Laipelí
Lēsoni 28: Ko Hono Fakavaveʻi e Ngāue ʻo e Fakamoʻuí


Lēsoni 28

Ko Hono Fakavaveʻi e Ngāue ʻo e Fakamoʻuí

Talateú

Ne fakamamafaʻi ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻi he ngaahi taʻu kimui ní e kikite ʻa e ʻEikí te Ne “fakavaveʻi [ʻEne] ngāué” (T&F 88:73). ʻOku kau ʻi he ngāue ko ʻeni ʻo e fakamoʻuí ʻa e ngāue fakafaifekau ʻa e kāingalotú, pukepuke ʻo e kau uluí, fakamālohia ʻo e kau māmālohí, ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí, pea mo hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí. ʻE tokoni e lēsoni ko ʻeni ke mahino lelei ange ki he kau akó honau fatongia ko e mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke kau ʻi he ngāué ni.

Laukonga Puipuituʻá

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:53-56

ʻOku fakavavevaveʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne ngāué.

Talaange ki he kau akó, ne maʻu ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita ha mata-meʻa-hā-mai ki he maama ʻo e ngaahi laumālié ʻi ha taimi nounou kimuʻa pea pekiá, ʻa ia ʻoku lekooti he taimí ni ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138. Naʻá ne ʻilo ai naʻe teuteuʻi e kau taki ʻo e kuonga fakaʻosí mo ha “niʻihi kehe tokolahi” ʻi he maama fakalaumālié ki honau ngaahi fatongia ʻi he māmaní. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:53-56 kae muimui pē ʻa e kalasí, pea fekumi ki he ngaahi fatongia ne foaki ki he kau taki ko ʻení ʻi he maama fakalaumālié.

  • Ko e hā e ngaahi fatongia ne foaki ki he kau taki ko ʻení ʻi he maama fakalaumālié? Ko e hā ʻa e teuteu ne nau maʻu ʻi aí?

  • Ko e hā ha ngaahi fatongia ne foaki atu kiate koe ʻi he maama fakalaumālié? Ko e hā e teuteu naʻá ke mei maʻu ʻi aí? (ʻI hono vahevahe ʻe he kau akó ʻenau fakakaukaú, tokoni ke nau ʻiloʻi e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Ne teuteuʻi kitautolu ʻi he maama fakalaumālié ke tau haʻu ki he māmaní ʻi hono kakato ʻo e ngaahi kuongá ke ngāue ki hono fakamoʻui e laumālie ʻo e tangatá.)

Fakaʻaliʻali ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni, pea kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ia:

ʻĪmisi
President Thomas S. Monson

“ʻOkú ke fakatokangaʻi nai ne taʻu 98 e Siasí ne toe fakafoki maí pea toki aʻu hono siteikí ki he 100? Ka ne fokotuʻu e Siasí ʻa e siteiki ʻe 100 fika uá ʻoku teʻeki ai lava ha taʻu ʻe 30 mei ai. Pea hili pē ha taʻu ʻe valu mei ai, ne aʻu e ngaahi siteiki ʻo e Siasí ki he 300 tupú. ʻI he ʻaho ní [2014] ʻoku aʻu hotau mālohí ki he ngaahi siteiki ʻe 3,000 tupu.

“Ko e hā ʻoku vave fakaʻulia pehē ai e tupu tokolahi ko ʻení? Koeʻuhí ʻoku ʻilolahia ange kitautolu? Koeʻuhí ʻoku ʻi ai hotau ngaahi falelotu fakaʻofoʻofa?

“ʻOku mahuʻinga ʻa e ongo meʻá ni, ka ko e ʻuhinga ʻoku tupu ai e Siasí he ʻaho ní he naʻe fakahāfolofola e ʻEikí ʻe hoko ia. Naʻá Ne folofola ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻo pehē, ʻVakai, te u fakavavevaveʻi ʻa ʻeku ngāué ʻi hono taimí” [T&F 88:73].

“ʻI heʻetau hoko ko e fānau fakalaumālie ʻa ʻetau Tamai Hēvaní, ne ʻomi kitautolu ki māmani he taimi ko ʻení ke tau lava ʻo kau ki hono fakavaveʻi e ngāue maʻongoʻongá ni” (“Ko Hono Fakavaveʻi ʻo e Ngāué,” Ensign, Sune 2014, 4).

  • Fakatatau ki he lea ʻa Palesiteni Monisoní, ko e hā ne ʻomi ai kitautolu ki he māmaní he taimi ní? (ʻI hono vahevahe ʻe he kau akó ʻenau talí, tokoni ke mahino kiate kinautolu e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻOku ʻi ai hotau fatongia ke kau ʻi hono fakavaveʻi e ngāue ʻa e Tamai Hēvaní.)

  • Ko e hā ha ngaahi founga kuó ke fakamoʻoniʻi ai hono “fakavaveʻi” e ngāue ʻa e ʻOtuá? (ʻOku lahi ha ngaahi tali ki he fehuʻi ko ʻení, kau ai e liliu ki he taʻu ʻoku fie maʻu ki he ngāue fakafaifekaú, tokolahi ange e kau faifekaú, ko e lahi ange e ngaahi temipalé, pea mo e lahi ange ʻa e ngaahi meʻangāue ke faingofuaʻi ange ai e ngāue ki he hisitōlia fakafāmilí.)

Fakamahinoʻi ange ʻoku ʻomi ʻe he ngaahi tali ko ʻení ha fakamoʻoni ʻoku fakavavevaveʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne ngāué ʻi he ongo tafaʻaki ʻo e veilí fakatouʻosi? Fakamatalaʻi ange kuo fakamamafaʻi ʻe he kau taki ʻo e Siasí he ʻahó ni ha ngaahi ʻēlia ʻe nima ʻi he ngāue ʻo e fakamoʻuí pea kole kiate kitautolu takitaha ke kau atu ʻi he ngaahi ʻēlia ko ʻení kae lava ʻo fakavaveʻi e ngāue ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. Fakaʻaliʻali ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā L. Uitenei Keleitoni ʻo e Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú, pea kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ia. ʻAi ke ʻiloʻi ʻe he kalasí e ngaahi ʻēlia ʻe nima ʻoku hoko ko e konga ʻo e ngāue ʻo e fakamoʻuí:

ʻĪmisi
Elder L. Whitney Clayton

“ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he kau palōfita moʻuí mo e kau ʻaposetoló ʻoku fekauʻi atu ʻa e ʻkau mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ke ngāue ʻi heʻene ngoue vainé ki hono fakamoʻui ʻo e ngaahi laumālie ʻo e tangatá” (T&F 138:56). Ko e ngāue ko ʻeni ʻo e fakamoʻuí ʻoku kau ai ʻa e ngāue fakafaifekau ʻa e kāingalotú, pukepuke ʻo e kau uluí, fakamālohia ʻo e kau māmālohí, ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí, pea mo hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí.” [Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2: Ko Hono Puleʻi ʻo e Siasí (2010), 5.0]” (“Ko e Ngāue ʻo e Fakamoʻuí: Kuohilí mo e Lolotongá,” Liahona, Sepitema 2014, 22).

ʻI hono ʻiloʻi ʻe he kau akó ʻa e ngaahi ʻēlia ʻe nimá, tohi e ngaahi meʻá ni ʻi he palakipoé:

Ngāue fakafaifekau ʻa e mēmipá

Pukepuke ʻo e kau papi uluí

Fakamālohia ʻo e kāingalotu māmālohí

Ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí

Akoʻi ʻo e ongoongoleleí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:73

Te tau lava ʻo kau kotoa ki hono fakavaveʻi ʻo e ngāue ʻa e ʻEikí

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:73 kae muimui pē ʻa e kalasí. Pea fakamatalaʻi leva ki he kau akó ʻoku totonu ke tau takitaha feinga ke fakalahi ʻetau tokoni ki hono fakavaveʻi ʻo e ngāue ʻa e ʻEikí. Tufa ki he kau akó e laʻipepa tufá ʻi he ʻosi ʻa e lēsoní, pea fakamatalaʻi ange ʻe tokoni e laʻipepa tufa ko ʻení ke nau ʻiloʻi e founga te nau lava ke fakalahi ai ʻenau tokoní. Fakaafeʻi e kau akó ke fili mo lau fakalongolongo ha lea ʻe taha pe lahi ange ʻi he laʻipepa tufá mo teuteu ke tali e ngaahi fehuʻi ʻoku ʻi he laʻipepa tufá.

ʻĪmisi
handout, Hastening the Work of Salvation

Hili hono maʻu ʻe he kau akó ha taimi feʻunga ke laukonga mo teuteu ai, fakakaukau ke fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e lea ʻuluakí. Pea kole ki ha niʻihi ʻo e kau akó ke ʻomi ʻenau tali ki he ngaahi fehuʻi ʻe tolu ʻi he laʻipepa tufá, ʻo nofotaha he ngāue fakafaifekau ʻa e mēmipá. Toutou fakahoko e founga ko ʻení ki he ngaahi lea takitaha ʻe nimá.

Tokoniʻi e kau akó ke nau ongoʻi e moʻoní mo hono mahuʻinga ʻo e kau ki he ngāue ʻo e fakamoʻuí ʻaki hano fai e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ha ngaahi tāpuaki kuó ke maʻu ʻi hoʻo kau ki ha ʻēlia ʻe taha pe lahi ange ʻo e ngāue ko ʻeni ʻo e fakamoʻuí? Ko e hā ha meʻa kuó ke aʻusia lolotonga hoʻo kau ki ha taha ʻo e ngaahi ʻēlia ko ʻení naʻe fuʻu matuʻaki mahuʻingamālie kiate koe?

Fakaʻaliʻali ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ia:

ʻĪmisi
President Dieter F. Uchtdorf

“ʻI he kakato ko ia hotau taimi ʻi he moʻui fakamatelié, ko e hā leva ha ngaahi taukei te tau lava ʻo vahevahe ke fakamatalaʻi ʻetau tokoni ki he vahaʻataimi mahuʻinga ko ʻeni ʻo ʻetau moʻuí pea mo hono paotoloaki e ngāue ʻa e ʻEikí? Te tau lava ʻapē ke pehē ne pelu e nima hotau soté pea tau ngāue ʻaki hotau lotó, iví, ʻatamaí, mo e iví kotoa? Pe te tau tala ko ʻetau ngāué naʻe meimei ko e foʻi mamata vaʻinga ʻataʻatā pē? (“ʻOkú Ke Mohe Nai Lolotonga Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí?” Ensign pe Liahona Mē 2014, 59).

Fakaafeʻi e kau akó ke palani e meʻa te nau fai ke nau kau lahi ange ai ki he ngāue ʻo e fakamoʻuí ʻaki hano fehuʻi ange:

  • Ko e hā ha ngaahi founga kuó ke mamata ai ki ha tokoni ʻa e niʻihi kehé ke fakavaveʻi e ngāue ʻa e ʻEikí?

  • Ko e hā ha ngaahi founga kuó ke palani ai ke tokoni ki hono fakavaveʻi e ngāue ʻa e ʻEikí?

  • ʻOku fakaʻaiʻai fēfē kitautolu ʻe heʻetau ʻilo mo fakamoʻoni ki hono Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí ke tau kau kakato ange ai ki he ngāue ʻo e fakamoʻuí?

Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke vahevahe mo fakamoʻoni ki ha meʻa ne nau ako ʻo kau ki hono Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí ʻi heʻenau ako e lēsoni ko ʻení. Fakaʻosi ʻaki ha fakamoʻoni ki he moʻoni hono Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

Laukonga ʻa e Tokotaha Akó

Ko Hono Fakavaveʻi e Ngāue ʻo e Fakamoʻuí

Ngaahi Fakavaʻe ki hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí—Lēsoni 28

Fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi heʻene fehokotaki mo e ngaahi ʻēlia ʻe nima ʻoku nau hoko ko e konga ʻo e ngāue ʻo e fakamoʻuí:

  • ʻE lava fēfē ʻetau feinga he ʻēlia ko ʻeni ʻo e ngāue ʻa e ʻOtuá ke ʻomi e niʻihi kehé ke nau ofi ange ki he ngaahi tāpuaki ʻo e fakamoʻuí?

  • Ko e hā ha ngaahi aʻusia mo ha ngaahi tāpuaki kuó ke maʻu ʻi hoʻo kau atu ki he ʻēlia ko ʻeni ʻo e ngāue ʻa e ʻEikí ki he fakamoʻuí?

  • Ko e hā te ke lava ʻo fai, neongo pe ko e hā ho uiuiʻi lolotonga ʻi he Siasí, ke tokoni ʻi he ʻēlia ko ʻeni ʻo e ngāue ʻa e ʻEikí ki he fakamoʻuí?

Ngāue Fakafaifekau ʻa e Mēmipá

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Nila L. ʻEnitaseni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

ʻĪmisi
Elder Neil L. Andersen

“ʻE kāinga ʻi hono ueʻi ʻe he ʻEikí ha kau faifekau tokolahi ange ke nau ngāué, ʻokú Ne toe fakaʻaaki e ʻatamaí mo fakaava e loto ʻo ha kakai lelei mo faitotonu tokolahi ange ke nau tali ʻEne kau faifekaú. ʻOku mou ʻosi maheni mo kinautolu pe te ke toki maheni mo kinautolu. ʻOku nau ʻi homou fāmilí pea nofo ʻi homou feituʻú. ʻOku nau fakalaka hake ʻiate koe he halá, tangutu ʻi ho tafaʻakí he ʻapiakó, ʻoku mou fetuʻutaki he ʻInitanetí. ʻOkú ke kau he konga mahuʻinga ʻo e mana ko ʻeni ʻoku hokó.

“Kapau ʻoku ʻikai ko ha faifekau taimi kakato koe ʻoku ʻi ai hao pine faifekau ʻe fakapipiki ʻi ho koté, ko e taimi ʻeni ke tohiʻi ia ʻi ho lotó—pea tohiʻi ʻo hangē ko e lau ʻa Paulá ʻʻoku ʻikai tohi ʻaki ʻa e vaitohi, ka ko e Laumālie ʻo e ʻOtua moʻuíʻ [2 Kolinitō 3:3]. … ʻOku ʻi ai hotau tufakanga ke tokoni ki he mana ko ʻení” (“Ko ha Mana,” Ensign pe Liahona, Mē 2013, 78).

Pukepuke ʻo e Papi Uluí

Naʻe pehē ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
Elder M. Russell Ballard

“Kuo pau ke tau fai e meʻa kotoa pē te tau lavá ke fakapapauʻi ʻoku fai e fakafeohi ki he kau mēmipa kotoa pē ʻo e Siasí pea fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki kotoa ʻoku maʻu ʻi he ongoongoleleí.

“Naʻe fakamanatu mai ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī hotau fatongia ke ngāue fakataha mo e ʻEikí ʻi hono fakahoko ʻEne palani maʻá e Siasí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Hingikelī ʻi ha fakamafola fakasatelaite:

“Kuo tuku mai ʻe he ʻEikí ha fekau kiate kitautolu ke akoʻi ʻa e ongoongoleleí ki he kakai kotoa pē. ʻE fie maʻu ki heni e lelei taha ʻa e faifekau kotoa pē— ʻa e faifekau taimi kakató mo fakasiteiki. ʻE fie maʻu ki ai e ngāue lelei taha mei he pīsope kotoa pē, tokoni pīsope kotoa pē, mo e mēmipa kotoa pē ʻo e fakataha alēlea fakauōtí …’ (‘Find the Lambs, Feed the Sheep,’ Ensign, May 1999, 107). ʻE fie maʻu ki ai e ngāue lelei taha ʻa e mēmipa kotoa pē” (“Members Are the Key,” Ensign, Sept. 2000, 10).

Fakamālohia ʻo e Kāingalotu Māmālohí

“Ko hotau fatongiá [ko ha kāingalotú] ke ngāue fakaʻutumauku ʻi he ʻofa pea tokoniʻi e niʻihi ʻoku tau feohí—ʻo fakafiemālieʻi ha kaungāngāue ʻoku faingataʻaʻia, fakaafeʻi hotau kaungāmeʻá ki ha papitaiso, tokoniʻi ha kaungā-ʻapi toulekeleka ʻi heʻene ngāue ʻi tuʻa ʻi hono ʻapí, fakaafeʻi ha mēmipa māmālohi ki ha houa maʻumeʻatokoni, pe tokoniʻi ha kaungāʻapi ʻi heʻene ngāue hisitōlia fakafāmilí. Ko ha ngaahi founga fakanatula mo fakafiefia kotoa ʻeni ke fakaafeʻi ʻaki ha mēmipa māmālohi pe ha niʻihi ʻoku ʻikai ke tau tui tatau ke tau feohi pea ʻe hoko ai mo hono ʻomi ki he maama ʻo e ongoongoleleí. ʻE lava ke hoko ʻetau vahevahe mo kinautolu e taimi fakafiefia mo toputapu ʻo ʻetau moʻuí ko e founga lelei taha ia te tau lava ai ʻo “ngāue ʻi [he] ngoue vaine [ʻa Sīsū Kalaisí] ki hono fakamoʻui ʻo e ngaahi laumālie ʻo e tangatá [mo e fefiné]’ (T&F 138:56)” (“Ko Hono Fakavaveʻi e Ngāue ʻo e Fakamoʻuí,” Liahona, ʻOkatopa 2013, 30).

Ngāue Fakatemipalé mo e Hisitōlia Fakafāmilí

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Kuenitini L. Kuki ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

ʻĪmisi
Elder Quentin L. Cook

“Kuo fakahoko ʻe he kau taki ʻo e Siasí ha ui mahino ki he toʻu tangata kei tupu haké ke nau taki ʻi he fakaʻaongaʻi ʻo e tekinolosiá ke aʻusia ʻa e laumālie ʻo ʻIlaisiaá, ke nau fekumi ki heʻenau ngaahi kuí, mo fakahoko ʻa e ngaahi ouau fakatemipalé maʻanautolu. Ko e konga lahi ʻo e ngāue faingataʻa ʻi he fakavaveʻi e ngāue ʻo e fakamoʻuí ʻi he kakai moʻuí mo e pekiá fakatouʻosi, ʻe fakahoko ia ʻe kimoutolu kakai kei talavoú” (“Ngaahi Aká mo e Vaʻá,” Ensign pe Liahona, Mē 2014, 46).

Akoʻi ʻo e Ongoongoleleí

“Ko e fatongia ke akoʻi ʻa e ongoongoleleí ʻoku ʻikai fakangatangata pē ia kia[te] kinautolu ʻoku uiuiʻi totonu ke nau hoko ko e kau faiakó. ʻI hoʻo hoko ko e mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻokú ke fatongia ʻaki ai ke akoʻi ʻa e ongoongoleleí. ʻI hoʻomou hoko ko e mātuʻa, foha, ʻofefine, husepāniti, uaifi, tokoua, tuofefine, taki faka-Siasi, faiako ʻi loki ako, faiako fakaʻapi, faiako ʻaʻahi, kaungāngāue, kaungā-ʻapi, pe mahení, ʻoku mou maʻu ai ha ngaahi faingamālie ke faiakó. ʻE ʻi ai ha ngaahi taimi te ke lava ai ke faiako tauʻatāina mo fakahangatonu ʻaki e ngaahi meʻa ʻokú ke lea ʻakí mo hoʻo fakamoʻoní. Pea te ke faiako maʻu pē ʻi he faʻifaʻitakiʻanga” ( ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó: Ko ha Maʻuʻanga Fakahinohino ki hono Akoʻi ʻo e Ongoongoleleí [1999], 4).