lea ko e fakaʻauha ʻi he veesi 41 mo e 54 kiate kinautolu ko ia ʻoku nau maumauʻi e ngaahi fuakava toputapú, ʻe fakamavaheʻi kinautolu mei he ʻOtuá mo Hono kakai fuakavá (toe vakai, Ngāue 3:22–23; 1 Nīfai 22:20).

Fakaafeʻi e kau akó ke lau fakalongolongo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 132:40 pea kumi ha ʻuhinga ʻe taha ne ʻomi ʻe he ʻEikí ki hono fakahoko e mali tokolahí.

  • Fakatatau ki he veesi 40, ko e hā e meʻa ʻe fai ʻe he ʻEikí ʻi he kuonga fakaʻosí? (“Fakafoki mai e meʻa kotoa pē.”)

Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga e foʻi lea ko e “meʻa kotoa pē” ki he ngaahi fono mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí ʻa ia naʻe fakahā mai he ngaahi kuonga kimuʻá. Hiki e foʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: Ko e fekau ko ia ke moʻui ʻaki e fono ʻo e mali tokolahí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, ko ha konga ia hono Fakafoki mai ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē (vakai foki, Ngāue 3:20–21).

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 132:45, 48 Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo fekumi ki he meʻa naʻe lava ai ke kau ai ʻa Siosefa Sāmita ʻi hono Fakafoki mai ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē. Tokoniʻi e kau akó ke mahino e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻE toki lava pē ke fakamafaiʻi e mali tokolahí ʻo fou he ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeiki kuo foaki ki he Palesiteni ʻo e Siasí.

Tufa ki he tokotaha ako takitaha ha tatau ʻo e laʻipepa tufa ʻoku ʻi he fakaʻosinga ʻo e lēsoní. Kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e ʻuluaki konga ʻoku ui ko e “Mali Tokolahí.”

ʻĪmisi
laʻipepa tufá, Maʻu ha Mahino ki he Mali Tokolahí
  • ʻE tokoni fēfē hoʻo ʻilo naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha fakahā ki hono fakahoko ʻo e mali tokolahí ke mahino lelei ange ai kiate koe ʻa hono fakahoko ia he ngaahi ʻaho ne kamata mai ai e Siasí?

Ko hono fakahoko ʻo e mali tokolahí ko hano siviʻi ia ʻo e tuí.

Fakaafeʻi e vaheua ʻe taha ʻo e kalasí ke nau lau fakalongolongo e konga he fakamatala ke tufá ʻoku ui ko e “Ko ha Fekau Faingataʻa.” Tuku ki he vaheua ʻe taha ʻo e kalasí ke nau lau e konga ʻoku ui ko e “Ko hano Siviʻi ʻo e Tuí.” Hili ia pea aleaʻi ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ha niʻihi ʻo ha ngaahi ʻuhinga ne kiʻi momou ai ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ha niʻihi kehe ke fakahoko e mali tokolahí?

  • Ko e hā ha meʻa ne aʻusia ʻe Siosefa Sāmita, Lusi Uoka mo ha niʻihi kehe ne faifai pea tokoni ke ikunaʻi e ngaahi faingataʻá ka nau lava ʻo tali mo moʻui ʻaki e fono ʻo e mali tokolahí?

Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke taufetongi hono lau leʻolahi ʻa e konga he fakamatala ke tufá ʻoku ui ko e “Ko Siosefa Sāmita mo e Mali Tokolahí.”

Fakamatalaʻi ki he kau akó ʻoku lahi e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke tau ʻilo fekauʻaki mo e mali tokolahi ʻi he kamata ʻa e Siasí. Hangē ko ʻení, ko e mahino ʻoku tau maʻu he taimí ni ki he foʻi lea ko e silá ʻoku ʻikai ke tatau tofu ia mo e mahino ne maʻu ki he foʻi leá ʻi he 1840, ʻi he taimi naʻe kei foʻou ai e silá pea ʻi ai mo e ngaahi konga ʻo e ngāue ko ʻení naʻe ʻikai ke maʻu ha mahino kakato ki ai. ʻI heʻetau fanongo ki he foʻi lea ko e silá ʻoku tau fakakaukau hake pē he taimi ko iá ki he malí, ka kia Siosefa Sāmita mo e Kāingalotu kimuʻá naʻe ʻikai ke ʻuhinga maʻu pē ʻa e, silá ia ki he malí ʻi hono fakaʻuhingaʻi kakató, ko hono ʻuhingá ke nofo fakataha ko ha husepāniti mo ha uaifi. Ne lahi ha ngaahi fakaikiiki ki hono fakahoko ʻo e mali tokolahí ne ʻikai ke fakahāhāholo, pea ʻoku ʻikai ke lava ʻo tali kotoa ʻetau ngaahi fehuʻí ʻe he ngaahi lekooti fakahisitōliá. Poupouʻi e kau akó ke ako e Ngaahi Laukonga ʻa e Tokotaha Akó ʻoku hiki ʻi mui he lēsoní ke maʻu ai ha fakamatala lahi ange ki hono fakahoko ʻo e mali tokolahí.

Mahalo te ke fie fakamahino ki he kau akó ʻoku totonu ke nau manatuʻi heʻenau ako ki he mali tokolahí e sīpinga ne muimui ki ai e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi heʻene ako e ongoongoleleí. Naʻá ne ako, fakalaulauloto, mo lotua ke maʻu ha ʻilo. ʻOku totonu ke nau manatuʻi foki ʻoku lahi ha ngaahi fakamatala taʻe falalaʻanga kau ki he mali tokolahí ʻoku ʻi he ʻInitanetí mo e ngaahi maʻuʻanga fakamatala lahi ʻoku pākí. ʻOku ʻi ai ha kau faʻutohi ʻoku nau faʻu ha fakamatala taʻe totonu ki he Siasí mo hono hisitōliá, pe ko ʻenau fakakau ha ngaahi moʻoni fakakonga ʻe lava ke hoko ai ha takihalaʻi. Ko e taumuʻa ʻo e ngaahi tohi ko ʻení ke ne fakaʻauha e tuí.

Fanongonongo Fakamafaiʻi 1

Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ki he Kāingalotú ʻoku totonu ke fakangata hono fakahoko ʻo e mali tokolahí.

Fakamatalaʻi ange ne fakautuutu hono fakahoko ʻo e mali tokolahí hili e tūʻuta ʻa e Kāingalotú ki he feituʻu ʻIutaá pea toki taʻofi kimui ʻo fakatatau ki he fakahaá. Kole ki he kau akó ke taufetongi ʻi hono lau leʻolahi ʻa e konga he fakamatala ke tufá ʻoku ui ko e “Ko e Fakafepaki ki he Mali Tokolahí” mo e “Ko e Tuʻutuʻuni Fika Uá.”

  • Ko e hā ha ngaahi nunuʻa ne fepaki mo e Kāingalotu kimuʻá ʻi heʻenau talangofua ki he fekau ʻa e ʻEikí ke fakahoko e mali tokolahí?

Fakaafeʻi ha kau ako tokosiʻi ke taufetongi ʻi hono lau leʻolahi e ongo palakalafi fakamuimui ʻo e Fanongonongo Fakamafaiʻi 1 ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá pea mo e palakalafi ʻuluaki mo e fitu ʻo e “Ngaahi Konga ne toʻo Mei he Ngaahi Lea ʻe Tolu ʻa Palesiteni Uilifooti Utalafi Fekauʻaki mo e Tuʻutuʻuní,” ʻa ia naʻe muimui mai he Fanongonongo Fakamafaiʻi 1. Fehuʻi ange leva:

  • Ko e hā ne akoʻi ʻe Palesiteni Utalafi ki he Kāingalotú? (ʻOku kau ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻá ne akoʻí ʻa e: He ʻikai ke teitei fakangofua ʻe he ʻEikí ha Palesiteni ʻo e Siasí ke ne takihalaʻi e Siasí. ʻOku tataki ʻe he ʻEikí ʻa Hono kakaí ʻi ha fakahā ki he Palesiteni ʻo e Siasí.)

ʻE lava ke tokoni e ngaahi meʻá ni ki hano fakamatalaʻi lahi ange e tuʻutuʻuni ke fakangata hono fakahoko ʻo e mali tokolahí:

ʻĪmisi
President George Q. Cannon

“Ne manatu ʻa Palesiteni Siaosi Q. Kenoni ki he founga ʻo e fakahā ne maʻu ai e Tuʻutuʻuní: Naʻá ne pehē, ‘ʻOku foua ʻe he kau Palesitenisī ʻo e Siasí ʻa e meʻa tatau pē ʻokú ke fouá.’ ‘ʻOku nau foua pē ʻa e fakalakalaka tatau ʻoku mou fouá. Naʻe pau ke nau fakafalala ki he ngaahi fakahā ʻa e ʻOtuá ʻi he founga tatau pē ʻoku nau maʻu ai kinautolú. ʻOku ʻikai ke nau lava ʻo ʻiloʻi ʻa e ngataʻangá mei he kamataʻangá, ʻo hangē ko e ʻEikí.ʻ Naʻe pehē ʻe Kenoni ʻi heʻene lea kau ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ‘Ko e meʻa pē ne mau lavá, ko e fekumi ki he fakakaukau mo e finangalo ʻo e ʻOtuá, pea ʻi he taimi ne mau maʻu ai iá, pea neongo ʻene fepaki mo e ongo kotoa pē ne mau ʻosi maʻú, ne ʻikai ke toe ʻi ai haʻamau fili ka ko hono fai pē ʻo e meʻa ne fakahā mai ʻe he ʻOtuá, mo falala kiate Ia’” (“The Manifesto and the End of Plural Marriage,” Gospel Topics, lds.org/topics).

Fakaʻosi ʻaki e lēsoní hano ʻeke ki he kau akó:

  • Makatuʻunga ʻi he meʻa kuó ke akó, ko e hā haʻo tali kapau ʻe fehuʻi atu ha taha kiate koe pe naʻe fakahoko ʻe he Kāingalotú e mali tokolahí?

Fakakaukau ke vahevahe ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910-2008):

ʻĪmisi
President Gordon B. Hinckley

“Kapau ʻe ʻilo ʻoku fakahoko ʻe ha taha homau kau mēmipá e mali tokolahí, ʻe tuʻusi kinautolu mei he siasí, ʻa ia ko e tautea mamafa taha ia ʻe lava ke fakahoko ʻe he Siasí. … Ne fakahā mahino ʻe he ʻOtuá ki Heʻene palōfita ko Uilifooti Utalafí ʻi he senituli ʻe taha kuohilí ke taʻofi hono fakahoko ʻo e mali tokolahí, ʻa ia ʻoku fepaki ia he taimí ni mo e fono ʻa e ʻOtuá. Neongo ʻoku ʻi ai ha ngaahi fonua ʻoku fakangofua ai ʻe he lao fakapuleʻangá pe fakalotú ʻa e mali tokolahí, ka ʻoku akoʻi ʻe he Siasí ko e malí kuo pau ke tokotaha pē pea ʻikai ke tali ki he Siasí ha niʻihi ʻoku nau fakahoko e mali tokolahí” (“What Are People Asking about Us?” EnsignNōv. 1998, 71-72)

ʻE lava ke tokoni e palakalafi ko ʻení ki hoʻo fakamatalaʻi e meʻa ʻoku fakahoko ʻe he Siasí he taimi ní:

“Fakatatau ki he ngaahi akonaki ʻa Siosefa Sāmitá, ʻoku fakangofua ʻe he Siasí ha tangata kuo mālōlō hono uaifí ke sila ki ha toe fefine ʻe taha ʻi he taimi ʻe toe mali aí. ʻIkai ko ia pē, ʻoku fakangofua e kāingalotú ke nau fakahoko ha ngaahi ouau fakafofonga maʻá e kakai tangata mo fafine ne lahi ʻenau malí ʻi he tuʻo tahá ʻi he māmaní, ʻo silaʻi kinautolu ki he kotoa honau ngaahi mali ne nau mali fakalaó. ʻOku ʻikai ke ʻiloʻi e natula totonu ʻo e ngaahi feohi ko ʻení ʻi he moʻui ka hokó, pea ʻe lahi e ngaahi feohi fakafāmili ʻe toki fokotuʻutuʻu pē ia he moʻui ka hokó. ʻOku poupouʻi e Kāingalotú ke nau falala ki heʻetau Tamai Hēvani potó, ʻoku ʻofa Heʻene fānaú mo fai e meʻa kotoa pē ke nau tupulaki mo maʻu ai honau fakamoʻuí” (“Plural Marriage in Kirtland and Nauvoo,” Gospel Topics, lds.org/topics).

Kimuʻa pea fakaʻosi e lēsoní, mahalo ʻe fakapotopoto ke talaange ki he kau akó ʻoku ʻi ai ha kakai ʻe niʻihi ne nau mavahe mei he Siasí ʻoku nau fakahoko e mali tokolahí he ʻahó ni. ʻOku nau kole ki he kakaí ke lotu mo fakalaulauloto pe ʻoku totonu ke kei fakahoko e mali tokolahí he ʻahó ni. ʻOku ʻikai totonu ke tau fekumi ke maʻu ha fakahā ʻe fepaki mo e meʻa ne fakahā ʻe he ʻEikí ki Heʻene kau palōfitá. Kuo ʻosi fakahā ʻe he ʻEikí ʻo fakafou mai ʻi Heʻene palōfitá ke fakangata hono fakahoko ʻo e mali tokolahí ʻi he Siasí. Ka ʻi ai ha taha ʻokú ne poupouʻi hono fakahoko ʻo e mali tokolahí he ʻahó ni ʻoku ʻikai ko ha tamaioʻeiki ia ʻa e ʻEikí.

Vahevahe hoʻo fakamoʻoni ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Mahalo te ke loto ke fakamoʻoni naʻá ne maʻu mo talangofua ki he fakahā mei he ʻOtuá, ʻo hangē pē ko ʻĒpahalahame, ʻAisake, mo Sēkope ko ha kau ʻaposetolo ʻo e kuonga muʻá (vakai, T&F 132:37 ).

Laukonga ʻa e Tokotaha Akó

Maʻu ha Mahino ki he Mali Tokolahí

Ngaahi Fakavaʻe ki Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí—Lēsoni 20

Mali Tokolahí

“ʻOku tui e Kāingalotú ko e malí ʻi he vahaʻa ʻo ha tangata ʻe taha mo ha fefine ʻe tahá ko e fono tuʻu pau ia ʻa e ʻEikí. Naʻe fekau ʻe he ʻEikí ki ha niʻihi ʻi he kuonga ʻo e tohi tapú ke nau fakahoko e mali tokolahí—ko e mali ʻa ha tangata ʻe toko taha ki ha kau fafine tokolahi ange he toko tahá. Ne fekau ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmita ʻi ha fakahā ke fakahoko e mali tokolahí ʻi he kau mēmipa ʻo e Siasí ʻi he konga kimuʻa ʻo e ngaahi taʻu 1840. Ne fakahoko ʻe ha Kāingalotu ʻe niʻihi e mali tokolahí ʻi ha taʻu ʻe nimangofulu tupu ʻi he fakahinohino ʻa e Palesiteni ʻo e Siasí” (“Plural Marriage in The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints,” Gospel Topics, lds.org/topics).

Ko ha Fekau Faingataʻa

Naʻe silaʻi ʻa ʻIlisa R. Sinou (1804-87), ko e palesiteni lahi hono ua ʻo e Fineʻofá ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Naʻá ne lekooti e aʻusia ko ʻení ʻi hono akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefá e tefitoʻi moʻoni ʻo e mali tokolahí ki hono tuongaʻane ko Lolenisō Sinoú.

“Ne vete kakato ʻe he Palōfita ko Siosefá hono lotó [kia Lolenisō Sinou], mo fakamatalaʻi e faingataʻaʻia fakaeloto naʻá ne ʻausia ʻi he feinga ke lavaʻi ʻene ongoʻi fakaliliʻá, ʻa e ola fakanatula ʻo e akó mo e ʻulungaanga fakasōsialé, ʻi haʻane fekauʻaki mo hano fai ha talateu fakafeʻiloaki ʻo e mali tokolahí. Naʻá ne ʻiloʻi e leʻo ʻo e ʻOtuá—naʻá ne ʻiloʻi e fekau ʻa e ʻOtua Māfimafí kiate ia ke laka atu—ke ne tā ha sīpinga, mo fokotuʻu e mali tokolahi faka-Silesitiale. Naʻá ne ʻiloʻi ʻoku ʻikai ke ngata pē heʻene taʻe loto mo e mahino kuó ne maʻú ke fakafepakiʻi mo ikunaʻi e meʻá ni, ka ʻe fakafepakiʻi fefeka ia ʻe he ngaahi tui faka-Kalisitiane kotoa ʻo e māmaní; ka kuo fai ʻe he ʻOtuá ha fekau kiate ia ʻa ia ʻoku māʻolunga taha he meʻa kotoa pē, pea kuo pau ke talangofua kiate Ia. Ka naʻe kiʻi fakatuotuai e Palōfitá mo fakatolotoloi pē ʻi ha taimi lahi, kae ʻoua ke toki haʻu ha ʻāngelo ʻa e ʻOtuá ʻo tuʻu ʻi hono tafaʻakí mo ha heletā kuo unuhi, ʻo fakahā ange ki ai, kapau he ʻikai ke ne ngaue mo fakahoko e mali tokolahí, ʻe toʻo meiate ia hono Lakanga Fakataulaʻeikí pea ʻe fakaʻauha ia! Naʻe ʻikai ke ngata pē ʻene fakahoko e fakamoʻoni ko ʻení ki hoku tuongaʻané, ka naʻe fakahoko ia ki ha niʻihi kehe—ko ha fakamoʻoni he ʻikai lava ke toe heliaki [tuʻu fehangahangai]” (Biography and Family Record of Lorenzo Snow [1884], 69–70).

Ko hano Siviʻi ʻo e Tuí

Ne tāpuekina ha niʻihi tokolahi ne faingataʻaʻia he tefitoʻi moʻoni ʻo e mali tokolahí ʻaki ha fakamoʻoni fakapapau fakalaumālie ki hono moʻoni ʻo e tefitoʻi moʻoni ko ʻení.

“Fakatatau ki he lau ʻa Hēleni Mā Kimipoló, ne pehē ʻe Siosefa Sāmita ko ‘hono fakahoko ʻo e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻa e ʻahiʻahi faingataʻa taha ke siviʻi ai e tui ʻa e Kāingalotú.’ Naʻá ne fakamoʻoni neongo ko e taha ia ʻo e ʻahiʻahi ‘faingataʻa taha’ ʻi heʻene moʻuí, ka naʻe toe hoko foki ia ko e ‘taha ʻo e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga tahá.’ …

“Naʻe manatuʻi ʻe Lusi Uoka ʻene fuʻu ongoʻi faingataʻaʻia ʻi hono fakaafeʻi ia ʻe Siosefa Sāmita ke hoko ko hono uaifí. Naʻá ne tohi ʻo pehē, ʻNaʻe fakafepakiʻi fefeka ia ʻe hoku lotó kotoa. Hili ha ngaahi pō lahi ʻene taʻe manongá mo tūʻulutui ʻo lotú, naʻa ne ongoʻi fiemālie ʻi hono ʻfakafonu ʻaki hono lokí ha tākiekina māʻoniʻoniʻ ʻo hangē ko ha ‘ulo ngingila ʻa e laʻaá.’ Naʻá ne pehē, ‘Ne fakafonu hoku lotó ʻe ha ongo nonga mo e melino ne teʻeki ai ke u aʻusia kimuʻa,’ mo ‘maʻu kotoa ʻe hoku sinó ʻa e fiefia taupotú’” (“Plural Marriage in Kirtland and Nauvoo,” Gospel Topics, lds.org/topics).

Siosefa Sāmita mo e Mali Tokolahí

Ne lahi ha kakai fefine ne sila kia Siosefa Sāmita, ka ʻoku ʻikai ke ʻiloʻi e fika totonú.

“Lolotonga e vahaʻataimi ne fakahoko ai e mali tokolahí, ne lava ʻe he Kāingalotú ʻo fakafaikehekeheʻi e ngaahi sila ki taimi mo ʻitānití mo e ngaahi sila pē ki ʻitānití. ʻOku kau he ngaahi sila ki taimi mo ʻitānití e tukupā mo e feohi he lolotonga e moʻuí, ʻo kau ai mo e malava ke fakahoko ha feohi fakasekisualé. ʻOku fakamahino ʻe he sila pē ki ʻitānití ha ngaahi feohi ʻe fai pē he moʻui ka hokó.

“… Ne fakamoʻoni kimui ha niʻihi ʻo e kakai fefine ne sila kia Siosefa Sāmitá ko ʻenau malí naʻe fai ia ki taimi mo ʻitāniti, pea fakamahinoʻi ʻe he niʻihi kehe ko ʻenau feohí ki ʻitāniti pē.

“Ko e tokolahi taha ʻo kinautolu ne sila kia Siosefa Sāmitá naʻe ʻi he vahaʻa ʻo e taʻu motuʻa ko e 20 ki he 40 he taimi ʻo ʻenau sila kiate iá. Ko e motuʻa tahá ko Feni ʻIongi naʻe taʻu 56. Ko e siʻisiʻi tahá ko Hēleni Mā Kimipolo, … naʻe sila kia Siosefa ʻi ha ngaahi māhina kimuʻa pea toki hoko hono taʻu 15. ʻOku ʻikai ke ngofua he tuʻunga ʻo e ʻaho ní ke fai ha mali he taʻu ko iá, ka naʻe fakalao pē ia he kuonga ko iá, pea mali kei iiki pē ha kakai fefine ʻe niʻihi. Ne fakamatalaʻi ʻe Hēleni Mā Kimipolo ʻene sila kia Siosefá ko e sila ‘pē ki ʻitāniti,’ ʻo fakamahino mai ko e feohí naʻe ʻikai ke kau ai ha feohi fakasekisuale ia. …

“… Ne toe sila foki ʻa Siosefa Sāmita ki ha kakai fefine tokolahi ne ʻosi mali. Ne ʻikai ke ʻi ai ha fuʻu fakamatala lahi ʻa Siosefa pe kakai fefine ko ʻení ki he ngaahi sila ko ʻení, neongo ne pehē ʻe ha kakai fefine tokolahi naʻa nau sila pē ki ʻitāniti. Ne ʻi ai ha kakai fefine kehe ne ʻikai ke nau ʻai ha lekooti, ʻo ʻikai ke ʻiloʻi ai pe ko ʻenau silá naʻe fai ki taimi mo ʻitāniti pe ko ʻitāniti pē.

“ʻOku ʻi ai ha ngaahi fakamatala lahi kehekehe ki he meʻá ni. Mahalo ne hanga ʻe he ngaahi sila ko ʻení ʻo ʻomi ha founga ke fokotuʻu ai ha fehaʻiʻaki taʻengata pe fehokotaki he vahaʻa ʻo e fāmili ʻo Siosefá mo e ngaahi fāmili kehe ʻi he Siasí. ʻOku fakatou fehokotaki e ngaahi haʻi ko ʻení ʻi he mātuʻá mo e fānaú, mo e fāmilí ki ha fāmili kehe. ʻOku lava ke fakahoko e ngaahi haʻi taʻengatá he ʻahó ni ʻi he mali he ngaahi temipalé ʻa ha niʻihi fakafoʻituitui ʻoku nau toe sila ki honau fāmili ne fāʻeleʻi mai aí, pea fehokotaki ai e ngaahi fāmilí ke taʻengata” (“Plural Marriage in Kirtland and Nauvoo,” Gospel Topics, lds.org/topics).

Hili e pekia ʻa e Palōfitá, ne lahi ha kakai fefine ne silaʻi kiate ia ne teʻeki ai ke nau feohi ʻi he matelie mo ia.

Fakafepaki ki he Mali Tokolahí

Ne tokolahi ha kau taki fakapolitikale mo fakalotu ʻi he ʻIunaiteti Siteití ne nau fakafepakiʻi e mali tokolahí, ʻa ia ne nau lau ʻoku taʻe taau mo ʻikai ke fakasivilaise. Ne taukaeʻi e Kāingalotú ʻi he ngaahi lea he kakaí, ngaahi tohi, makasini, mo e nusipepá. Ne fakapaasi ʻe he Falealea ʻo e ʻIunaiteti Siteití ha ngaahi lao ne fakangatangata ai e tauʻatāina ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí pea uesia lahi ai e tuʻunga fakaʻekonōmika ʻo e Siasí ʻi hono fakangatangata e lahi ʻo e kelekele ʻe lava ke maʻu ʻe he Siasí. “Naʻe hanga ʻe he lao ko ʻení ʻo fakatupu hano hanga ʻe he kau ʻōfisa fakapuleʻangá ʻo fakaʻilo pea fakahū pōpula ha kau tangata naʻa nau maʻu ha mali naʻe tokolahi hake ʻi he toko tahá pea taʻofi foki ʻa ʻenau totonu ke fili ʻi he ngaahi fili fakapuleʻangá” (Ko Hotau Tukufakaholó: Ko ha Hisitōlia Nounou ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní [1996], 117). ʻI heʻene aʻu ki he 1890, ne toko lauingeau e Kāingalotu faivelenga ne ʻosi ngāue pōpulá. Ne toi ha niʻihi kehe ke ʻoua ʻe puke kinautolu ʻo tuku pōpula. Ne lahi ha ngaahi fāmili ne faingataʻaʻia mei he ongoʻi mafasiá, mamahí, masivá, mo e fiekaiá.

Neongo hono manukiʻi kinautolu ʻe he māmaní ko hono fakahoko e mali tokolahí, ne tokolahi pē ha Kāingalotu faivelenga ne nau taukapoʻi e foungá ni mo fakamoʻoni ne nau ʻilo ne fakahā mai ia ʻe he ʻOtuá ʻo fakafou mai he Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

Ne hanga ʻe he ngaahi tūkunga faingataʻa ko ʻení ʻo ʻai ʻa Palesiteni Uilifooti Utalafi ke ne fekumi ʻi he faʻa lotu ke maʻu e tataki ʻa e ʻEikí fekauʻaki mo e hohaʻa ʻa e Kāingalotú ki hono fakahoko ʻo e mali tokolahí. Ne fakahinohinoʻi ʻe Palesiteni Utalafi ʻi he 1889 e kau taki ʻo e Siasí ke taʻofi hono akoʻi e tefitoʻi moʻoni ʻo e mali tokolahí. ʻI he 1890, ne siʻisiʻi ʻaupito ha ngaahi mali tokolahi ne fakahoko, pea naʻe fepaki ia mo e enginaki ʻa Palesiteni Utalafí. Neongo ia, ne ʻi ai ha kakai ne nau pulusi ha ngaahi lipooti ʻoku kei fakaʻaiʻai pē ʻe he Siasí hono fakahoko ʻo e mali tokolahí. Ne hanga ʻe he ngaahi lipooti ko ʻení ʻo ʻomi ha fakafepaki lahi ange ki he Siasí. Ne fakahoko atu ʻe Palesiteni Utalafi ʻi Sepitema 1890, ha Tuʻutuʻuni ʻoku ʻiloa he taimí ni ko e Fanongonongo Fakamafaiʻi 1 ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava.

Ko e Tuʻutuʻuni Hono Uá

“Ne fakahaaʻi ʻe he Tuʻutuʻuní [Fanongonongo Fakamafaiʻi 1] e taumuʻa ʻa Palesiteni [Uilifooti] Utalafi ke talangofua ki he ngaahi lao ʻo e ʻIunaiteti Siteití. Naʻe ʻikai ha fakamatala kau ki he ngaahi lao ʻo e ngaahi fonua kehé. Ne ʻosi fakahoko foki ʻe he kau taki ʻo e Siasí e mali tokolahí ʻi he ngaahi fonua hangē ko Mekisikou mo Kānata talu hono fakaava ai e ngaahi koloniá, pea ʻi he hili ʻa ʻOkatopa 1890, ne kei fakahoko fakafufū pē ʻa e mali tokolahí ai. … Ne kei fakahoko pē ha ngaahi mali tokolahi foʻou ʻi he ʻIunaiteti Siteití he vahaʻataimi ʻo e 1890 mo e 1904 ʻi ha ngaahi tūkunga ne hāhāmolofia, neongo ʻoku ʻikai ke mahino pe naʻe fakamafaiʻi e ngaahi mali ko iá ʻi he ngaahi siteití” (“The Manifesto and the End of Plural Marriage,” Gospel Topics, lds.org/topics).

“Naʻe fakahoko ʻe Palesiteni [Siosefa F.] Sāmita ha lea fefeka ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 1904 ʻoku ʻiloa ko e Tuʻutuʻuni Hono Uá, ʻo fakamahino ʻe tauteaʻi e mali tokolahí ʻaki hano tuʻusi mei he Siasí” (“Plural Marriage in The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints,” Gospel Topics, lds.org/topics).